13. i 14. prosinca 2024. godine, izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari i Borna Petrović, student 2. godine diplomskog studija Informatologije, sudjelovali su na 120. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji ESD-a “Building Resilient Society” u Zagrebu s izlaganjem rada “Satisfaction and Usability of the Intranet for Knowledge Management in Higher Education Institutions: a Case Study of the Faculty of Humanities ans Social Sciences, Osijek”, napisanog u koautorstvu s prof. dr. sc. Borisom Badurinom.
U Poreču, od 27.11. do 29.11.2024. održao se 27. seminar Arhivi, knjižnice i muzeji “Opisujemo, uvijek i zauvijek!”. AKM seminar organizira Hrvatsko arhivističko društvo, Hrvatsko knjižničarsko društvo i Hrvatsko muzejsko društvo, a jedan od suorganizatora je i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Na ovogodišnjem seminaru, sudjelovale su i izv. prof. dr. sc. Josipa Selthofer i dr. sc. Ines Hocenski. Izv. prof. dr. sc. Josipa Selthofer održala je radionicu pod nazivom Kako izgraditi vizualno prepoznatljiv brand baštinskih ustanova u Hrvatskoj putem izdavačke djelatnosti, a dr. sc. Ines Hocenski održala je radionicu pod nazivom Nakladnički projekti koji educiraju javnost o kulturnoj baštini. Na radionicama su sudjelovali knjižničari, kustosti i arhivisti iz različitih dijelova Hrvatske. Na radionicama su kolege iz struke dobili priliku čuti za novosti i mogućnosti unaprjeđenja za svoja poslovanja, a vezana uz nakladničku djelatnost.
5. i 6. prosinca 2024. godine, doc. dr. sc. Tihana Lubina i Borna Petrović, student 2. godine diplomskog studija Informatologije, sudjelovali su na Međunarodnom interdisciplinarnom 4. kongresu Centra za interdisciplinarna istraživanja Filozofskog fakulteta u Osijeku: »Perspektive društva, znanosti i umjetnosti u dobu umjetne inteligencije« s posterskim izlaganjem Percepcija studenata informacijskih znanosti o privatnosti osobnih podataka s posebnim osvrtom na utjecaj umjetne inteligencije.
Tefko Saracevic, profesor emeritus Sveučilišta Rutgers (Sjedinjene Američke Države) i ugledni znanstvenik i sveučilišni profesor u području informacijskih znanosti, preminuo je dana 5. listopada 2024. u svojoj 93. godini.
Tefko, kako su ga jednostavno
zvali i studenti i kolege diljem svijeta, rođen je u Zagrebu 24. studenog 1930.
godine. Nakon završetka studija elektrotehnike na Sveučilištu u Zagrebu, preselio
se u Sjedinjene Američke Države gdje je na Sveučilištu Case Western Reserve u
Clevelandu, Ohio, doktorirao u području informacijskih znanosti. Na tom je Sveučilištu
radio od 1962. do 1985. godine kada odlazi na Fakultet za komunikacije,
informacije i knjižničarstvo na Sveučilištu Rutgers u New Jerseyju, gdje je
ostao sve do kraja svog radnog vijeka. Tijekom svoje dugogodišnje nastavničke
karijere predavao je kao gostujući profesor na brojnim sveučilištima, a Sveučilište
u Zadru dodijelilo mu je 2011. počasni doktorat znanosti za višegodišnju
suradnju i izniman doprinos razvoju
zadarskog Odjela za knjižničarstvo (današnjeg Odjela za informacijske znanosti).
Tefko se uvijek rado odazivao pozivu da svoje znanje podijeli i s nastavnicima i
studentima na Odsjeku za informacijske znanosti Sveučilišta u Osijeku na kojem
je gostovao u više navrata. Štoviše, osječkom je Odsjeku pružio nesebičnu
podršku i pri oblikovanju „bolonjskih“ studijskih programa dijeleći svoje znanje
i iskustvo u sveučilišnom obrazovanju budućih informacijskih stručnjaka. O
njegovoj nepresušnoj energiji i želji da prenosi svoje bogato znanje te razvija
ljubav prema kontinuiranom obrazovanju i znanstvenom radu govori i činjenica da
je godinama nakon što je otišao u mirovinu predavao svoj online kolegij Digitalne
knjižnice te izlagao na brojnim međunarodnim konferencijama diljem svijeta
na kojima bi uvijek pronašao vremena za neformalno druženje i motivirajući razgovor
s mladim znanstvenicima i studentima.
Tijekom svoje plodne
znanstvene karijere, objavio je više 150 znanstvenih radova, uključujući
nekoliko monografskih publikacija i poglavlja u knjigama, te brojne članke u
časopisima i zbornicima konferencija. Pored koncepta relevantnosti u
informacijskim znanostima, čime se bavio u svom doktorskom radu, Tefko se bavio
istraživanjem problema kao što su vrednovanje sustava za pretraživanje
informacija, istraživanje korisnika i interakcija čovjeka i računala tijekom
procesa pretraživanja i pronalaženja informacija te vrednovanje digitalnih
knjižnica. Svojim je dugogodišnjim i bogatim znanstvenim radom značajno
pridonio razvoju teorijske misli koja je bila neophodna za razvoj suvremenih
informacijske tehnologija i informacijske djelatnosti. Tefko je dao poseban
doprinos razvoju medicinskih informacijskih sustava u zemljama u razvoju te proučavanju
teorijsko-metodoloških uporišta informacijske znanosti te tumačenju njezinih
osnovnih pojmova ili pristupa. Zanimljivo je ovdje, primjerice, istaknuti da je
upravo on autor enciklopedijske natuknice „Information Science“ u prestižnoj Encyclopedia of Information Science iz
2009. godine koja predstavlja nezaobilaznu ispitnu literaturu na knjižničarskim
i informacijskim školama diljem svijeta.
U svom je istraživačkom
radu, tijekom karijere, uživao potporu brojnih američkih i međunarodnih
organizacija kao što su Američka zaklada za znanost, Zaklada Rockefeller,
UNESCO itd. Pored nastavnih i znanstvenih postignuća, Tefko je obnašao i brojne
(profesionalne) dužnosti. Od 1990. do 1991. godine bio je predsjednik Američkog udruženja za informacijske
znanosti i tehnologiju (ASIST), a više od dva desetljeća je obnašao ulogu glavnog
urednika uglednog časopisa Information
Processing & Management.
Zajedno s prof. Tatjanom
Aparac-Jelušić pokrenuo je međunarodnu konferenciju Libraries in the Digital Age (LIDA), koja se od 2000. godine
redovito održava u Hrvatskoj (Dubrovnik, Zadar, Osijek) u suorganizaciji
Odsjeka za informacijske znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku,
Odjela za informacijske znanosti Sveučilište u Zadru i Sveučilišta Rutgers iz
SAD-a. Tijekom godina, LIDA je postala ključno mjesto susreta i suradnje
hrvatskih i američkih, a potom i svjetskih, znanstvenika i stručnjaka iz područja
knjižničnih i informacijskih znanosti te je postavila Hrvatsku na svjetsku
kartu informacijskih znanosti.
Recentna bibliometrijska
istraživanja pokazala su da je Tefko jedan od najcitiranijih autora u području
informacijskih znanosti, a za svoj izniman doprinos knjižničnoj i informacijskoj
znanosti, još je za života dobio brojne nagrade i priznanja, kao što su Award
of Merit, najznačajnija
ASIS&T-ova nagrada (1995.), Nagrada za izvrsnost u znanosti Gerard
Salton Award for Excellence in Research koju dodjeljuje Association for Computing Machinery (1997.),
ASIS&T-ovu nagradu za najboljeg nastavnika Outstanding Information Science Teacher Award (1985.) itd.
Tefko Saracevic je dao izniman doprinos razvoju
knjižnične i informacijske znanosti i djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu, a imao
je i neprocjenjiv utjecaj na razvoj Odsjeka za informacijske znanosti
Filozofskog fakulteta u Osijeku. Pamtiti ćemo ga po njegovoj životnoj energiji, vedrom duhu i ljubavi
prema planinama te neumornoj podršci studentima i mladim znanstvenicima koje je
uvijek poticao da propituju svrhu i društvenu korisnost svojih (doktorskih)
istraživanja postavljanjem onog nezaboravnog pitanja And so what?
Od 13. do 15. studenoga 2024. godine, studenti
diplomskog studija Informatologije Borna Petrović, Bruno Sadiković i Mirna Turčinović
sudjelovali su pod mentorstvom prof. dr. sc. Kornelije Petr Balog na 49.
skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva u Opatiji.
Na Skupštini je Borna Petrović u tematskom bloku Knjižnice u multikulturalnom kontekstu: inkluzivnost, raznolikost i održivost – istraživanja održao izlaganje ‘Tajni kupac’ u hrvatskim narodnim knjižnicama, gdje je predstavio rezultate vrednovanja Gradske knjižnice Požega i Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, metodom tajnoga kupca. Istraživanje su proveli studenti 2. godine diplomskog studija Informatologije Borna Petrović, Irena Poje i Bruno Sadiković u okviru kolegija Vrednovanje informacijskih usluga kod prof. Kornelije Petr Balog.
Ovogodišnja Skupština okupila je stručnjake iz akademske zajednice iz Hrvatske i cijeloga svijeta. Tijekom četiri dana, kroz predavanja, radionice i panel-diskusije na teme knjižnica i umjetne inteligencije, knjižnica u multikulturalnom kontekstu te knjižnica i knjižničnih usluga u kontekstu zelene tranzicije i ekološke osviještenosti društva, raspravljalo se o aktualnim izazovima u struci, kao i o mogućim smjerovima razvoja iste.
3. i 4. listopada 2024., izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari i studenti 5. godine diplomskog studija Informatologije Irena Poje i Borna Petrović sudjelovali su na konferenciji Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja: Baštinske institucije u (post)digitalnom dobu u Sarajevu s posterskim izlaganjem Izrada tezaurusa hrvatske paremiološke građe, nastalog u sklopu projekta Digitalizacija hrvatske gramatikografske i paremiološke građe pri Centru za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine Filozofskog fakulteta u Osijeku. Konferenciju je organizirao BAM – Asocijacija informacijskih stručnjaka: Bibliotekara, arhivista i muzeologa, a ovogodišnja konferencija fokusirala se na ključna pitanja i izazove s kojima se susreću baštinske institucije u kontekstu digitalne transformacije.
Dana 22. travnja 2024., studenti druge godine prijediplomskog studija Informatologije Luka Adžić, Lea Mihaljević, Maja Kapoši i Valentina Zakanj pod mentorstvom doc. dr. sc. Tihane Lubine i doc. dr. sc. Marije Erl Šafar te uz tehničku podršku demonstratora Borne Petrovića, izložili su svoje popularnoznanstvene postere u sklopu obilježavanja Festivala znanosti. Luka Adžić i Lea Mihaljević izložili su poster “Nebeske tajne Galilea Galilea”, a Maja Kapoši i Valentina Zakanj izložile su poster “Je li Marie Curie dovoljno istražena?”. Izlagači su proveli anketne upitnike o upoznatosti studenata našeg Fakulteta sa životom i djelom ovo dvoje znanstvenika te na zanimljiv i interaktivan način uprizorili njihove živote, postignuća i znanstveno-tehničko nasljeđe koje su nam ostavili.
Naš student 1. godine diplomskog studija Informatologije, Borna Petrović, gostovao je u 101. radio – emisiji Filozofski u eteru koja se emitirala 3. lipnja 2024. godine, na studentskom radiu UNIOS. U sklopu intervjua, predstavio je naš Odsjek i studij, a audio zapis je dostupan na: http://radio.unios.hr/2024/06/03/fue-101/
“Digitalni otisak” naziv je tematske izložbe studentskih radova 3. godine prijediplomskog studija Informatologije Filozofskog fakulteta u Osijeku. Studenti su istražili vrste digitalnog otiska, alate za kontrolu digitalnog otiska, razbili mitove o digitalnoj forenzici, analizirali razlike digitalnog otiska generacije Alfa i generacije Z te napravili kviz o sigurnosti na internetu.
Posteri su postavljeni na izložbenim panoima Odsjeka na 2. katu Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Radovi su nastali kao rezultat nastavnog procesa pod mentorstvom asistentice Mirne Gilman Ranogajec, u sklopu kolegija Pismenosti u digitalnom dobu. Cilj izložbe jest širiti svijest o važnosti digitalne pismenosti te potaknuti na razmišljanje o vlastitom digitalnom otisku.
Studenti koji su sudjelovali u izradi postera su: Katarina-Marija Radaković, Monika Ageljić, Leon Ivan Strakoš. Jakov Šimunić, Iskra Matijanić, Sven Kroflin, Inga Pemper, Petar Žiga, Lora Alduk, Stjepan Šokčević, Monika Brandić, Kristina Gagulić, Lucija Sabljak, Maristela Uličnik i Paula Šprajc.
Odjel za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, u suradnji s Odsjekom za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, organizirao je prespavanac plišanaca u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek koji se održao u utorak, 23. travnja na Odjelu za rad s djecom i mladima.
Plišanci koje su tijekom dana donijela djeca čitali su slikovnice, slušali Kamišibaj priču, zabavljali se društvenim igrama, crtali 3D olovkama, isprobali naočale za virtualnu stvarnost, igrali se skrivača i istražili baš svaki kutak knjižnice prije nego što su legli u svoje krevetiće koje su im priredile knjižničarke. Već idućega dana plišanci su sretno vraćeni svojim vlasnicima koji su cijeli događaj mogli popratiti na društvenim mrežama putem fotografija. Prespavanac plišanaca program je kojim se potiče čitanje od najranije dobi i popularizira aktivno sudjelovanje u knjižničnim aktivnostima.
Program je inicirala prof. dr. sc. Sanjica Faletar, a uspješno je proveden u suradnji s asistenticom Mirnom Gilman Ranogajec, Suzanom Biglbauer, voditeljicom dječjeg odjela za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i koordinatoricom American Cornera Osijek Ivanom Turk.