Znanstvena knjiga Knjižnična arhitektura: prostor, kultura, identitet izašla je iz
pera dviju autorica iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti – Tatjane Aparac-Jelušić, profesorice u
trajnom zvanju (u miru) te Sanjice Faletar Tanacković, profesorice na Odsjeku
za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek. Obje autorice predavale
su ili predaju kolegije vezane uz temu knjižnične arhitekture te ih je
posvećenost kolegijima i ponukala na pripremu publikacije iz ovog područja.
Publikacija je izašla 2020. godine u nakladi „Ljevak’.
U svojoj publikaciji autorice o temi
knjižnične arhitekture progovaraju sa stajališta kulturno-socioloških paradigmi
knjižničarstva i knjižnične arhitekture. U svojoj detaljnoj i nadasve
sveobuhvatnoj analizi literature i primjera knjižnične arhitekture iz prakse
autorice ukazuju na najznačajnija teorijska uporišta pri proučavanju i
interpretaciji knjižnične arhitekture, problematiziraju motrišta knjižničara,
arhitekata i dizajnera s kojih su polazili pri tumačenju svojih stajališta i
viđenja knjižničnih zgrada, prostora koji zauzimaju i onoga koji organiziraju
unutar tih zgrada, te na utjecaj društveno-kulturnih čimbenika na promjene
dominantnih paradigmi kako u knjižničarstvu, tako i u arhitekturi i dizajnu.
O temi knjižnične arhitekture autorice
progovaraju kroz pet poglavlja. U uvodnom poglavlju naslovljenom Uvod u
problematiku knjižnične arhitekture autorice daju svoja uvodna promišljanja
o kulturnom i društvenom diskursu knjižnica kao društvenog proizvoda te
arhitekture koja ima snažnu povezanost s pripadnošću, identitetom i sl.
vidljivima kroz njezine proizvode. Drugo je poglavlje naslovljeno Teorijska
ishodišta za razumijevanje i proučavanje knjižnične arhitekture i podijeljeno
je na dva dijela. U prvom se dijelu daje prostora raspravama
kulturno-socioloških paradigmi u knjižničarstvu, ponajviše o kulturi i
identitetu knjižnica, društveno-kulturnom kontekstu knjižničarstva i knjižnične
arhitekture te društveno-kulturnom identitetu knjižnice i izazovima digitalnog
doba, dok se u drugom progovara o ideji prostora i knjižnične arhitekture kroz
tumačenje pojmova ‘prostor’ i ‘mjesto’ te suprotstavljanjem tumačenja ideje
prostora u knjižničnoj zajednici s jedne, i u arhitektonskoj s druge strane. Treće poglavlje pod nazivom Knjižnične
zgrade: izazovi oblikovanja i interpretacije organizirano je u četiri
tematske cjeline. U prvoj se govori o pristupima oblikovanju knjižničnih zgrada
s motrišta knjižničara te se detaljnije prikazuju teorijska ishodišta u
knjižničnoj literaturi do 20. stoljeća, nova viđenja knjižničnih zgrada u 20.
stoljeću te futuristička promišljanja i konceptualni pristupi knjižničnim
zgradama u 21. stoljeću. U drugoj se cjelini govori o istoj temi, ali sa
stajališta arhitekata i dizajnera. Treća tematska cjelina donosi posebno
zanimljiva istraživanja utjecaja knjižnične arhitekture prije izgradnje i
poslije useljenja u novu knjižničnu zgradu. U ovom su dijelu posebno zanimljive
spoznaje o utjecaju novih knjižničnih prostora na zajednicu koju opslužuju
(tzv. Post-Occupancy Evaluation ili
POE analize). Posljednja tematska cjelina u ovom poglavlju problematizira
moguće pristupe interpretaciji i predstavljanju knjižničnih zgrada te daje
odabrane primjere zanimljivih primjera knjižnične arhitekture iz cijelog
svijeta. Nažalost, ni jedna hrvatska knjižnica nije dospjela na ovaj popis. U
četvrtom poglavlju naslovljenom Doprinosi izgradnji korpusa stručne i
znanstvene literature o knjižničnoj arhitekturi autorice donose pregled najznačajnijih
radova na temu knjižnične arhitekture koji su pobudili interes i u zajednici
knjižničara i u zajednici arhitekata, a posebnu pozornost pridaju radovima koji
su utjecali, ali i još uvijek utječu na generacije knjižničara prilikom
pripreme, planiranja i sudjelovanja u daljnjim fazama izgradnje ili
preoblikovanja knjižničnih zgrada. Autorice ističu da je odabir literature bio
izuzetno težak i subjektivne naravi, te da su se prilikom odabira naslova
vodile izvorima koje su rabile u svome nastavnom radu prilikom predavanja
kolegija iz tematike knjižnične arhitekture. Nesporno je, međutim, da među
izvorima dominiraju oni s engleskog govornog područja (uključujući i priloge
skandinavskih autora koji često objavljuju na engleskom jeziku). Posljednje je
poglavlje rezervirano za Zaključna razmatranja autorica.
Knjižnična arhitektura: prostor, kultura,
identitet publikacija je koja je ispunila izuzetno veliku prazninu u hrvatskoj
literaturi iz informacijskih i komunikacijskih znanosti budući da su izuzetno
rijetki radovi koji problematiziraju upravo ovu temu. Upravo iz tog razloga ova
je publikacija izuzetno važna za hrvatsku knjižničnu zajednicu, ali ne samo za
nju. Ona je važna i za zajednicu arhitekata koji sudjeluju na projektima
izgradnje knjižničnih zgrada u Hrvatskoj. Zbog svoje važnosti i za jednu i
drugu zajednicu mišljenja smo da bi mogla poslužiti i kao most suradnje i
spajanja te dvije zajednice koje su do sada u Hrvatskoj vrlo često djelovale
izolirano i bez suradnje.
Ciljana publika ove znanstvene knjige su
prvenstveno knjižničari, arhitekte i dizajneri u Hrvatskoj, ali također i svi
studenti i nastavnici na studijima iz područja informacijskih i komunikacijskih
znanosti, te arhitekture i dizajna koje zanima ova tematika. Također, očekujemo
da će knjiga biti zanimljiva i kolegama van granica Hrvatske (posebice u onim
zemljama gdje nema jezične barijere) budući da i te, nama susjedne, zemlje
bilježe veliki nedostatak djela iz područja knjižnične arhitekture.
Ako uzmemo u obzir da se u izgradnju knjižnica,
kada do toga stvarno dođe, ulaže uistinu veliki intelektualni i financijski
kapital, onda je i u interesu tog društva da se te investicije što bolje
iskoriste. Kao što je poznato, knjižnične se zgrade grade s ciljem da
korisnicima služe više desetaka godina, gotovo zauvijek, te je stoga njihova
kvaliteta izgradnje i korisnička orijentacija od izuzetnog društvenog interesa.
Ova publikacija doista omogućuje da se taj cilj sada i ostvari.
Kornelija Petr
Balog
Promocija knjige održana je u Zadru i u Osijeku.
Zadarska je promocija održana 3. 12. 2020. u suorganizaciji Gradske knjižnice Zadar, Društva
knjižničara Zadar, Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te
Naklade Ljevak. Osječka je promocija održana 25. 1. 2021. u suorganizaciji Filozofskog
fakulteta Osijek, Gradske i i sveučilišne knjižnica Osijek (GISKO), Društva
knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema (DKSBS) te Naklade Ljevak.
Zbog epidemioloških uvjeta obje su se
promocije održale online, a privukle su preko 150 sudionika.
