Od 1. do 3. prosinca 2025., doc. dr. sc. Tihana Lubina i Borna Petrović, mag. sudjelovali su na 19. danima specijalnih i visokoškolskih knjižnica u Lovranu s izlaganjem Uloga knjižnice Muzeja Slavonije u očuvanju i interpretaciji kulturne baštine Osijeka: primjer Hrvatskog lista u hemeroteci, u sklopu kojeg su predstavili djelatnost Hemeroteke Muzeja Slavonije u Osijeku koja ima iznimno važnu ulogu u razvoju, obradi, zaštiti i prezentaciji novinskih fondova kao neizostavnih izvora za proučavanje kulturne povijesti grada Osijeka.

Od 24. do 26. studenog 2025. u organizaciji Hrvatskog arhivističkog društva, Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatsko muzejskog društva pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija, održan je 28. Seminar Arhivi, Knjižnice, Muzeji u Osijeku s temom Peto informacijsko doba – promjena paradigme u AKM zajednici.

Na Seminaru su sudjelovali i članovi Odsjeka za informacijske znanosti:

Plenardno predavanje Doktorski studij Informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku o novootvorenom poslijediplomskom studiju na našem Odsjeku održale su prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog i prof. dr. sc. Sanjica Faletar.

Izlaganje Kroz prizmu djelatnosti Hemeroteke Muzeja Slavonije: iskustva sa studentske prakse održali su Borna Petrović, mag. i doc. dr. sc. Tihana Lubina, kojim su predstavili rezultate pilot-istraživanja o zadovoljstvu studenata našeg Odsjeka organizacijom i provođenjem praktičnog rada na prijediplomskom studiju Informatologije, s posebnim osvrtom na iskustva s prakse u Hemeroteci Muzeja Slavonije u Osijeku.

Izlaganje Pisana baština – zaštita i pristup u doba umjetne inteligencije održali su dr. sc. Ines Horvat, viša asistentica i prof. dr. sc. Damir Hasenay, kojim su dali pregled izazova s kojima se suočavamo pri uporabi umjetne inteligencije prilikom provođenja aktivnosti zaštite pisane baštine te njezinim pristupom i ponovnom uporabom.

Promociju knjige održali su Iva Gobić Vitolović i prof. dr. sc. Damir Hasenay, u sklopu kojeg su predstavili svoju koautorsku monografiju Zaštita pisane baštine – Teorijski koncepti i praktični aspekti upravljanja zaštitom u kontekstu arhiva (Rijeka: Državni arhiv u Rijeci, 2025).

Također, u sklopu rada Centra za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine Filozofskog fakulteta u Osijeku održana je radionica Predmetna obrada suvremenih poslovicakoju su vodili Borna Petrović, mag., izv. prof. dr. sc. Melita Aleksa Varga te izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari. Ciljevi su radionice bili osposobiti sudionike za određivanje očemnosti suvremenih hrvatskih poslovica koristeći mrežne korpusne baze, naučiti sudionike metodologiji predmetne obrade suvremenih hrvatskih poslovica te ih potaknuti na razmatranje poslovica kao funkcionalnih diskurzivnih jedinica i dijela nematerijalne kulturne baštine.

U organizaciji i provedbi seminara pomogli su i studenti volonteri s Odsjeka za informacijske znanosti: Dunja Borko, Helena Fajdetić, Marina Radić, Petra Bulić, Klara Mijaković, Lorna Tokić, Ladislav Kovač, Monika Ageljić, Monika Brandić i Kristina Gagulić.

27. listopada 2025., Borna Petrović, mag. i doc. dr. sc. Tihana Lubina sudjelovali su na Okruglom stolu Utjecaj suvremenih knjižničnih prostora na poticanje čitanja u Gradskoj knjižnici Zadar. Održali su izlaganje Upravljanje prostorom u visokoškolskim knjižnicama: studija slučaja pohrane legata prof. dr. sc. Stanislava Marijanovića iz perspektive studenta informacijskih znanosti kojim su se dotakli problematike pohrane i upravljanja legatom primljenim u Knjižnicu Filozofskog fakulteta u Osijeku.

U Knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović u Zagrebu održana je 28. 11. 2025. promocija knjige Planiranje, izgradnja i vrednovanje knjižničnih prostora. Uz autorice, prof. dr. se Tatjanu Aparac-Jelušić i prof. dr. sc. Sanjicu Faletar, u predstavljanju knjige sudjelovala je doc. dr. sc. Nives Tomašević, urednica, te izv. prof. dr. sc. Martina Dragija Ivanović, recenzentica. Knjiga je objavljena u okviru Biblioteke Academice Naklade Ljevak.

Nakon prve knjige Knjižnična arhitektura: prostor, kultura, identitet, koja o temi knjižnične arhitekture progovara s povijesnog i teorijskog stajališta, u knjizi Planiranje, izgradnja i vrednovanje knjižničnih prostora naglasak je stavljen na praktične aspekte vezane za planiranje, izgradnju, uređenje i vrednovanje knjižničnog prostora.

U Državnom arhivu u Osijeku, 12. studenoga 2025. godine, održana je promocija knjige Zaštita pisane baštine – Teorijski koncepti i praktični aspekti upravljanja zaštitom u kontekstu arhiva, autora Ive Gobić Vitolović i Damira Hasenaya.

U punoj dvorani Državnog arhiva, predstavljanje knjige vodili su ravnatelj, dr. sc. Dražen Kušen, prof. dr. sc. Zoran Velagić i recenzentica, Andreja Dragojević.

Dana 14. studenog 2025. prof. dr. sc. Sanjica Faletar održala je pozvano izlaganje pod naslovom „Knjižnične usluge za osobe s demencijom i njihove obitelji“ na stručnom skupu s međunarodnim sudjelovanjem „Aktivno starenje: knjižnične usluge za poboljšanje kvalitete života starijih osoba. Skup, koji se održao u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula, okupio je 50ak sudionika iz brojnih ustanova koje se na različite načine skrbe o starijim osobama i njihovom percepcijom i položajem u društvu (knjižnice, škole, domovi za umirovljenike itd.), te predavače i iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Kanade. Na skupu je predstavljeno i drugo izdanje „Vodiča za osobe s Alzheimerovom bolesti i njihove članove obitelji“ koji je nastao u okviru UNIOS ZUP znanstvenog projekta “Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji” te je revidiran i nadopunjen u okviru institucionalnog FFOS-002 projekta „Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica: teorijske i praktične pretpostavke”.

Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 19. rujna 2025. godine održan je 3.  Cochrane simpozij u Bosni i Hercegovini i 17. hrvatski Cochrane simpozij  pod nazivom „Od dokaza do prakse: Jačanje temelja za donošenje kliničkih odluka“.

Cochrane je međunarodna neprofitna organizacija koja pruža pouzdane zdravstvene informacije temeljene na sustavnim pregledima znanstvenih dokaza. Simpozij je okupio istraživače iz različitih područja znanosti, kliničare, donositelje odluka i novinare. Naglašena je važnost medicine temeljene na dokazima u unapređenju zdravstvene skrbi. U fokusu rasprave bili su pristupi kako znanstvene spoznaje pretočiti u svakodnevnu praksu kako bi se pacijentima osiguralo učinkovitije i sigurnije liječenje, te kako osigurati da u javnom informacijskom prostoru dominiraju provjerene, točne i na dokazima utemeljene zdravstvene informacije. Na skupu je kao pozvani izlagač sudjelovala i izv. prof. dr. sc. Snježana Stanarević Katavić s izlaganjem „Od Googlea do ChatGPT-ja: digitalna zdravstvena pismenost pacijenata“.

Studenti prve godine diplomskog studija Informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku Kristina Gagulić, Inga Pemper i Antonio Prgomet sudjelovali su na međunarodnoj ljetnoj školi ESSISGEN (European Summer School of Information Science and Gender), održanoj u Barceloni od 2. do 6. rujna. Ljetna škola dio je projekta GEDIS, koji se bavi promicanjem rodne raznolikosti i inkluzivnosti u području informacijskih znanosti. Više o samom projektu može se pronaći na https://www.ub.edu/gedis/hr/o-gedis-u-hr/.

Program je bio bogat i raznolik te je uključivao niz stručnih predavanja, praktičnih radionica i kulturnih aktivnosti. Prvog dana održana su uvodna izlaganja te radionica usmjerena na međusobno upoznavanje i povezivanje sudionika, a pritom su predstavljeni ciljevi i sadržaj projekta. Večernji sati bili su rezervirani za neformalno druženje i razgledavanje Barcelone, što je dodatno doprinijelo stvaranju pozitivne i poticajne atmosfere. Drugi dan naglasak je bio na aktualnim temama iz područja informacijskih znanosti; etičkim pitanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju, problemima govora mržnje te ulozi informacijskih stručnjaka u prepoznavanju i suzbijanju diskriminacije. Treći dan bio je posvećen inkluzivnom jeziku i istraživačkim metodologijama, kao i etičkim smjernicama za oblikovanje metapodataka i izradu kontroliranih rječnika, što je otvorilo raspravu o važnosti stvaranja inkluzivnih okruženja u prostorima GLAM zajednica. Četvrtog dana studenti su posjetili Central Library of University of Barcelona, gdje su imali priliku upoznati bogatu povijest i zbirke knjižnice, od starih rukopisa i inkunabula do suvremenih digitalnih resursa. Sudjelovali su i u fokus grupama u kojima su razmjenjivali dojmove i iskustva s programa. Tijekom tog dana također su intenzivno radili na dovršavanju svojih projekata otvorenih obrazovnih resursa (OER). Završni dan bio je posvećen predstavljanju i evaluaciji projekata. Sudionici su izlagali svoje radove pred profesorima i kolegama, razmjenjivali ideje i dobivali konstruktivne povratne informacije, a program je zaključen zajedničkom refleksijom i osvrtom na cjelokupno iskustvo.

ESSISGEN je studentima pružio izuzetno bogato i inspirativno iskustvo koje je pridonijelo njihovu profesionalnom i osobnom razvoju, osnažilo razumijevanje rodne raznolikosti te potaknulo promišljanje o stvaranju inkluzivnijih knjižnica i informacijskih prostora otvorenih prema LGBTIQ+ zajednici. Sudjelovanje na ovakvom programu omogućilo im je ne samo stjecanje novih znanja i vještina, već i vrijednu međunarodnu suradnju te razmjenu perspektiva i ideja s kolegama iz različitih zemalja.

Tekst napisala: Kristina Gagulić