Obrazovanje za interkulturalizam

U Osijeku se, 18. i 19.-og rujna 2025. godine, održala 5. međunarodna znanstvena i stručna konferencija Obrazovanje za interkulturalizam. Konferencija je održana u spomen na prof. dr. sc. Vesnicu Mlinarević. Konferencija se održala na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, a programske teme obuhvatile su perspektive obrazovanja u višekulturnim sredinama, različitost u kontekstu suvremenih kurikuluma, inkluzivne kulture odgojno – obrazovnih ustanova, interkulturalne kompetencije, interkulturalno obrazovanje i demokratske vrijednosti te mnoge druge. Na konferenciji, sudjelovala je i dr. sc. Ines Hocenski, viša asistentica, s izlaganjem Percepcije studenata društvenih znanosti o važnosti i primjeni interkulturalnih kompetencija u obrazovanju i profesionalnom životu.

By the Book 10: Divergence and convergence in publishing today

Josipa Selthofer sudjelovala je s izlaganjem 25. i 25. lipnja 2026. godine na Međunarodnoj konferenciji o nakladništvu (By the Book 10: Divergence and convergence in publishing today) u Grčkoj, na otoku Krfu. Konferenciju je organiziralo Jonsko sveučilište iz Krfa, u suradnji s Oxford Brookes Sveučilištem i Europskim udruženjem studija izdavaštva (EuroPub) koje je posvećeno promicanju dijaloga između dionika u procesu stvaranja knjiga. Konferencija By the Book, spaja stručnjake iz industrije, obrazovnog procesa i znanstvenike kako bi istražili ključne aspekte izdavaštva knjiga i unaprijedili studije izdavaštva.

LIDA 2025 – Dubrovnik

Od 19. do 21. svibnja 2025. održana je međunarodna konferencija Libraries and Information Institutions in the Digital Age (LIDA).  LIDA  se nakon 25 godina vratila u Dubrovnik u prostore IUC-a (Inter-University Centre) te je i ove godine bila organizirana uz financijsku podršku Filozofskog fakulteta u Osijeku, Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Škole za informacije i komunikacije Sveučilišta Rutgers (SAD).

O temi ovogodišnje konferencije „Navigating Disruptive Times: Embracing Uncertainty, Ensuring Credibility“, tijekom tri konferencijska dana, izlagalo je 120 autora iz 19 zemalja iz cijelog svijeta (Austrija, Bosna i Hercegovina, Češka, Danska, Estonija, Filipini, Finska, Hrvatska, Irska, Izrael, Južnoafrička Republika, Kanada, Norveška, Poljska, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države). Predavači su se bavili temama kao što su digitalna transformacija, generativna umjetna inteligencija i njezin utjecaj na svakodnevni život, znanost, obrazovanje i baštinske ustanove (knjižnice, arhive, muzeje), intelektualne slobode u doba postneutralnosti, informacijska pismenost, digitalna prava i nejednakosti, upravljanje knjižničnim zbirkama i informacijama, inovativne knjižnične usluge i prakse (mentalno zdravlje, građanska znanost itd.), društvene zadaće knjižnica, obrazovanje i razvoj karijere u informacijskim znanostima itd.

Prvi dan konferencije otvoren je posebnim predavanjem u kojem je Tatjana Aparac-Jelušić sudionike podsjetila na značajan doprinos Tefka Saracevica informacijskim znanostima općenito, ali i konferenciji LIDA. Sudionicima su se tom prilikom obratili i Srećko Jelušić, Marie Radford, Nick Belkin te Aida Tanaka (Tefkova kći). Uz tri pozvana predavanja (Abebe Rorissa iz SAD-a, Marijana Tomić iz Hrvatske te Andrew Cox iz Ujedinjenog Kraljevstva) izloženo je 35 prihvaćenih radova, 12 postera, tri panela i jedna demonstracija. Održan je i doktorski forum na kojem su četiri doktorandice (iz Hrvatske, Irske i Poljske) predstavile svoja istraživanja te studentska sesija Student Showcase u kojoj su studenti diplomskih studija (iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, SAD-a i Kanade) izložili svoje projekte i istraživanja. Tijekom skupa održana je i posebna sesija posvećena 25. obljetnici konferencije, na kojoj je Sanjica Faletar sudionike podsjetila na dugu tradiciju konferencije, teme kojima se bavila tijekom godina, pozvane predavače i posebne goste koji su na njoj sudjelovali te ostale zanimljive informacije o ovoj, za hrvatsku informacijsku i knjižničnu znanost, iznimno važnoj konferenciji.

Na zatvaranju konferencije dodijeljene su i nagrade za najbolje postersko izlaganje (Marija Miletić, Pomorska škola Bakar, Hrvatska, „S.O.S. Heritage: Save Our School Heritage“) i najbolje studentsko izlaganje (Marjorie Vincent, Université de Montréal, Kanada, „Deciphering the Past Using Digital Technology: Transkribus and Judicial Archives“).

Sudionici skupa imali su prilike, u pratećem kulturnom programu, obići grad uz stručno vodstvo te posjetiti izuzetno vrijednu knjižnicu franjevačkog samostana Male braće i znanstvenu knjižnicu u Dubrovniku.

Odabrani radovi bit će objavljeni početkom 2026. godine u posebnom broju međunarodnog znanstvenog časopisa Canadian Journal of Information and Library Science (CJILS/RCSIB) pod uredništvom Kornelije Petr Balog.

Na konferenciji je volontiralo pet studentica diplomskog studija Informatologije (Monika Ageljić, Monika Brandić, Kristina Gagulić, Inga Pemper i Irena Poje) te je izlagalo nekoliko nastavnika i studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Izlaganje:

  • Verification of Content Generated by Artificial Intelligence. Tomislav Jakopec, Josipa Selthofer i Ines Hocenski

Posterska izlaganja:

  • Artificial Intelligence (AI) in Education: Attitudes of European iSchools’ Representatives. Sara Martinez Cardama, Kornelija Petr Balog i Sanjica Faletar
  • Promoting Gender Equality in Information Science: Innovative Approaches in Higher Education. Juan-José Boté-Vericad, Thomas Mandl, Kornelija Petr Balog, Drahomira Cupar, Džejla Khattab, Stefan Dreisiebner i Michaela Dombrovská
  • The Technological Triad: Descriptive Concept of Today’s Totality of Reality: Revisited. Boris Badurina, Milijana Mićunović i Boris Bosančić
  • Written Heritage Preservation Management: Importance of Goal-oriented Approach. Ines Horvat i Damir Hasenay

Student Showcase:

  • Easy-to-Read Book Material in Croatian Public Libraries. Irena Poje i Borna Petrović

Više o konferenciji možete pronaći na službenim mrežnim stranicama https://lida.ffos.hr/.


Dfest 2025.

Dana 8. i 9. svibnja 2025. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održan je 14. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata Dfest, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promociji digitalizacijskih projekata. Na skupu su studenti diplomskog studija Informatologije Kristina Gagulić, Monika Brandić i Borna Petrović s mentoricom izv. prof. dr. sc. Kristinom Feldvari, pri Centru za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine, održali izlaganje „Umjetna inteligencija kao pomoć u predmetnoj obradi poslovica na Portalu hrvatskih poslovica“, kojim su predstavili postupak predmetne obrade i klasifikacije hrvatskih poslovica od 12. do 19. stoljeća uz osvrt na pomoć umjetne inteligencije.

7. stručni skup „Ostvarimo potencijale knjižnica“

Dana 15. svibnja 2025., izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari i Borna Petrović, student 2. godine diplomskog studija Informatologije, sudjelovali su ispred Centra za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine na 7. stručnom skupu „Ostvarimo potencijale knjižnica“ s izlaganjem Pristup značenju kroz jezičnu slojevitost: Portal hrvatskih poslovica kao digitalni alat za inkluzivno otkrivanje hrvatskih narodnih poslovica. Skup je održan online, u organizaciji Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac s krovnom temom „Kako do uspješnijeg obrazovanja osoba s teškoćama čitanja“.

Sudjelovanje na stručnom skupu „Knjižnica u knjižnici 2025.: bajke i baština“

Asistentica Mirna Gilman Ranogajec i izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović sudjelovale su na stručnom skupu Knjižnica u knjižnici 2025.: bajke i baština s poster izlaganjem pod naslovom Pripovijedanje kao način promicanja multikulturalnosti i inkluzivnosti u knjižnicama. Tematski okvir ovogodišnjeg skupa bio je Pripovijedanje u službi izgradnje angažiranih korisničkih zajednica knjižnica, a poster je sadržajno prikazao pripovijedanje kao efikasan i prilagodljiv način za prijenos znanja, jačanje identiteta i međukulturnu razmjenu. U kontekstu suvremenih izazova, kao što su migracijska kretanja i nedostatak prilagođenih programa za nacionalne manjine i migrante, knjižnice mogu postati središnja mjesta inkluzivnosti i interkulturnog dijaloga. Poster prikazuje na koji način pripovijedanje može imati višestruke pozitivne učinke: jačanje osjećaja pripadnosti među djecom različitih kulturnih pozadina, promicanje međusobnog razumijevanja i poštovanja kulturne raznolikosti, razvoj pismenosti, kritičkog mišljenja te kulturne svijesti. Knjižnice, kao inkluzivne i edukativne ustanove, imaju značajan potencijal da kroz pripovjedačke programe postanu ključni akteri interkulturnog dijaloga i društvene kohezije. Predstavljeni primjeri mogu poslužiti kao vrijedan poticaj za daljnji razvoj i implementaciju sličnih inicijativa u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj.

Sudjelovanje na 49. Skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva

Izv. prof. dr. sc. Darko Lacović sudjelovao je na 49. Skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva “Knjižnica i zajednica: inovativnost, inkluzivnost, raznolikost i održivost” koja se održavala od 13. do 16. studenoga 2024. godine u Opatiji. Na navedenom skupu imao je izlaganje pod nazivom “Kontemplativne prakse i inkluzivne usluge u knjižnicama” koje je pripremio u suautorstvu s bivšom studenticom Bernardom Bošnjak.

InfoDASKA 2024.

15. međunarodna studentska konferencija InfoDASKA održala se 23. i 24. svibnja 2024. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Ovogodišnju su konferenciju organizirali studenti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku uz podršku nastavnika Odsjeka za informacijske znanosti i Uprave Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Tema ovogodišnje konferencije bila je “Umjetna inteligencija – izazovi i mogućnosti” te su studenti informacijskih znanosti iz Mostara, Osijeka, Sarajeva, Zadra i Zagreba izložili 22 rada. Prvi dan konferencije započeo je pozvanim predavanjem doc. dr. sc. Milijane Mićunović s Odsjeka za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Pozvano predavanje, naslovljeno kao krovna tema konferencije, pružilo je izvrstan i zanimljiv uvod u pitanja izazova s kojima se društvo susreće pri upotrebi umjetne inteligencije, ali i ukazalo na brojne mogućnosti njezine primjene. Nakon pozvanog predavanja uslijedile su tri sesije u kojima je predstavljeno ukupno 11 izlaganja.

Tijekom prvog dana konferencije svoja su izlaganja predstavili i studenti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku: Borna Petrović i Irena Poje predstavili su temu “Pismenost u području umjetne inteligencije studenata informacijskih znanosti”, Lea Mihaljević izložila je temu “AI pismenost” te Klara Krnjić koja je izlagala na temu pod naslovom “Buđenje emocija: mogu li roboti i UI razviti emocije?. Tijekom drugog dana konferencije studenti su također u tri sesije održali preostalih 11 izlaganja te je studentica Bernarda Bošnjak, urednica časopisa Libros, predstavila 13. i posljednji broj studentskog časopisa studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Izlaganje je održala i alumni studentica Donata Szombathelyi koja je predstavila temu pod naslovom “Obrana digitalnog neba uz AIDefender”.

Neke od tema koje su studenti iz Zagreba, Sarajeva i Mostara predstavili bile su “Umjetna inteligencija kao metodološki alat u procjeni ličnosti”, “Digitalni aristotel”, “AI chatbot u ulozi knjižničara na info pultu”, “Umjetna inteligencija u glazbenoj industriji”, “Can machines think?” itd. Izlaganja su pobudila zanimljive rasprave koje su se nakon izlaganja i postavljenih pitanja odvijale i tijekom pauza za kavu, a u večernjim su satima svi zainteresirani studenti sudjelovali u organiziranoj zabavi – pub kvizu te koktel zabavi. Neizostavno je napomenuti da se konferencija održala uz pokroviteljstvo Filozofskog fakulteta u Osijeku i Hrvatskog knjižničarskog društva, kao i sponzora koji su omogućili pauze za kavu (RedBull, Hell, Gondola, BalkanPharm). Sudionici su na konferenciji stekli nova znanja kroz zanimljive i opširne podteme te su imali priliku podijeliti svoje znanje s kolegama. Osim znanja konferencija im je donijela nova poznanstva, iskustva i nezaboravan provod.

Formalno obrazovanje bibliotekara kao osnova napretka bibliotekarske profesije

Prof. dr. sc. Sanjica Faletar sudjelovala je s izlaganjem na međunarodnom skupu “Formalno obrazovanje bibliotekara kao osnova napretka bibliotekarske profesije”, koji se 18. 4. 2024. održao na Pedagoškom fakultetu u Somboru, u organizaciji Katedre za bibliotekarstvo Univerziteta u Somboru i Bibliotekarsko društvo Srbije. Na skupu su sudjelovali predstavnici visokoškolskih ustanova u području informacijskih i knjižničnih znanosti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije. 

Tjedan znanosti 2024.

Bernarda Bošnjak, studentica 2. godine diplomskog studija Nakladništva i Informatologije i doc. dr. sc. Darko Lacović sudjelovali su od 6. do 9. veljače 2024. na Tjednu znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku s posterom pod nazivom Kontemplativne prakse u knjižnicama.