Od 19. do 22. 4. 2021. godine održana je međunarodna
konferencija Libraries in the Digital Age
(LIDA) koja se, u suorganizaciji Rutgers Sveučilišta iz SAD-a, Odsjeka za
informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek te Odjela za informacijske
znanosti Sveučilišta u Zadru, održava od 2000. godine. Konferencija je zbog
epidemioloških uvjeta održana u virtualnom formatu, a besprijekornu tehničku
podršku osigurao je Filozofski fakultet Osijek.
Ovogodišnja se konferencija bavila izazovima
i identitetskim promjenama koje digitalna paradigma donosi knjižnicama,
obrazovnim ustanovama i građanima, s posebnim naglaskom na etičke aspekte. O toj
i srodnim temama izlagalo je preko 150 autora iz čitavog svijeta (Hrvatska,
Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Indonezija, Irska, Izrael, Latvija,
Libanon, Norveška, Poljska , Portugal, Slovačka, Slovenija, Švedska, Ujedinjeno
Kraljevstvo, SAD). Na konferenciji je sudjelovalo i 26 doktorskih i diplomskih studenta
iz više zemalja.
Konferenciju je izlaganjem otvorio pozvani
predavač Nicholas Belkin, profesor emeritus s Rutgers Sveučilišta, svjetski
poznat kao utemeljitelj kognitivnog pristupa u informacijskim znanostima. On se
u svom iznimno provokativnom izlaganju pozabavio sveprisutnim informacijskim
‘miljeom’ te njegovim mogućim implikacijama na ulogu knjižnica čija je
zadaća građanima omogućiti brz i učinkovit pristup informacijama. Druga je
pozvana predavačica na skupu bila Milijana Mičunović s Odsjeka za informacijske
znanosti Filozofskog fakulteta Osijek koja je u svojem iznimno zanimljivom
predavanju govorila o suživotu ljudi i tehnologije u tzv. tehnosferi te o
promjenama koje u naše živote donosi visoko tehnološka kultura. M. Mićunović je
u svom izlaganju istražila kako pojedinci i društvo u cjelini, mogu pridonijeti
uspješnoj koegzistenciji organizama i algoritama te tehnologiju upotrijebiti za
dobro i za pozitivnu promjenu društva. Treća je pozvana predavačica, Diane
Rasmussen Pennington iz Ujedinjenog Kraljevstva, u svom izlaganju pokušala
odgovoriti na pitanje kako nam knjižničari mogu pomoći da se uspješno snađemo u
infodemiji.
Na skupu je sudjelovalo više znanstvenika i
stručnjaka s Filozofskog fakultet Osijek, koji su predstavili rezultate svojih
istraživanja. Boris Bosančić u svome radu istražuje ideju dihotomije poimanja
informacije s obzirom na podatkovnu strukturu pošiljatelja te pozadinsko znanje
primatelja poruke. Bosančić se pri tome oslanja na Shannonovu ideju
‘informacijske teorije’ koja se pojavila još davne 1948. godine, a o ovoj je
temi objavio rad u prestižnom međunarodnom časopisu Journal of Documentation.
G. Gašo, M. Dragija Ivanović i S. Faletar Tanacković u svom se radu bave odnosom
mentora i doktorskih studenata, te predstavljaju rezultate istraživanja
provedenog među doktorskim studentima informacijskih i komunikacijskih znanosti
u RH. Cilj istraživanja M. Gilman Ranogajec i B. Badurine je povećati razinu
svjesnosti akademske zajednice o važnosti vještina informacijske pismenosti te
pitanjima zaštite osobnih podataka na društvenim medijima. L. Šuster, u svome
posterskom izlaganju donosi rezultate istraživanje o učinku mobilnih uređaja na
interpersonalnu komunikaciju knjižničara i korisnika, na informacijsko
ponašanje korisnika te na samo pružanje knjižničnih usluga. S. Faletar
Tanacković, K. Petr Balog, u suautorstvu sa S. Erdelez (Simmons Sveučilište,
SAD), u svome su radu predstavile rezultate istraživanja o knjižničnim uslugama
za osobe oboljele od različitih oblika demencije (posebice Alzheimerove
bolesti) i njihovih skrbnika te ulozi knjižnica u stvaranju demenciji prijateljskih
zajednica.
U okviru konferencije tradicionalno su dodijeljene
i nagrade za najbolja posterska i studentska izlaganja. Nagradu za najbolji studentski
poster, međunarodno je ocjenjivačko povjerenstvo dodijelilo Ines Horvat, asistentici
na Filozofskom fakultetu Osijek, za rad o hrvatskoj pisanoj baštini i njezinoj
ulozi u očuvanju kulturnog identiteta, a nagradu za najbolji studenti rad
dobili su diplomandi Filozofskog fakulteta Osijek, Ivona Grgić i Cvijetin
Vidaković, za svoje istraživanje informacijskog ponašanja umirovljenika te
izradu aplikacije koja bi im trebala olakšati pronalaženje korisnih informacija
na internetu. Nagrađeni su radovi zadovoljili propisane kriterije koji su se
odnosili na relevantnost teme, utemeljenost pristupa na najnovijim znanstvenim
spoznajama, usklađenost obrađenog problema s konferencijskom temom i kritički
pristup.
Kako se konferencija zbog nepovoljnih
epidemiološki uvjeta nije održala 2020.,na ovogodišnjoj je konferenciji
obilježena i 20. obljetnica LIDA-e, konferencije koja je Hrvatsku i hrvatske
informacijske stručnjake stavila na svjetsku scenu i povezala ih s međunarodnim
kolegama. Zanimljivo je da su na LIDA-i do sada izlagali brojni pozvani
predavači koji slove za najeminentnije stručnjake i znanstvenike u području. Posebna
je zahvala, za njihov doprinos konferenciji LIDA, dodijeljena pokretačima LIDA
konferencije, Tatjani Aparac-Jelušić (Hrvatska) i Tefku
Saracevicu (Rutgers University, SAD), koji slovi za jednog od
najcitiranijih autora u području informacijskih i komunikacijskih znanosti na
svijetu.
Budući da ove godine za sudionike
konferencije nije bilo moguće organizirati zajedničko druženje, svi su bili
pozvani pridružiti se virtualnoj FFOS biciklijadi te na taj način dati podršku nacionalnoj
kampanji Hrvatskog knjižničarskog društva za osobe s teškoćama čitanja i
disleksijom “I ja želim čitati”. Pozivu se odazvalo 20ak sudionika iz
Danske Hrvatske, Slovenije, Slovačke, Poljske i SAD-a, a najsretniji je
nagrađen besplatnom registracijom za sljedeću LIDA konferenciju koja će se, zahvaljujući
dugogodišnjoj uspješnoj suradnji i visokoj kvaliteti organizacije ovogodišnjeg
skupa, održati u Osijeku u svibnju 2023.
Konferencija LIDA je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatskog informacijskog I dokumentacijskom društva, a Europski ogranak krovne svjetske asocijacije informacijskih stručnjaka (ASIS&T) osigurao je besplatne godišnje članarine za nagrađene studente.
Sanjica Faletar Tanacković
