Monografija “Zaštita pisane baštine – teorijski koncepti i praktični aspekti upravljanja zaštitom u kontekstu arhiva”

U Rijeci, 10. lipnja 2025. godine, povodom Međunarodnog tjedna arhiva u riječkom Državnom arhivu, predstavljena je znanstveno – stručna monografija “Zaštita pisane baštine”, autora Ive Gobić Vitolović i prof. dr. sc. Damira Hasenaya. Knjiga je nastala kao produkt izložbe Projekt Bunker – sustavna zaštita najvrjednijih arhivalija Državnog arhiva u Rijeci, kojom su tijekom ljeta 2022. godine u Državnom arhivu predstavljeni rezultati projekta Odjela za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i reprografiju arhivskoga gradiva na zaštiti najvrjednijeg trezorskog gradiva ustanove.

Više o samoj knjizi kao i predstavljanju ove znanstveno – stručne monografije, možete pročitati na: https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ostalo-kultura/monografija-zastita-pisane-bastine-predstavljena-u-drzavnom-arhivu-rijeka/

RED 2025

14. međunarodna konferencija RED (Region, Entrepreneurshio, Development) održana je 5. lipnja 2025. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Tema ovogodišnje RED konferencije bila je izgradnja održivog i otpornog poduzetničkog ekosustava. Ovogodišnja tema naglasila je važnost poticanja ekosustava koji potiču inovacije, prilagođavaju se globalnim izazovima te promiču odgovorno poslovanje. U današnjem dinamičnom okruženju, otporni ekosustavi ključni su za dugoročni rast i uspjeh, dok održivost osigurava da poduzetničke aktivnosti doprinose gospodarskom, društvenom i okolišnom prosperitetu. Na ovogodišnjoj konferenciji, sudjelovali su i zaposlenici Odsjeka za informacijske znanosti. Na online sesiji, izlaganje su imali izv. prof. dr. sc. Snježana Stanarević Katavić, Borna Petrović i izv. prof. dr. sc. Darko Lacović, pod nazivom Sustainable consumption among university students: knowledge, attitudes and barriers. Izlaganje uživo imala je dr. sc. Ines Hocenski, viša asistentica. Prvo izlaganje pod nazivom Technical innovation and sustainability in publishing production: responding to trends (rad pisan u koautorstvu s izv. prof. dr. sc. M. Barišićem) te drugo izlaganje rada, pisanog u koautorstvu s doc. dr. sc. Darijom Kuharić, pod nazivom Historical roots of sustainable entrepreneurship: an analysis of advertising strategies in german – language newspapers printed in Osijek at the end of the 19th and the beginning of the 20th century.

Seminar “Izrada kurikuluma s naglaskom na rodnu perspektivu”

U vremenu od 4. do 6. lipnja 2025. u Zadru se održao seminar pod naslovom “Izrada nastavnih programa s naglaskom na rodnu perspektivu” koji je organiziran u sklopu Erasmus+ projekta GEDIS (Gender Diversity in Information Science: Challenges in Higher Education), čiji je nositelj Sveučilište u Barceloni. Seminar je okupio članove projekta iz svih partnerskih ustanova (Sveučilišta u Barceloni, Hildesheimu, Opavi, Koruškoj, Osijeku, Zadru i Sarajevu). S Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku na seminaru su sudjelovali Boris Badurina i Kornelija Petr Balog.

Seminar je bio podijeljen u tri tematske skupine: 1) Konceptualizacija i terminologija, 2) Kritička analiza, alati i praktični primjeri te 3) Izrada materijala i nastavnih planova, a uvod u temu seminara dala je sociologinja Anita Dremel, izvanredna profesorica s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku zanimljivim i inspirativnim izlaganjem na temu “Rod i obrazovanje: od nultog kurikuluma do epistemološke pravde”

Medical information conference Croatia

Konferencija MICC Medical Information Conference Croatia koja okuplja stručnjake iz područja medicine, informacijskih znanosti i zdravstva ove je godine održana 3. lipnja 2025. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ovogodišnja tema konferencije bila je Informacijsko preopterećenje u medicini.

Na konferenciji su se razmatrali izazovi s kojima su se suočavali liječnici znanstvenici prilikom prikupljanja i interpretacije velikih količina podataka u medicinskim istraživanjima. Kliničari su podijelili svoja iskustva o utjecaju informacijskog preopterećenja na donošenje odluka u svakodnevnoj praksi, a posebna se pažnja posvetila analizi posljedica prekomjernog protoka informacija na upravljanje zdravstvenim sustavom.

Jedan od aspekata konferencije bio je i utjecaj informacijskog preopterećenja na korisnike zdravstvenih usluga. Razmatralo se kako prekomjerna dostupnost informacija oblikuje percepciju pacijenata o zdravstvenim temama te kako to utječe na njihovu sposobnost donošenja informiranih odluka.

Izv. prof. dr. sc. Snježana Stanarević Katavić sudjelovala je s pozvanim izlaganjem naslovljenim „Zdravstvena pismenost u eri umjetne inteligencije – nove prilike i novi izazovi“.  U izlaganju je predstavila potencijale umjetne inteligencije u jačanju zdravstvene pismenosti pacijenata, naglašavajući potrebu za sustavnim razvojem informacijske i znanstvene pismenosti kao jednog od preduvjeta za postizanje zadovoljavajuće razine zdravstvene pismenosti pacijenata.

LIDA 2025 – Dubrovnik

Od 19. do 21. svibnja 2025. održana je međunarodna konferencija Libraries and Information Institutions in the Digital Age (LIDA).  LIDA  se nakon 25 godina vratila u Dubrovnik u prostore IUC-a (Inter-University Centre) te je i ove godine bila organizirana uz financijsku podršku Filozofskog fakulteta u Osijeku, Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Škole za informacije i komunikacije Sveučilišta Rutgers (SAD).

O temi ovogodišnje konferencije „Navigating Disruptive Times: Embracing Uncertainty, Ensuring Credibility“, tijekom tri konferencijska dana, izlagalo je 120 autora iz 19 zemalja iz cijelog svijeta (Austrija, Bosna i Hercegovina, Češka, Danska, Estonija, Filipini, Finska, Hrvatska, Irska, Izrael, Južnoafrička Republika, Kanada, Norveška, Poljska, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države). Predavači su se bavili temama kao što su digitalna transformacija, generativna umjetna inteligencija i njezin utjecaj na svakodnevni život, znanost, obrazovanje i baštinske ustanove (knjižnice, arhive, muzeje), intelektualne slobode u doba postneutralnosti, informacijska pismenost, digitalna prava i nejednakosti, upravljanje knjižničnim zbirkama i informacijama, inovativne knjižnične usluge i prakse (mentalno zdravlje, građanska znanost itd.), društvene zadaće knjižnica, obrazovanje i razvoj karijere u informacijskim znanostima itd.

Prvi dan konferencije otvoren je posebnim predavanjem u kojem je Tatjana Aparac-Jelušić sudionike podsjetila na značajan doprinos Tefka Saracevica informacijskim znanostima općenito, ali i konferenciji LIDA. Sudionicima su se tom prilikom obratili i Srećko Jelušić, Marie Radford, Nick Belkin te Aida Tanaka (Tefkova kći). Uz tri pozvana predavanja (Abebe Rorissa iz SAD-a, Marijana Tomić iz Hrvatske te Andrew Cox iz Ujedinjenog Kraljevstva) izloženo je 35 prihvaćenih radova, 12 postera, tri panela i jedna demonstracija. Održan je i doktorski forum na kojem su četiri doktorandice (iz Hrvatske, Irske i Poljske) predstavile svoja istraživanja te studentska sesija Student Showcase u kojoj su studenti diplomskih studija (iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, SAD-a i Kanade) izložili svoje projekte i istraživanja. Tijekom skupa održana je i posebna sesija posvećena 25. obljetnici konferencije, na kojoj je Sanjica Faletar sudionike podsjetila na dugu tradiciju konferencije, teme kojima se bavila tijekom godina, pozvane predavače i posebne goste koji su na njoj sudjelovali te ostale zanimljive informacije o ovoj, za hrvatsku informacijsku i knjižničnu znanost, iznimno važnoj konferenciji.

Na zatvaranju konferencije dodijeljene su i nagrade za najbolje postersko izlaganje (Marija Miletić, Pomorska škola Bakar, Hrvatska, „S.O.S. Heritage: Save Our School Heritage“) i najbolje studentsko izlaganje (Marjorie Vincent, Université de Montréal, Kanada, „Deciphering the Past Using Digital Technology: Transkribus and Judicial Archives“).

Sudionici skupa imali su prilike, u pratećem kulturnom programu, obići grad uz stručno vodstvo te posjetiti izuzetno vrijednu knjižnicu franjevačkog samostana Male braće i znanstvenu knjižnicu u Dubrovniku.

Odabrani radovi bit će objavljeni početkom 2026. godine u posebnom broju međunarodnog znanstvenog časopisa Canadian Journal of Information and Library Science (CJILS/RCSIB) pod uredništvom Kornelije Petr Balog.

Na konferenciji je volontiralo pet studentica diplomskog studija Informatologije (Monika Ageljić, Monika Brandić, Kristina Gagulić, Inga Pemper i Irena Poje) te je izlagalo nekoliko nastavnika i studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Izlaganje:

  • Verification of Content Generated by Artificial Intelligence. Tomislav Jakopec, Josipa Selthofer i Ines Hocenski

Posterska izlaganja:

  • Artificial Intelligence (AI) in Education: Attitudes of European iSchools’ Representatives. Sara Martinez Cardama, Kornelija Petr Balog i Sanjica Faletar
  • Promoting Gender Equality in Information Science: Innovative Approaches in Higher Education. Juan-José Boté-Vericad, Thomas Mandl, Kornelija Petr Balog, Drahomira Cupar, Džejla Khattab, Stefan Dreisiebner i Michaela Dombrovská
  • The Technological Triad: Descriptive Concept of Today’s Totality of Reality: Revisited. Boris Badurina, Milijana Mićunović i Boris Bosančić
  • Written Heritage Preservation Management: Importance of Goal-oriented Approach. Ines Horvat i Damir Hasenay

Student Showcase:

  • Easy-to-Read Book Material in Croatian Public Libraries. Irena Poje i Borna Petrović

Više o konferenciji možete pronaći na službenim mrežnim stranicama https://lida.ffos.hr/.


Dfest 2025.

Dana 8. i 9. svibnja 2025. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održan je 14. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata Dfest, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promociji digitalizacijskih projekata. Na skupu su studenti diplomskog studija Informatologije Kristina Gagulić, Monika Brandić i Borna Petrović s mentoricom izv. prof. dr. sc. Kristinom Feldvari, pri Centru za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine, održali izlaganje „Umjetna inteligencija kao pomoć u predmetnoj obradi poslovica na Portalu hrvatskih poslovica“, kojim su predstavili postupak predmetne obrade i klasifikacije hrvatskih poslovica od 12. do 19. stoljeća uz osvrt na pomoć umjetne inteligencije.

7. stručni skup „Ostvarimo potencijale knjižnica“

Dana 15. svibnja 2025., izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari i Borna Petrović, student 2. godine diplomskog studija Informatologije, sudjelovali su ispred Centra za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine na 7. stručnom skupu „Ostvarimo potencijale knjižnica“ s izlaganjem Pristup značenju kroz jezičnu slojevitost: Portal hrvatskih poslovica kao digitalni alat za inkluzivno otkrivanje hrvatskih narodnih poslovica. Skup je održan online, u organizaciji Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac s krovnom temom „Kako do uspješnijeg obrazovanja osoba s teškoćama čitanja“.

Sudjelovanje na stručnom skupu „Knjižnica u knjižnici 2025.: bajke i baština“

Asistentica Mirna Gilman Ranogajec i izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović sudjelovale su na stručnom skupu Knjižnica u knjižnici 2025.: bajke i baština s poster izlaganjem pod naslovom Pripovijedanje kao način promicanja multikulturalnosti i inkluzivnosti u knjižnicama. Tematski okvir ovogodišnjeg skupa bio je Pripovijedanje u službi izgradnje angažiranih korisničkih zajednica knjižnica, a poster je sadržajno prikazao pripovijedanje kao efikasan i prilagodljiv način za prijenos znanja, jačanje identiteta i međukulturnu razmjenu. U kontekstu suvremenih izazova, kao što su migracijska kretanja i nedostatak prilagođenih programa za nacionalne manjine i migrante, knjižnice mogu postati središnja mjesta inkluzivnosti i interkulturnog dijaloga. Poster prikazuje na koji način pripovijedanje može imati višestruke pozitivne učinke: jačanje osjećaja pripadnosti među djecom različitih kulturnih pozadina, promicanje međusobnog razumijevanja i poštovanja kulturne raznolikosti, razvoj pismenosti, kritičkog mišljenja te kulturne svijesti. Knjižnice, kao inkluzivne i edukativne ustanove, imaju značajan potencijal da kroz pripovjedačke programe postanu ključni akteri interkulturnog dijaloga i društvene kohezije. Predstavljeni primjeri mogu poslužiti kao vrijedan poticaj za daljnji razvoj i implementaciju sličnih inicijativa u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj.

Festival znanosti 2025.

Dana 5. svibnja 2025. godine, doc. dr. sc. Tihana Lubina i Borna Petrović u sklopu Festivala znanosti održali su postersko izlaganje AI i mi: koliko su naši podaci i privatnost zaštićeni na mreži?. Na posteru je predstavljen pregled rezultata dosadašnjih istraživanja o mrežnoj privatnosti, pregled rezultata istraživanja o percepciji privatnosti osobnih podataka studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku te praktični savjeti kako zaštititi svoje osobne podatke na mreži.

Na Festivalu znanosti, sudjelovala je i asistentica Mirna Gilman Ranogajec, s posterom Što se događa kada im čitamo.

Noć knjige

U sklopu Noći knjige, 23. travnja 2025. godine, dr. sc. Tamara Zadravec, predavačica i Borna Petrović u holu Filozofskog fakulteta održali su postersko izlaganje na temu Životinjsko carstvo riječi: simbolika i značaj životinja kroz književnu povijest . Izlaganje su poslušali studenti 2. godine prijediplomskog studija Informatologije u okviru kolegija Knjižnički programi i usluge za djecu i mlade, nakon čega su imali priliku provjeriti svoje znanje o životinjama u književnosti rješavanjem križaljke o simbolici životinja u kanonima svjetske književnosti. Poster je bio dostupan od 17 do 21 sat, a razgledali su ga i drugi studenti koji posjetitelji Fakulteta.