U Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović u Zagrebu održana je 28. 11. 2025. promocija knjige Planiranje, izgradnja i vrednovanje knjižničnih prostora. Uz autorice, prof. dr. se Tatjanu Aparac-Jelušić i prof. dr. sc. Sanjicu Faletar, u predstavljanju knjige sudjelovala je doc. dr. sc. Nives Tomašević, urednica, te izv. prof. dr. sc. Martina Dragija Ivanović, recenzentica. Knjiga je objavljena u okviru Biblioteke Academice Naklade Ljevak.
Nakon prve knjige Knjižnična arhitektura: prostor, kultura, identitet, koja o temi knjižnične arhitekture progovara s povijesnog i teorijskog stajališta, u knjizi Planiranje, izgradnja i vrednovanje knjižničnih prostora naglasak je stavljen na praktične aspekte vezane za planiranje, izgradnju, uređenje i vrednovanje knjižničnog prostora.
U Državnom arhivu u Osijeku, 12. studenoga 2025. godine, održana je promocija knjige Zaštita pisane baštine – Teorijski koncepti i praktični aspekti upravljanja zaštitom u kontekstu arhiva, autora Ive Gobić Vitolović i Damira Hasenaya.
U punoj dvorani Državnog arhiva, predstavljanje knjige vodili su ravnatelj, dr. sc. Dražen Kušen, prof. dr. sc. Zoran Velagić i recenzentica, Andreja Dragojević.
Dana 14. studenog 2025. prof. dr. sc. Sanjica Faletar održala je pozvano izlaganje pod naslovom „Knjižnične usluge za osobe s demencijom i njihove obitelji“ na stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem „Aktivno starenje: knjižnične usluge za poboljšanje kvalitete života starijih osoba. Skup, koji se održao u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula, okupio je 50ak sudionika iz brojnih ustanova koje se na različite načine skrbe o starijim osobama i njihovom percepcijom i položajem u društvu (knjižnice, škole, domovi za umirovljenike itd.), te predavače i iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Kanade. Na skupu je predstavljeno i drugo izdanje „Vodiča za osobe s Alzheimerovom bolesti i njihove članove obitelji“ koji je nastao u okviru UNIOS ZUP znanstvenog projekta “Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji” te je revidiran i nadopunjen u okviru institucionalnog FFOS-002 projekta „Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica: teorijske i praktične pretpostavke”.
Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 19. rujna
2025. godine održan je 3. Cochrane simpozij u Bosni i Hercegovini i 17.
hrvatski Cochrane simpozij pod nazivom „Od dokaza do prakse: Jačanje
temelja za donošenje kliničkih odluka“.
Cochrane je međunarodna neprofitna organizacija koja pruža pouzdane zdravstvene informacije temeljene na sustavnim pregledima znanstvenih dokaza. Simpozij je okupio istraživače iz različitih područja znanosti, kliničare, donositelje odluka i novinare. Naglašena je važnost medicine temeljene na dokazima u unapređenju zdravstvene skrbi. U fokusu rasprave bili su pristupi kako znanstvene spoznaje pretočiti u svakodnevnu praksu kako bi se pacijentima osiguralo učinkovitije i sigurnije liječenje, te kako osigurati da u javnom informacijskom prostoru dominiraju provjerene, točne i na dokazima utemeljene zdravstvene informacije. Na skupu je kao pozvani izlagač sudjelovala i izv. prof. dr. sc. Snježana Stanarević Katavić s izlaganjem „Od Googlea do ChatGPT-ja: digitalna zdravstvena pismenost pacijenata“.
Studenti prve godine diplomskog studija Informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku Kristina Gagulić, Inga Pemper i Antonio Prgomet sudjelovali su na međunarodnoj ljetnoj školi ESSISGEN (European Summer School of Information Science and Gender), održanoj u Barceloni od 2. do 6. rujna. Ljetna škola dio je projekta GEDIS, koji se bavi promicanjem rodne raznolikosti i inkluzivnosti u području informacijskih znanosti. Više o samom projektu može se pronaći na https://www.ub.edu/gedis/hr/o-gedis-u-hr/.
Program je bio bogat i raznolik te je uključivao niz stručnih predavanja, praktičnih radionica i kulturnih aktivnosti. Prvog dana održana su uvodna izlaganja te radionica usmjerena na međusobno upoznavanje i povezivanje sudionika, a pritom su predstavljeni ciljevi i sadržaj projekta. Večernji sati bili su rezervirani za neformalno druženje i razgledavanje Barcelone, što je dodatno doprinijelo stvaranju pozitivne i poticajne atmosfere. Drugi dan naglasak je bio na aktualnim temama iz područja informacijskih znanosti; etičkim pitanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju, problemima govora mržnje te ulozi informacijskih stručnjaka u prepoznavanju i suzbijanju diskriminacije. Treći dan bio je posvećen inkluzivnom jeziku i istraživačkim metodologijama, kao i etičkim smjernicama za oblikovanje metapodataka i izradu kontroliranih rječnika, što je otvorilo raspravu o važnosti stvaranja inkluzivnih okruženja u prostorima GLAM zajednica. Četvrtog dana studenti su posjetili Central Library of University of Barcelona, gdje su imali priliku upoznati bogatu povijest i zbirke knjižnice, od starih rukopisa i inkunabula do suvremenih digitalnih resursa. Sudjelovali su i u fokus grupama u kojima su razmjenjivali dojmove i iskustva s programa. Tijekom tog dana također su intenzivno radili na dovršavanju svojih projekata otvorenih obrazovnih resursa (OER). Završni dan bio je posvećen predstavljanju i evaluaciji projekata. Sudionici su izlagali svoje radove pred profesorima i kolegama, razmjenjivali ideje i dobivali konstruktivne povratne informacije, a program je zaključen zajedničkom refleksijom i osvrtom na cjelokupno iskustvo.
ESSISGEN je studentima pružio izuzetno bogato i inspirativno iskustvo koje je pridonijelo njihovu profesionalnom i osobnom razvoju, osnažilo razumijevanje rodne raznolikosti te potaknulo promišljanje o stvaranju inkluzivnijih knjižnica i informacijskih prostora otvorenih prema LGBTIQ+ zajednici. Sudjelovanje na ovakvom programu omogućilo im je ne samo stjecanje novih znanja i vještina, već i vrijednu međunarodnu suradnju te razmjenu perspektiva i ideja s kolegama iz različitih zemalja.
Od 22. do 24. listopada 2025., doc. dr. sc. Tihana Lubina i Borna Petrović, mag. sudjelovali su na međunarodnoj konferenciji 5th DARIAH-HR International Conference – Digital Humanities & Heritage 2025: Rethinking Heritage across STEM, Humanities, and Arts. Posterskim izlaganjem predstavili su projektne aktivnosti koje će provesti u okviru njihove radne skupine, koja se bavi tematizacijom žudnje u povijesnoj periodici kroz digitalizaciju i sadržajnu analizu članaka iz osječkog dnevnog lista Narodna obrana. Projektne aktivnosti odvijat će se u sklopu institucijskog projekta Jezik žudnje u književnosti i kulturi (voditeljica: prof. dr. sc. Biljana Oklopčić).
Dana 22. rujna 2025. na Filozofskom je fakultetu prigodnim programom obilježen Svjetski dan Alzheimerove bolesti. Nakon predavanja „Pravna zaštita i ljudska prava oboljelih od Alzheimerove bolesti“ Silvije Dološić Groznica, predsjednice Udruge Memoria, Kornelija Petr Balog i Sanjica Faletar predstavile su drugo i dopunjeno izdanje „Vodiča za osobe s Alzheimerovom bolesti i njihove članove obitelji“.
Vodič je nastao u okviru znanstvenog projekta “Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji” te je revidiran i nadopunjen u okviru institucionalnog FFOS-002 projekta „Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica: teorijske i praktične pretpostavke”. Namijenjen je osobama s Alzheimerovom bolesti, članovima njihovih obitelji i ostalim osobama uključenima u njihovu skrb i njegu u gradu Osijeku i okolici, a sadrži korisne informacije koje im mogu olakšati život. Cilj je ove publikacije na jednom mjestu okupiti kvalitetne i provjerene informacije o bolesti, njezinim simptomima i dijagnozi, nefarmakološkoj terapiji, komunikaciji s osobama s Alzheimerovom bolesti te o raznovrsnim pravima koja osobe s Alzheimerovom bolesti (AB) i njihove obitelji i/ili skrbnici imaju. Iznimno važan dio Vodiča odnosi se na mehanizme pravne zaštite, poput skrbništva i oduzimanja poslovne sposobnosti, koji se pojašnjavaju na jednostavan i razumljiv način. Na kraju publikacije nalazi se popis knjiga (romani, osobne priče, priručnici) na hrvatskom jeziku koje o Alzheimerovoj bolesti govore s različitih stajališta, a dostupne su u lokalnim narodnim knjižnicama, te popis igranih i dokumentarnih filmova o demenciji. U okviru Vodiča priređen je i adresar nadležnih institucija te relevantnih ustanova i nevladinih udruga, koje su označene na karti grada Osijeka, s kontakt-podacima.
18. rujna 2025. u sklopu 3. Festivala održivosti prof. dr. sc. Maslina Ljubičić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te izv. prof. dr. sc. Melita Aleksa Varga i Borna Petrović, mag. s Filozofskog fakulteta u Osijeku održali su radionicu Hrvatske poslovice kao dio svjetske baštine. U radionici su sudjelovali učenici 4. razreda II. gimnazije u Osijeku. U okviru radionice učenicima su predstavljene hrvatske poslovice koje imaju podrijetlo u latinskom jeziku te ekvivalente u talijanskom i engleskom jeziku. Nakon prezentacije učenici su odigrali niz interaktivnih online igrica u kojima su interpretirali značenja poslovica. Cilj je radionice bio promišljanje o hrvatskoj baštini kao dijelu svjetske narodne baštine, a ona je provedena u okviru projekta Portal hrvatskih poslovica: nadogradnja baze suvremenim poslovicama (voditeljica: izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari) pri Centru za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine Filozofskog fakulteta u Osijeku.
12. rujna 2025. u
Gradskoj knjižnici Požega održan je 6. okrugli stol s međunarodnim
sudjelovanjem Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora. Na
Okruglom stolu s posterskim izlaganjem Novinski oglasi kao odraz društvenih
vrijednosti i identiteta grada Osijeka s našeg Odsjeka sudjelovali su doc.
dr. sc. Tihana Lubina i Borna Petrović, mag. te doc. dr. sc. Ivana Perkušić s
Odsjeka za sociologiju.
11. i 12. rujna 2025. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održana je 3. međunarodna znanstveno-stručna konferencija Kontinentalna Hrvatska: povijesni kontekst, aktualnosti i perspektive u budućnosti. Naš je Odsjek sudjelovao na konferenciji s dva izlaganja – Hrvatski list kao izvor za praćenje kulturne dinamike grada Osijeka 1926. i 1936. godine (doc. dr. sc. Tihana Lubina, Borna Petrović, mag. i dr. sc. Marina Vinaj) i Digitalna kulturna baština – primjer izrade Portala hrvatskih poslovica (izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari, Borna Petrović, mag. i prof. dr. sc. Boris Badurina).
