Posted on

Erasmus+ projekt TELL: Europske knjižnice koje uče

Godine 2023. Vijeće Europe odobrilo je Preporuku o knjižničnom zakonodavstvu i politici u
Europi (Preporuka CoE) u kojoj se opisuje suvremena vizija narodnih knjižnica kao ustanova čiji
ciljevi podrazumijevaju slobodu izražavanja, slobodan pristup informacijama i demokratsko
sudjelovanje građana; održivi razvoj; umjetnu inteligenciju te iznalaženje načina za rješavanje
globalnih i lokalnih izazova. Projekt Europske knjižnice koje uče (TELL – The Transforming
European Learning Libraries) polazi od pretpostavke da je potrebno promovirati navedena načela
i ciljeve te ih prevoditi u svakodnevne prakse u knjižnicama kako bi one postale ključni akteri
suvremene informacijske politike. A kako bi se to ostvarilo, knjižnice moraju preusmjeriti svoj
fokus sa osiguravanja pristupa knjigama i drugim izvorima informacija (tiskanim i elektroničkim)
na sljedeće aktivnosti: promicanje sudjelovanja građana u razvoju demokratskog društva, podupiranje društvene uključenosti, prepoznavanje lokalnih potreba i promicanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja u lokalnim
zajednicama, poticanje razumijevanja i korištenja alata umjetne inteligencije među svim slojevima
stanovništva, razvijanje otpornosti knjižnica i njihove sposobnosti da se suoče s nepredviđenim
događajima, poput pandemija i drugih katastrofa, te razvijanje sposobnosti knjižničnog osoblja za osiguravanje raznovrsnih izvora prihoda,
kao što su europski strukturni fondovi i lokalna uprava zadužena za socijalnu politiku.
Budući da se knjižnice u pojedinim europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, suočavaju s
brojnim izazovima pri ostvarivanju navedenih ciljeva, a među kojima se posebno ističu potreba
za stalnim razvojem vještina i kompetencija knjižničara te nedostatno financiranje na nacionalnoj
i lokalnoj razini, u okviru TELL projekta planiraju se organizirati međunarodne ljetne škole i
drugi oblici osposobljavanja i poučavanja knjižničara na nacionalnim razinama te raznovrsne
aktivnosti senzibilizacije donositelja odluka i građana o navedenim zadaćama narodnih knjižnica
u suvremenim društvima.
U projektu TELL, kojeg financira Europska Unija u okviru programa Erasmus+ s 400.000,00
Eura, iz Hrvatske sudjeluju Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek i
Hrvatsko knjižničarsko društvo te niz visokoškolskih ustanova i organizacija civilnog društva iz
Rumunjske (Rumunjsko knjižničarsko društvo je ujedno i glavni nositelj projekta), Francuske,
Italije, Portugala, Grčke i Bugarske.
Glavna obveza partnera s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku
vezana je uz organizaciju druge ljetne škole 2026. godine (prva će se organizirati tijekom 2025. u
Grčkoj) na kojoj će se sudionici iz zemlje i inozemstva upoznati s Europskim strukturalnim
fondovima te usvojiti znanja i vještine neophodne za njihovo korištenje.


Posted on

Compound i međunarodna konferencija IARTEM, Pariz, Francuska

Josipa Selthofer je u od 27. svibnja do 1. lipnja 2024. godine sudjelovala u radu W4 skupine (Publishing aspects of educational media in Europe) međunarodnog projekta Compound i zajedno s kolegom sa Sveučilišta u Mainzu održala izlaganje o rezultatima istraživanja provedenog među nakladnicima Europe na međunarodnoj konferenciji IARTEM – International Conference on Textbooks and Educational Media (https://iartem.org) na Universite Paris Cite.

Više o projekt Compound može se pročitati na: https://blogs.hu-berlin.de/compounds/2023/04/19/the-compounds-network/

Posted on

Skup projekta Compound

Skup projekta Compound (Think Tank 3) održan je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani od 21. do 24. srpnja 2023. godine. Kao članica W4 skupine (Educational Publishing) Compound projekta kojeg je nositelj Humboldt University, Berlin, a koji financira Ministarstvo obrazovanja i znanosti Republike Njemačke, doc. dr. sc. Josipa Selthofer na skupu je imala izlaganje “Povijest nakladništva i obrazovno nakladništvo u RH”. Više o projektu Compound nalazi se na poveznici: https://blogs.hu-berlin.de/compounds/

Posted on

Radionica u Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara

Prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog i prof. dr. sc. Sanjica Faletar održale su 15. 9. 2023. stručnu radionicu “Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica” za knjižničare uposlene u knjižnicama s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije. Radionica je održana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u okviru programa Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara. 

prof. dr. sc. Sanjica Faletar

Posted on

Svjetski dan Alzheimerove bolesti (21. 9. 2023.)

Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku obilježio je 21. rujna 2023. Svjetski dan Alzheimerove bolesti. U suradnji s udrugom Aktivni umirovljenici Osijek prof. dr. sc. Sanjica Faletar održala je predavanje čiji je cilj bio senzibilizirati članove udruge o Alzheimerovoj bolesti i demenciji općenito, a magistar kineziologije Tin Veljača održao je radionicu BrainGym u okviru koje su sudionici naučili niz vježbi koje maksimalno koriste obje polutke mozga.

prof. dr. sc. Sanjica Faletar

Posted on

Razgovor s prof. dr. sc. Sanjicom Faletar u Večernjem listu

U posebnom prilogu Večernjeg lista Ordinacija objavljen je razgovor s prof. dr. sc. Sanjicom Faletar, voditeljicom znanstvenog projekta Izgradnja demenciji prijateljskih knjižnica. U prilogu su predstavljeni dosadašnji rezultati te planirane projektne aktivnosti čiji je cilj podizanje kvaliteta života starijih osoba i osoba s demencijom u gradu Osijeku te informirati građane o demenciji kako bi ih se potaknulo na preventivno djelovanje te destigmatizaciju osoba s demencijom.

prof. dr. sc. Sanjica Faletar

Prilog u Večernjem listuDownload
Posted on

Međunarodna konferencija “Digital Transformation and Inclusiveness of the Higher Education Institutions in the Time of Crisis Situations”

Međunarodna konferencija “Digital Transformation and Inclusiveness of the Higher Education Institutions in the Time of Crisis Situations” u sklopu Erasmus + projekta “Digital Education for Crisis Situations: Times When There is no Alternative- DECriS” (2020-1-HR01-KA226-HE-094685) je održana od 22. do 23. svibnja 2023. na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Konferencija je bila u organizaciji Filozofskog fakulteta u Osijeku i suorganizaciji inozemnih partnera: Stiftung Universität Hildesheim, Njemačka; Universitat de Barcelona, Španjolska i University of Library Studies and Information Technologies, Bugarska. Cilj je projekta stvoriti okvir za pravilno usvajanje otvorenih obrazovnih sadržaja (Open Educational Resources) općenito, a posebno u kriznim situacijama, čime se nastoji poboljšati kvaliteta online učenja, smanjiti osjećaj izolacije uobičajen u situacijama poput posvemašnjeg zatvaranja (lockdown) te podržati nastavnike i studente u njihovu razvoju, posebno u smislu prilagodljivog, personaliziranog i svrhovitog učenja. Također, projekt ima nekoliko specifičnih istraživačkih ciljeva čija se realizacija temelji na primjeni inovativnih digitalnih tehnologija, usavršavanju digitalne kompetencije, razvoju inovativnih kurikuluma i obrazovnih metoda te ostvarivanju međunarodne suradnje, odnosno suradnje sveučilišta i poslovnog sektora. Pozvani predavači su bili Airina Volungeviciene (Vytautas Magnus University, Litva) i Mario Hibert (Department of Comparative Literature and Library Sciences, Faculty of Philosophy, University of Sarajevo, Bosna i Hercegovina). Konferenciji je nazočilo ukupno 53 sudionika iz Sjedinjenih Američkih Država, Novog Zelanda, Švedske, Francuske, Švicarske, Litve, Španjolske, Njemačke, Bugarske, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske.

izv. prof. dr. sc. Anita Papić

Posted on

Radionica povodom obilježavanja Svjetskog dana muzeja

Povodom obilježavanja Svjetskog dana muzeja Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku organizirao je još jednu radionicu u udruzi Aktivni umirovljenici Osijek. Dvadesetak umirovljenika okušalo se u društvenoj igri posvećenoj lokalnoj kulturnoj baštini grada Osijeka, a najsretniji igrači osvojili su i simbolične nagrade. U radionici, koja je organizirana u okviru projekta Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica, sudjelovale su studentice Mia Ćosić, Lucija Pintek i Katarina Mataija te prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog i prof. dr. sc. Sanjica Faletar.

prof. dr. sc. Sanjica Faletar

Posted on

Radionica vođenog čitanja u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek

Dana 27. travnja 2023. godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek održala se Radionica vođenog čitanja (tzv. biblioterapija) u organizaciji Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

Radionica je provedena u okviru znanstvenog projekta Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica (interni projekt Filozofskog fakulteta u Osijeku, 2021. – 2024., voditeljica: prof. dr. sc. Sanjica Faletar). Svrha je projekta istražiti teorijske i praktične pretpostavke za izgradnju demenciji prijateljskih narodnih knjižnica i zajednica te na temelju dobivenih znanstvenih spoznaja, u strateškom partnerstvu sa zajednicom i zainteresiranim stručnjacima, pridonijeti podizanju kvalitete života osoba oboljelih od AB-a u gradu Osijeku. Nastavno na svrhu i ciljeve projekta u njegovu okviru organiziraju se i brojne radionice i aktivnosti koje za cilj imaju senzibiliziranje građana starije životne dobi za ovu tešku bolest te njihovo kognitivno osnaživanje. Radionica vođenog čitanja (tzv. biblioterapijska radionica) koju je vodila dr. sc. Ljiljana Sabljak organizirana je za članove Udruge Aktivni umirovljenici Osijek. U sat vremena članovi su Udruge razgovorom o pročitanom tekstu evocirali neka od svojih osobnih sjećanja, misli, strahova i nada te sa zadovoljstvom zaključili o terapeutskom učinku ovakve radionice.

Priredila: Kornelija Petr Balog

Posted on

Predstavljanje knjige „Knjiga i kako je čitati“ Ljiljane Sabljak

Dana 27. travnja 2023. godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek upriličilo se predstavljanje knjige „Knjiga i kako je čitati: priručnik za vođeno čitanje (biblioterapiju)“ (Medicinska naklada, 2022) autorice dr. sc. Ljiljane Sabljak. Ljiljana Sabljak bila je dugogodišnja voditeljica Gradske knjižnice Zagreb te pomoćnica ravnateljice Knjižnica grada Zagreba. U svome je stručnom radu iskazivala poseban interes za svrhovitu primjenu čitanja u liječenju emocionalnih i fizičkih problema uzrokovanih ratnim traumama (biblioterapija) te ulogu koju čitanje može imati u procesu rehabilitacije. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Utvrđivanje potreba i uspješnosti provođenja posebnih programa poticanja čitanja u narodnim knjižnicama“ obranila je 2018. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Organizatori ove manifestacije bili su Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Predstavljanje knjige organizirano je u okviru znanstvenog projekta Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica (interni projekt Filozofskog fakulteta u Osijeku, 2021. – 2024., voditeljica: prof. dr. sc. Sanjica Faletar). Svrha je projekta istražiti teorijske i praktične pretpostavke za izgradnju demenciji prijateljskih narodnih knjižnica i zajednica te na temelju dobivenih znanstvenih spoznaja, u strateškom partnerstvu sa zajednicom i zainteresiranim stručnjacima, pridonijeti podizanju kvalitete života osoba oboljelih od AB-a u gradu Osijeku. Nastavno na svrhu i ciljeve projekta u njegovu okviru organiziraju se i brojne radionice i aktivnosti koje za cilj imaju senzibiliziranje građana starije životne dobi za ovu tešku bolest te njihovo kognitivno osnaživanje.

Priručnik „Knjiga i kako je čitati“ nastao je na temelju autoričine doktorske disertacije i bogatog iskustva s radionicama vođenog čitanja. Sam priručnik podijeljen je u tri veće cjeline. Prvi dio – Čitanje kao osobit način komunikacije – donosi teorijska polazišta procesa čitanja, tematiziraju se pismenosti 21. stoljeća te pojmovi poput čitateljske znatiželje, čitateljske kompetencije i kulture čitanja. Drugi dio posvećen je posebnim programima poticanja i promicanja čitanja. Donosi povijesni pregled korištenja književnih tekstova u terapijske svrhe te razmatra ulogu, smisao i strategije vođenoga čitanja promatrane iz perspektive voditelja i iz perspektive (potencijalnih) korisnika. Treći dio knjige donosi konkretne smjernice, metodologiju, strukturu i primjere radionica vođenoga čitanja. Knjiga je namijenjena svima koje zanima psihosociologija čitanja, a pogotovo knjižničarima, učiteljima, pedagozima, biblioterapeutima, profesorima i studentima književnosti i hrvatskoga jezika te svima onima koji se bave ili se planiraju baviti vođenim čitanjem odnosno razvojnom i kreativnom biblioterapijom.

Priredila: Kornelija Petr Balog