Od 19. do 22. 4. 2021. godine održana je međunarodna konferencija Libraries in the Digital Age (LIDA) koja se, u suorganizaciji Rutgers Sveučilišta iz SAD-a, Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek te Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, održava od 2000. godine. Konferencija je zbog epidemioloških uvjeta održana u virtualnom formatu, a besprijekornu tehničku podršku osigurao je Filozofski fakultet Osijek.
Ovogodišnja se konferencija bavila izazovima i identitetskim promjenama koje digitalna paradigma donosi knjižnicama, obrazovnim ustanovama i građanima, s posebnim naglaskom na etičke aspekte. O toj i srodnim temama izlagalo je preko 150 autora iz čitavog svijeta (Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Indonezija, Irska, Izrael, Latvija, Libanon, Norveška, Poljska , Portugal, Slovačka, Slovenija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD). Na konferenciji je sudjelovalo i 26 doktorskih i diplomskih studenta iz više zemalja.
Konferenciju je izlaganjem otvorio pozvani predavač Nicholas Belkin, profesor emeritus s Rutgers Sveučilišta, svjetski poznat kao utemeljitelj kognitivnog pristupa u informacijskim znanostima. On se u svom iznimno provokativnom izlaganju pozabavio sveprisutnim informacijskim ‘miljeom’ te njegovim mogućim implikacijama na ulogu knjižnica čija je zadaća građanima omogućiti brz i učinkovit pristup informacijama. Druga je pozvana predavačica na skupu bila Milijana Mičunović s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek koja je u svojem iznimno zanimljivom predavanju govorila o suživotu ljudi i tehnologije u tzv. tehnosferi te o promjenama koje u naše živote donosi visoko tehnološka kultura. M. Mićunović je u svom izlaganju istražila kako pojedinci i društvo u cjelini, mogu pridonijeti uspješnoj koegzistenciji organizama i algoritama te tehnologiju upotrijebiti za dobro i za pozitivnu promjenu društva. Treća je pozvana predavačica, Diane Rasmussen Pennington iz Ujedinjenog Kraljevstva, u svom izlaganju pokušala odgovoriti na pitanje kako nam knjižničari mogu pomoći da se uspješno snađemo u infodemiji.
Na skupu je sudjelovalo više znanstvenika i stručnjaka s Filozofskog fakultet Osijek, koji su predstavili rezultate svojih istraživanja. Boris Bosančić u svome radu istražuje ideju dihotomije poimanja informacije s obzirom na podatkovnu strukturu pošiljatelja te pozadinsko znanje primatelja poruke. Bosančić se pri tome oslanja na Shannonovu ideju ‘informacijske teorije’ koja se pojavila još davne 1948. godine, a o ovoj je temi objavio rad u prestižnom međunarodnom časopisu Journal of Documentation. G. Gašo, M. Dragija Ivanović i S. Faletar Tanacković u svom se radu bave odnosom mentora i doktorskih studenata, te predstavljaju rezultate istraživanja provedenog među doktorskim studentima informacijskih i komunikacijskih znanosti u RH. Cilj istraživanja M. Gilman Ranogajec i B. Badurine je povećati razinu svjesnosti akademske zajednice o važnosti vještina informacijske pismenosti te pitanjima zaštite osobnih podataka na društvenim medijima. L. Šuster, u svome posterskom izlaganju donosi rezultate istraživanje o učinku mobilnih uređaja na interpersonalnu komunikaciju knjižničara i korisnika, na informacijsko ponašanje korisnika te na samo pružanje knjižničnih usluga. S. Faletar Tanacković, K. Petr Balog, u suautorstvu sa S. Erdelez (Simmons Sveučilište, SAD), u svome su radu predstavile rezultate istraživanja o knjižničnim uslugama za osobe oboljele od različitih oblika demencije (posebice Alzheimerove bolesti) i njihovih skrbnika te ulozi knjižnica u stvaranju demenciji prijateljskih zajednica.
U okviru konferencije tradicionalno su dodijeljene i nagrade za najbolja posterska i studentska izlaganja. Nagradu za najbolji studentski poster, međunarodno je ocjenjivačko povjerenstvo dodijelilo Ines Horvat, asistentici na Filozofskom fakultetu Osijek, za rad o hrvatskoj pisanoj baštini i njezinoj ulozi u očuvanju kulturnog identiteta, a nagradu za najbolji studenti rad dobili su diplomandi Filozofskog fakulteta Osijek, Ivona Grgić i Cvijetin Vidaković, za svoje istraživanje informacijskog ponašanja umirovljenika te izradu aplikacije koja bi im trebala olakšati pronalaženje korisnih informacija na internetu. Nagrađeni su radovi zadovoljili propisane kriterije koji su se odnosili na relevantnost teme, utemeljenost pristupa na najnovijim znanstvenim spoznajama, usklađenost obrađenog problema s konferencijskom temom i kritički pristup.
Kako se konferencija zbog nepovoljnih epidemiološki uvjeta nije održala 2020.,na ovogodišnjoj je konferenciji obilježena i 20. obljetnica LIDA-e, konferencije koja je Hrvatsku i hrvatske informacijske stručnjake stavila na svjetsku scenu i povezala ih s međunarodnim kolegama. Zanimljivo je da su na LIDA-i do sada izlagali brojni pozvani predavači koji slove za najeminentnije stručnjake i znanstvenike u području. Posebna je zahvala, za njihov doprinos konferenciji LIDA, dodijeljena pokretačima LIDA konferencije, Tatjani Aparac-Jelušić (Hrvatska) i Tefku Saracevicu (Rutgers University, SAD), koji slovi za jednog od najcitiranijih autora u području informacijskih i komunikacijskih znanosti na svijetu.
Budući da ove godine za sudionike konferencije nije bilo moguće organizirati zajedničko druženje, svi su bili pozvani pridružiti se virtualnoj FFOS biciklijadi te na taj način dati podršku nacionalnoj kampanji Hrvatskog knjižničarskog društva za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati”. Pozivu se odazvalo 20ak sudionika iz Danske Hrvatske, Slovenije, Slovačke, Poljske i SAD-a, a najsretniji je nagrađen besplatnom registracijom za sljedeću LIDA konferenciju koja će se, zahvaljujući dugogodišnjoj uspješnoj suradnji i visokoj kvaliteti organizacije ovogodišnjeg skupa, održati u Osijeku u svibnju 2023.
Konferencija LIDA je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatskog informacijskog I dokumentacijskom društva, a Europski ogranak krovne svjetske asocijacije informacijskih stručnjaka (ASIS&T) osigurao je besplatne godišnje članarine za nagrađene studente.
Sanjica Faletar Tanacković
