LIDA 2025 – Dubrovnik

Od 19. do 21. svibnja 2025. održana je međunarodna konferencija Libraries and Information Institutions in the Digital Age (LIDA).  LIDA  se nakon 25 godina vratila u Dubrovnik u prostore IUC-a (Inter-University Centre) te je i ove godine bila organizirana uz financijsku podršku Filozofskog fakulteta u Osijeku, Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Škole za informacije i komunikacije Sveučilišta Rutgers (SAD).

O temi ovogodišnje konferencije „Navigating Disruptive Times: Embracing Uncertainty, Ensuring Credibility“, tijekom tri konferencijska dana, izlagalo je 120 autora iz 19 zemalja iz cijelog svijeta (Austrija, Bosna i Hercegovina, Češka, Danska, Estonija, Filipini, Finska, Hrvatska, Irska, Izrael, Južnoafrička Republika, Kanada, Norveška, Poljska, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države). Predavači su se bavili temama kao što su digitalna transformacija, generativna umjetna inteligencija i njezin utjecaj na svakodnevni život, znanost, obrazovanje i baštinske ustanove (knjižnice, arhive, muzeje), intelektualne slobode u doba postneutralnosti, informacijska pismenost, digitalna prava i nejednakosti, upravljanje knjižničnim zbirkama i informacijama, inovativne knjižnične usluge i prakse (mentalno zdravlje, građanska znanost itd.), društvene zadaće knjižnica, obrazovanje i razvoj karijere u informacijskim znanostima itd.

Prvi dan konferencije otvoren je posebnim predavanjem u kojem je Tatjana Aparac-Jelušić sudionike podsjetila na značajan doprinos Tefka Saracevica informacijskim znanostima općenito, ali i konferenciji LIDA. Sudionicima su se tom prilikom obratili i Srećko Jelušić, Marie Radford, Nick Belkin te Aida Tanaka (Tefkova kći). Uz tri pozvana predavanja (Abebe Rorissa iz SAD-a, Marijana Tomić iz Hrvatske te Andrew Cox iz Ujedinjenog Kraljevstva) izloženo je 35 prihvaćenih radova, 12 postera, tri panela i jedna demonstracija. Održan je i doktorski forum na kojem su četiri doktorandice (iz Hrvatske, Irske i Poljske) predstavile svoja istraživanja te studentska sesija Student Showcase u kojoj su studenti diplomskih studija (iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, SAD-a i Kanade) izložili svoje projekte i istraživanja. Tijekom skupa održana je i posebna sesija posvećena 25. obljetnici konferencije, na kojoj je Sanjica Faletar sudionike podsjetila na dugu tradiciju konferencije, teme kojima se bavila tijekom godina, pozvane predavače i posebne goste koji su na njoj sudjelovali te ostale zanimljive informacije o ovoj, za hrvatsku informacijsku i knjižničnu znanost, iznimno važnoj konferenciji.

Na zatvaranju konferencije dodijeljene su i nagrade za najbolje postersko izlaganje (Marija Miletić, Pomorska škola Bakar, Hrvatska, „S.O.S. Heritage: Save Our School Heritage“) i najbolje studentsko izlaganje (Marjorie Vincent, Université de Montréal, Kanada, „Deciphering the Past Using Digital Technology: Transkribus and Judicial Archives“).

Sudionici skupa imali su prilike, u pratećem kulturnom programu, obići grad uz stručno vodstvo te posjetiti izuzetno vrijednu knjižnicu franjevačkog samostana Male braće i znanstvenu knjižnicu u Dubrovniku.

Odabrani radovi bit će objavljeni početkom 2026. godine u posebnom broju međunarodnog znanstvenog časopisa Canadian Journal of Information and Library Science (CJILS/RCSIB) pod uredništvom Kornelije Petr Balog.

Na konferenciji je volontiralo pet studentica diplomskog studija Informatologije (Monika Ageljić, Monika Brandić, Kristina Gagulić, Inga Pemper i Irena Poje) te je izlagalo nekoliko nastavnika i studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Izlaganje:

  • Verification of Content Generated by Artificial Intelligence. Tomislav Jakopec, Josipa Selthofer i Ines Hocenski

Posterska izlaganja:

  • Artificial Intelligence (AI) in Education: Attitudes of European iSchools’ Representatives. Sara Martinez Cardama, Kornelija Petr Balog i Sanjica Faletar
  • Promoting Gender Equality in Information Science: Innovative Approaches in Higher Education. Juan-José Boté-Vericad, Thomas Mandl, Kornelija Petr Balog, Drahomira Cupar, Džejla Khattab, Stefan Dreisiebner i Michaela Dombrovská
  • The Technological Triad: Descriptive Concept of Today’s Totality of Reality: Revisited. Boris Badurina, Milijana Mićunović i Boris Bosančić
  • Written Heritage Preservation Management: Importance of Goal-oriented Approach. Ines Horvat i Damir Hasenay

Student Showcase:

  • Easy-to-Read Book Material in Croatian Public Libraries. Irena Poje i Borna Petrović

Više o konferenciji možete pronaći na službenim mrežnim stranicama https://lida.ffos.hr/.


Dfest 2025.

Dana 8. i 9. svibnja 2025. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održan je 14. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata Dfest, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promociji digitalizacijskih projekata. Na skupu su studenti diplomskog studija Informatologije Kristina Gagulić, Monika Brandić i Borna Petrović s mentoricom izv. prof. dr. sc. Kristinom Feldvari, pri Centru za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine, održali izlaganje „Umjetna inteligencija kao pomoć u predmetnoj obradi poslovica na Portalu hrvatskih poslovica“, kojim su predstavili postupak predmetne obrade i klasifikacije hrvatskih poslovica od 12. do 19. stoljeća uz osvrt na pomoć umjetne inteligencije.

7. stručni skup „Ostvarimo potencijale knjižnica“

Dana 15. svibnja 2025., izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari i Borna Petrović, student 2. godine diplomskog studija Informatologije, sudjelovali su ispred Centra za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine na 7. stručnom skupu „Ostvarimo potencijale knjižnica“ s izlaganjem Pristup značenju kroz jezičnu slojevitost: Portal hrvatskih poslovica kao digitalni alat za inkluzivno otkrivanje hrvatskih narodnih poslovica. Skup je održan online, u organizaciji Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac s krovnom temom „Kako do uspješnijeg obrazovanja osoba s teškoćama čitanja“.

Sudjelovanje na stručnom skupu „Knjižnica u knjižnici 2025.: bajke i baština“

Asistentica Mirna Gilman Ranogajec i izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović sudjelovale su na stručnom skupu Knjižnica u knjižnici 2025.: bajke i baština s poster izlaganjem pod naslovom Pripovijedanje kao način promicanja multikulturalnosti i inkluzivnosti u knjižnicama. Tematski okvir ovogodišnjeg skupa bio je Pripovijedanje u službi izgradnje angažiranih korisničkih zajednica knjižnica, a poster je sadržajno prikazao pripovijedanje kao efikasan i prilagodljiv način za prijenos znanja, jačanje identiteta i međukulturnu razmjenu. U kontekstu suvremenih izazova, kao što su migracijska kretanja i nedostatak prilagođenih programa za nacionalne manjine i migrante, knjižnice mogu postati središnja mjesta inkluzivnosti i interkulturnog dijaloga. Poster prikazuje na koji način pripovijedanje može imati višestruke pozitivne učinke: jačanje osjećaja pripadnosti među djecom različitih kulturnih pozadina, promicanje međusobnog razumijevanja i poštovanja kulturne raznolikosti, razvoj pismenosti, kritičkog mišljenja te kulturne svijesti. Knjižnice, kao inkluzivne i edukativne ustanove, imaju značajan potencijal da kroz pripovjedačke programe postanu ključni akteri interkulturnog dijaloga i društvene kohezije. Predstavljeni primjeri mogu poslužiti kao vrijedan poticaj za daljnji razvoj i implementaciju sličnih inicijativa u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj.

Sudjelovanje na 49. Skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva

Izv. prof. dr. sc. Darko Lacović sudjelovao je na 49. Skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva “Knjižnica i zajednica: inovativnost, inkluzivnost, raznolikost i održivost” koja se održavala od 13. do 16. studenoga 2024. godine u Opatiji. Na navedenom skupu imao je izlaganje pod nazivom “Kontemplativne prakse i inkluzivne usluge u knjižnicama” koje je pripremio u suautorstvu s bivšom studenticom Bernardom Bošnjak.

InfoDASKA 2024.

15. međunarodna studentska konferencija InfoDASKA održala se 23. i 24. svibnja 2024. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Ovogodišnju su konferenciju organizirali studenti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku uz podršku nastavnika Odsjeka za informacijske znanosti i Uprave Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Tema ovogodišnje konferencije bila je “Umjetna inteligencija – izazovi i mogućnosti” te su studenti informacijskih znanosti iz Mostara, Osijeka, Sarajeva, Zadra i Zagreba izložili 22 rada. Prvi dan konferencije započeo je pozvanim predavanjem doc. dr. sc. Milijane Mićunović s Odsjeka za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Pozvano predavanje, naslovljeno kao krovna tema konferencije, pružilo je izvrstan i zanimljiv uvod u pitanja izazova s kojima se društvo susreće pri upotrebi umjetne inteligencije, ali i ukazalo na brojne mogućnosti njezine primjene. Nakon pozvanog predavanja uslijedile su tri sesije u kojima je predstavljeno ukupno 11 izlaganja.

Tijekom prvog dana konferencije svoja su izlaganja predstavili i studenti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku: Borna Petrović i Irena Poje predstavili su temu “Pismenost u području umjetne inteligencije studenata informacijskih znanosti”, Lea Mihaljević izložila je temu “AI pismenost” te Klara Krnjić koja je izlagala na temu pod naslovom “Buđenje emocija: mogu li roboti i UI razviti emocije?. Tijekom drugog dana konferencije studenti su također u tri sesije održali preostalih 11 izlaganja te je studentica Bernarda Bošnjak, urednica časopisa Libros, predstavila 13. i posljednji broj studentskog časopisa studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Izlaganje je održala i alumni studentica Donata Szombathelyi koja je predstavila temu pod naslovom “Obrana digitalnog neba uz AIDefender”.

Neke od tema koje su studenti iz Zagreba, Sarajeva i Mostara predstavili bile su “Umjetna inteligencija kao metodološki alat u procjeni ličnosti”, “Digitalni aristotel”, “AI chatbot u ulozi knjižničara na info pultu”, “Umjetna inteligencija u glazbenoj industriji”, “Can machines think?” itd. Izlaganja su pobudila zanimljive rasprave koje su se nakon izlaganja i postavljenih pitanja odvijale i tijekom pauza za kavu, a u večernjim su satima svi zainteresirani studenti sudjelovali u organiziranoj zabavi – pub kvizu te koktel zabavi. Neizostavno je napomenuti da se konferencija održala uz pokroviteljstvo Filozofskog fakulteta u Osijeku i Hrvatskog knjižničarskog društva, kao i sponzora koji su omogućili pauze za kavu (RedBull, Hell, Gondola, BalkanPharm). Sudionici su na konferenciji stekli nova znanja kroz zanimljive i opširne podteme te su imali priliku podijeliti svoje znanje s kolegama. Osim znanja konferencija im je donijela nova poznanstva, iskustva i nezaboravan provod.

Formalno obrazovanje bibliotekara kao osnova napretka bibliotekarske profesije

Prof. dr. sc. Sanjica Faletar sudjelovala je s izlaganjem na međunarodnom skupu “Formalno obrazovanje bibliotekara kao osnova napretka bibliotekarske profesije”, koji se 18. 4. 2024. održao na Pedagoškom fakultetu u Somboru, u organizaciji Katedre za bibliotekarstvo Univerziteta u Somboru i Bibliotekarsko društvo Srbije. Na skupu su sudjelovali predstavnici visokoškolskih ustanova u području informacijskih i knjižničnih znanosti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije. 

Tjedan znanosti 2024.

Bernarda Bošnjak, studentica 2. godine diplomskog studija Nakladništva i Informatologije i doc. dr. sc. Darko Lacović sudjelovali su od 6. do 9. veljače 2024. na Tjednu znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku s posterom pod nazivom Kontemplativne prakse u knjižnicama.

BOBCATSSS 2024

Borna Petrović i Martina Slobođanac, studenti 1. godine diplomskog studija na Odsjeku za informacijske znanosti, te prof. dr. Sanjica Faletar, sudjelovali su u međunarodnoj konferenciji BOBCATSSS, koja se od 23. do 25. 1. 2024. održala na Sveučilištu Coimbra, Španjolska. Na konferenciji su predstavili rad pod naslovom Croatian and Portuguese students’ perception and expectations of the LIS program and profession, koji su izradili u suautorstvu s kolegicama iz Portugala (Ana Lúcia Terra, Beatriz Marques Chaíça i Carolina Alves).

Okrugli stol “Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja koje imaju poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD)”

19. okrugli stol u organizaciji Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe
s posebnim potrebama i Komisije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva
održan je 22. rujna 2023. godine u malome predvorju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu pod nazivom Knjižnične usluge za osobe s teškoćama čitanja koje imaju poremećaj
pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD). Na skupu se govorilo o teškoćama čitanja osoba s
poremećajem pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD), uslugama koje knjižnice nude za
navedenu skupinu i načinima na kojima im knjižnice mogu pomoći te su predstavljeni
primjeri dobre prakse iz zemlje i inozemstva. Šezdesetak sudionika je dobilo uvid u to koliko
je naše društvo informirano, senzibilizirano i educirano o osobama s navedenom teškoćom.
Usvojili su i znanja koja će moći primijeniti u svom svakodnevnome radu kroz senzibilizaciju
zajednice za potrebe osoba s poremećajem pozornosti te promicanje i zagovaranje njihovih
prava i potreba. Više informacija o samom skupu i program izlaganja dostupno je ovdje:
https://www.nsk.hr/19-okrugli-stol-za-knjiznicne-usluge-za-osobe-s-invaliditetom-i-osobe-s-
posebnim-potrebama/

Suorganizatori su ovogodišnjega Okrugloga stola, uz Hrvatsko knjižničarsko društvo, bili
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Edukacijsko-
rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Filozofski fakultet u Osijeku.

S obzirom da je Filozofski fakultet u Osijeku suorganizator, studentice s Odsjeka za
informacijske znanosti Lucija Grgić i Klara Krnjaković pomagale su pri pripremi i
organizaciji skupa (priprema materijala komunikacija sa sudionicima itd.) te su stekle vrijedna
znanja o ovoj korisničkoj skupini u knjižnicama ali i nove korisne vještine i vrijedna
poznanstva.
Tekst napisala: Klara Krnjaković, studentica