U Osijeku se, 18. i 19.-og rujna 2025. godine, održala 5. međunarodna znanstvena i stručna konferencija Obrazovanje za interkulturalizam. Konferencija je održana u spomen na prof. dr. sc. Vesnicu Mlinarević. Konferencija se održala na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, a programske teme obuhvatile su perspektive obrazovanja u višekulturnim sredinama, različitost u kontekstu suvremenih kurikuluma, inkluzivne kulture odgojno – obrazovnih ustanova, interkulturalne kompetencije, interkulturalno obrazovanje i demokratske vrijednosti te mnoge druge. Na konferenciji, sudjelovala je i dr. sc. Ines Hocenski, viša asistentica, s izlaganjem Percepcije studenata društvenih znanosti o važnosti i primjeni interkulturalnih kompetencija u obrazovanju i profesionalnom životu.
Josipa Selthofer sudjelovala je s izlaganjem 25. i 25. lipnja 2026. godine na Međunarodnoj konferenciji o nakladništvu (By the Book 10: Divergence and convergence in publishing today) u Grčkoj, na otoku Krfu. Konferenciju je organiziralo Jonsko sveučilište iz Krfa, u suradnji s Oxford Brookes Sveučilištem i Europskim udruženjem studija izdavaštva (EuroPub) koje je posvećeno promicanju dijaloga između dionika u procesu stvaranja knjiga. Konferencija By the Book, spaja stručnjake iz industrije, obrazovnog procesa i znanstvenike kako bi istražili ključne aspekte izdavaštva knjiga i unaprijedili studije izdavaštva.
Od 14. srpnja 2025. do 20. srpnja 2025. godine izv. prof. dr. sc. Anita Papić boravila je na Odjelu za informatiku Sveučilišta u Pisi (Dipartimento di Informatica, Università di Pisa) u Italiji sa svrhom stručnog usavršavanja u sklopu Erasmus+ programa mobilnosti nastavnog osoblja.
U Rijeci, 10. lipnja 2025. godine, povodom Međunarodnog tjedna arhiva u riječkom Državnom arhivu, predstavljena je znanstveno – stručna monografija “Zaštita pisane baštine”, autora Ive Gobić Vitolović i prof. dr. sc. Damira Hasenaya. Knjiga je nastala kao produkt izložbe Projekt Bunker – sustavna zaštita najvrjednijih arhivalija Državnog arhiva u Rijeci, kojom su tijekom ljeta 2022. godine u Državnom arhivu predstavljeni rezultati projekta Odjela za zaštitu, konzervaciju, restauraciju i reprografiju arhivskoga gradiva na zaštiti najvrjednijeg trezorskog gradiva ustanove.
Više o samoj knjizi kao i predstavljanju ove znanstveno – stručne monografije, možete pročitati na: https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/ostalo-kultura/monografija-zastita-pisane-bastine-predstavljena-u-drzavnom-arhivu-rijeka/
Od 19. do 21. svibnja 2025. održana je međunarodna
konferencija Libraries and Information Institutions
in the Digital Age (LIDA). LIDA se nakon 25 godina vratila u Dubrovnik u
prostore IUC-a (Inter-University Centre) te je i ove godine bila organizirana
uz financijsku podršku Filozofskog fakulteta u Osijeku, Odjela za informacijske
znanosti Sveučilišta u Zadru i Škole za informacije i komunikacije Sveučilišta
Rutgers (SAD).
Na zatvaranju konferencije dodijeljene su i nagrade za
najbolje postersko izlaganje (Marija Miletić, Pomorska škola Bakar, Hrvatska, „S.O.S. Heritage: Save Our School Heritage“)
i najbolje studentsko izlaganje (Marjorie Vincent, Université de Montréal,
Kanada, „Deciphering the Past Using Digital Technology: Transkribus and
Judicial Archives“).
Odabrani radovi bit će objavljeni početkom 2026. godine u
posebnom broju međunarodnog znanstvenog časopisa Canadian Journal of Information and Library Science (CJILS/RCSIB)
pod uredništvom Kornelije Petr Balog.
Na konferenciji je volontiralo pet studentica diplomskog
studija Informatologije (Monika Ageljić, Monika Brandić, Kristina Gagulić, Inga
Pemper i Irena Poje) te je izlagalo nekoliko nastavnika i studenata Odsjeka za
informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Izlaganje:
Verification of
Content Generated by Artificial Intelligence. Tomislav Jakopec, Josipa
Selthofer i Ines Hocenski
Posterska izlaganja:
Artificial
Intelligence (AI) in Education: Attitudes of European iSchools’
Representatives. Sara Martinez Cardama, Kornelija Petr Balog i Sanjica
Faletar
Promoting Gender
Equality in Information Science: Innovative Approaches in Higher Education.
Juan-José Boté-Vericad, Thomas Mandl, Kornelija Petr Balog, Drahomira
Cupar, Džejla Khattab, Stefan Dreisiebner i Michaela Dombrovská
The Technological
Triad: Descriptive Concept of Today’s Totality of Reality: Revisited. Boris
Badurina, Milijana Mićunović i Boris Bosančić
Written Heritage
Preservation Management: Importance of Goal-oriented Approach. InesHorvat
i DamirHasenay
Student Showcase:
Easy-to-Read Book
Material in Croatian Public Libraries. Irena Poje i Borna Petrović
Više o konferenciji možete pronaći na službenim mrežnim stranicama https://lida.ffos.hr/.
Dana 8. i 9. svibnja 2025. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održan je 14. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata Dfest, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promociji digitalizacijskih projekata. Na skupu su studenti diplomskog studija Informatologije Kristina Gagulić, Monika Brandić i Borna Petrović s mentoricom izv. prof. dr. sc. Kristinom Feldvari, pri Centru za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine, održali izlaganje „Umjetna inteligencija kao pomoć u predmetnoj obradi poslovica na Portalu hrvatskih poslovica“, kojim su predstavili postupak predmetne obrade i klasifikacije hrvatskih poslovica od 12. do 19. stoljeća uz osvrt na pomoć umjetne inteligencije.
Dana 15. svibnja 2025., izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari i Borna Petrović, student 2. godine diplomskog studija Informatologije, sudjelovali su ispred Centra za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine na 7. stručnom skupu „Ostvarimo potencijale knjižnica“ s izlaganjem Pristup značenju kroz jezičnu slojevitost: Portal hrvatskih poslovica kao digitalni alat za inkluzivno otkrivanje hrvatskih narodnih poslovica. Skup je održan online, u organizaciji Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac s krovnom temom „Kako do uspješnijeg obrazovanja osoba s teškoćama čitanja“.
Asistentica Mirna Gilman
Ranogajec i izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović sudjelovale su na stručnom
skupu Knjižnica u knjižnici 2025.: bajke i baština s poster izlaganjem
pod naslovom Pripovijedanje kao način promicanja multikulturalnosti i
inkluzivnosti u knjižnicama. Tematski okvir ovogodišnjeg skupa bio je Pripovijedanje u službi izgradnje
angažiranih korisničkih zajednica knjižnica, a poster je sadržajno prikazao
pripovijedanje kao efikasan i prilagodljiv način za prijenos znanja,
jačanje identiteta i međukulturnu razmjenu. U kontekstu suvremenih izazova, kao
što su migracijska kretanja i nedostatak prilagođenih programa za nacionalne
manjine i migrante, knjižnice mogu postati središnja mjesta inkluzivnosti i
interkulturnog dijaloga. Poster prikazuje na koji način pripovijedanje može imati višestruke pozitivne učinke: jačanje osjećaja
pripadnosti među djecom različitih kulturnih pozadina, promicanje međusobnog
razumijevanja i poštovanja kulturne raznolikosti, razvoj pismenosti, kritičkog
mišljenja te kulturne svijesti. Knjižnice, kao inkluzivne i edukativne
ustanove, imaju značajan potencijal da kroz pripovjedačke programe postanu
ključni akteri interkulturnog dijaloga i društvene kohezije. Predstavljeni
primjeri mogu poslužiti kao vrijedan poticaj za daljnji razvoj i implementaciju
sličnih inicijativa u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj.
Dana 5. svibnja 2025. godine, doc. dr. sc. Tihana Lubina i Borna Petrović u sklopu Festivala znanosti održali su postersko izlaganje AI i mi: koliko su naši podaci i privatnost zaštićeni na mreži?. Na posteru je predstavljen pregled rezultata dosadašnjih istraživanja o mrežnoj privatnosti, pregled rezultata istraživanja o percepciji privatnosti osobnih podataka studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku te praktični savjeti kako zaštititi svoje osobne podatke na mreži.
Na Festivalu znanosti, sudjelovala je i asistentica Mirna Gilman Ranogajec, s posterom Što se događa kada im čitamo.
Godine 2023. Vijeće Europe odobrilo je Preporuku o knjižničnom zakonodavstvu i politici u Europi (Preporuka CoE) u kojoj se opisuje suvremena vizija narodnih knjižnica kao ustanova čiji ciljevi podrazumijevaju slobodu izražavanja, slobodan pristup informacijama i demokratsko sudjelovanje građana; održivi razvoj; umjetnu inteligenciju te iznalaženje načina za rješavanje globalnih i lokalnih izazova. Projekt Europske knjižnice koje uče (TELL – The Transforming European Learning Libraries) polazi od pretpostavke da je potrebno promovirati navedena načela i ciljeve te ih prevoditi u svakodnevne prakse u knjižnicama kako bi one postale ključni akteri suvremene informacijske politike. A kako bi se to ostvarilo, knjižnice moraju preusmjeriti svoj fokus sa osiguravanja pristupa knjigama i drugim izvorima informacija (tiskanim i elektroničkim) na sljedeće aktivnosti: promicanje sudjelovanja građana u razvoju demokratskog društva, podupiranje društvene uključenosti, prepoznavanje lokalnih potreba i promicanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja u lokalnim zajednicama, poticanje razumijevanja i korištenja alata umjetne inteligencije među svim slojevima stanovništva, razvijanje otpornosti knjižnica i njihove sposobnosti da se suoče s nepredviđenim događajima, poput pandemija i drugih katastrofa, te razvijanje sposobnosti knjižničnog osoblja za osiguravanje raznovrsnih izvora prihoda, kao što su europski strukturni fondovi i lokalna uprava zadužena za socijalnu politiku. Budući da se knjižnice u pojedinim europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, suočavaju s brojnim izazovima pri ostvarivanju navedenih ciljeva, a među kojima se posebno ističu potreba za stalnim razvojem vještina i kompetencija knjižničara te nedostatno financiranje na nacionalnoj i lokalnoj razini, u okviru TELL projekta planiraju se organizirati međunarodne ljetne škole i drugi oblici osposobljavanja i poučavanja knjižničara na nacionalnim razinama te raznovrsne aktivnosti senzibilizacije donositelja odluka i građana o navedenim zadaćama narodnih knjižnica u suvremenim društvima. U projektu TELL, kojeg financira Europska Unija u okviru programa Erasmus+ s 400.000,00 Eura, iz Hrvatske sudjeluju Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek i Hrvatsko knjižničarsko društvo te niz visokoškolskih ustanova i organizacija civilnog društva iz Rumunjske (Rumunjsko knjižničarsko društvo je ujedno i glavni nositelj projekta), Francuske, Italije, Portugala, Grčke i Bugarske. Glavna obveza partnera s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku vezana je uz organizaciju druge ljetne škole 2026. godine (prva će se organizirati tijekom 2025. u Grčkoj) na kojoj će se sudionici iz zemlje i inozemstva upoznati s Europskim strukturalnim fondovima te usvojiti znanja i vještine neophodne za njihovo korištenje.
