Posted on

LIDA 2025 – Dubrovnik

Od 19. do 21. svibnja 2025. održana je međunarodna konferencija Libraries and Information Institutions in the Digital Age (LIDA).  LIDA  se nakon 25 godina vratila u Dubrovnik u prostore IUC-a (Inter-University Centre) te je i ove godine bila organizirana uz financijsku podršku Filozofskog fakulteta u Osijeku, Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru i Škole za informacije i komunikacije Sveučilišta Rutgers (SAD).

O temi ovogodišnje konferencije „Navigating Disruptive Times: Embracing Uncertainty, Ensuring Credibility“, tijekom tri konferencijska dana, izlagalo je 120 autora iz 19 zemalja iz cijelog svijeta (Austrija, Bosna i Hercegovina, Češka, Danska, Estonija, Filipini, Finska, Hrvatska, Irska, Izrael, Južnoafrička Republika, Kanada, Norveška, Poljska, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države). Predavači su se bavili temama kao što su digitalna transformacija, generativna umjetna inteligencija i njezin utjecaj na svakodnevni život, znanost, obrazovanje i baštinske ustanove (knjižnice, arhive, muzeje), intelektualne slobode u doba postneutralnosti, informacijska pismenost, digitalna prava i nejednakosti, upravljanje knjižničnim zbirkama i informacijama, inovativne knjižnične usluge i prakse (mentalno zdravlje, građanska znanost itd.), društvene zadaće knjižnica, obrazovanje i razvoj karijere u informacijskim znanostima itd.

Prvi dan konferencije otvoren je posebnim predavanjem u kojem je Tatjana Aparac-Jelušić sudionike podsjetila na značajan doprinos Tefka Saracevica informacijskim znanostima općenito, ali i konferenciji LIDA. Sudionicima su se tom prilikom obratili i Srećko Jelušić, Marie Radford, Nick Belkin te Aida Tanaka (Tefkova kći). Uz tri pozvana predavanja (Abebe Rorissa iz SAD-a, Marijana Tomić iz Hrvatske te Andrew Cox iz Ujedinjenog Kraljevstva) izloženo je 35 prihvaćenih radova, 12 postera, tri panela i jedna demonstracija. Održan je i doktorski forum na kojem su četiri doktorandice (iz Hrvatske, Irske i Poljske) predstavile svoja istraživanja te studentska sesija Student Showcase u kojoj su studenti diplomskih studija (iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, SAD-a i Kanade) izložili svoje projekte i istraživanja. Tijekom skupa održana je i posebna sesija posvećena 25. obljetnici konferencije, na kojoj je Sanjica Faletar sudionike podsjetila na dugu tradiciju konferencije, teme kojima se bavila tijekom godina, pozvane predavače i posebne goste koji su na njoj sudjelovali te ostale zanimljive informacije o ovoj, za hrvatsku informacijsku i knjižničnu znanost, iznimno važnoj konferenciji.

Na zatvaranju konferencije dodijeljene su i nagrade za najbolje postersko izlaganje (Marija Miletić, Pomorska škola Bakar, Hrvatska, „S.O.S. Heritage: Save Our School Heritage“) i najbolje studentsko izlaganje (Marjorie Vincent, Université de Montréal, Kanada, „Deciphering the Past Using Digital Technology: Transkribus and Judicial Archives“).

Sudionici skupa imali su prilike, u pratećem kulturnom programu, obići grad uz stručno vodstvo te posjetiti izuzetno vrijednu knjižnicu franjevačkog samostana Male braće i znanstvenu knjižnicu u Dubrovniku.

Odabrani radovi bit će objavljeni početkom 2026. godine u posebnom broju međunarodnog znanstvenog časopisa Canadian Journal of Information and Library Science (CJILS/RCSIB) pod uredništvom Kornelije Petr Balog.

Na konferenciji je volontiralo pet studentica diplomskog studija Informatologije (Monika Ageljić, Monika Brandić, Kristina Gagulić, Inga Pemper i Irena Poje) te je izlagalo nekoliko nastavnika i studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Izlaganje:

  • Verification of Content Generated by Artificial Intelligence. Tomislav Jakopec, Josipa Selthofer i Ines Hocenski

Posterska izlaganja:

  • Artificial Intelligence (AI) in Education: Attitudes of European iSchools’ Representatives. Sara Martinez Cardama, Kornelija Petr Balog i Sanjica Faletar
  • Promoting Gender Equality in Information Science: Innovative Approaches in Higher Education. Juan-José Boté-Vericad, Thomas Mandl, Kornelija Petr Balog, Drahomira Cupar, Džejla Khattab, Stefan Dreisiebner i Michaela Dombrovská
  • The Technological Triad: Descriptive Concept of Today’s Totality of Reality: Revisited. Boris Badurina, Milijana Mićunović i Boris Bosančić
  • Written Heritage Preservation Management: Importance of Goal-oriented Approach. Ines Horvat i Damir Hasenay

Student Showcase:

  • Easy-to-Read Book Material in Croatian Public Libraries. Irena Poje i Borna Petrović

Više o konferenciji možete pronaći na službenim mrežnim stranicama https://lida.ffos.hr/.


Posted on

Dfest 2025.

Dana 8. i 9. svibnja 2025. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održan je 14. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata Dfest, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promociji digitalizacijskih projekata. Na skupu su studenti diplomskog studija Informatologije Kristina Gagulić, Monika Brandić i Borna Petrović s mentoricom izv. prof. dr. sc. Kristinom Feldvari, pri Centru za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine, održali izlaganje „Umjetna inteligencija kao pomoć u predmetnoj obradi poslovica na Portalu hrvatskih poslovica“, kojim su predstavili postupak predmetne obrade i klasifikacije hrvatskih poslovica od 12. do 19. stoljeća uz osvrt na pomoć umjetne inteligencije.

Posted on

7. stručni skup „Ostvarimo potencijale knjižnica“

Dana 15. svibnja 2025., izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari i Borna Petrović, student 2. godine diplomskog studija Informatologije, sudjelovali su ispred Centra za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine na 7. stručnom skupu „Ostvarimo potencijale knjižnica“ s izlaganjem Pristup značenju kroz jezičnu slojevitost: Portal hrvatskih poslovica kao digitalni alat za inkluzivno otkrivanje hrvatskih narodnih poslovica. Skup je održan online, u organizaciji Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac s krovnom temom „Kako do uspješnijeg obrazovanja osoba s teškoćama čitanja“.

Posted on

Sudjelovanje na stručnom skupu „Knjižnica u knjižnici 2025.: bajke i baština“

Asistentica Mirna Gilman Ranogajec i izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović sudjelovale su na stručnom skupu Knjižnica u knjižnici 2025.: bajke i baština s poster izlaganjem pod naslovom Pripovijedanje kao način promicanja multikulturalnosti i inkluzivnosti u knjižnicama. Tematski okvir ovogodišnjeg skupa bio je Pripovijedanje u službi izgradnje angažiranih korisničkih zajednica knjižnica, a poster je sadržajno prikazao pripovijedanje kao efikasan i prilagodljiv način za prijenos znanja, jačanje identiteta i međukulturnu razmjenu. U kontekstu suvremenih izazova, kao što su migracijska kretanja i nedostatak prilagođenih programa za nacionalne manjine i migrante, knjižnice mogu postati središnja mjesta inkluzivnosti i interkulturnog dijaloga. Poster prikazuje na koji način pripovijedanje može imati višestruke pozitivne učinke: jačanje osjećaja pripadnosti među djecom različitih kulturnih pozadina, promicanje međusobnog razumijevanja i poštovanja kulturne raznolikosti, razvoj pismenosti, kritičkog mišljenja te kulturne svijesti. Knjižnice, kao inkluzivne i edukativne ustanove, imaju značajan potencijal da kroz pripovjedačke programe postanu ključni akteri interkulturnog dijaloga i društvene kohezije. Predstavljeni primjeri mogu poslužiti kao vrijedan poticaj za daljnji razvoj i implementaciju sličnih inicijativa u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj.

Posted on

Festival znanosti 2025.

Dana 5. svibnja 2025. godine, doc. dr. sc. Tihana Lubina i Borna Petrović u sklopu Festivala znanosti održali su postersko izlaganje AI i mi: koliko su naši podaci i privatnost zaštićeni na mreži?. Na posteru je predstavljen pregled rezultata dosadašnjih istraživanja o mrežnoj privatnosti, pregled rezultata istraživanja o percepciji privatnosti osobnih podataka studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku te praktični savjeti kako zaštititi svoje osobne podatke na mreži.

Na Festivalu znanosti, sudjelovala je i asistentica Mirna Gilman Ranogajec, s posterom Što se događa kada im čitamo.

Posted on

Erasmus+ projekt TELL: Europske knjižnice koje uče

Godine 2023. Vijeće Europe odobrilo je Preporuku o knjižničnom zakonodavstvu i politici u
Europi (Preporuka CoE) u kojoj se opisuje suvremena vizija narodnih knjižnica kao ustanova čiji
ciljevi podrazumijevaju slobodu izražavanja, slobodan pristup informacijama i demokratsko
sudjelovanje građana; održivi razvoj; umjetnu inteligenciju te iznalaženje načina za rješavanje
globalnih i lokalnih izazova. Projekt Europske knjižnice koje uče (TELL – The Transforming
European Learning Libraries) polazi od pretpostavke da je potrebno promovirati navedena načela
i ciljeve te ih prevoditi u svakodnevne prakse u knjižnicama kako bi one postale ključni akteri
suvremene informacijske politike. A kako bi se to ostvarilo, knjižnice moraju preusmjeriti svoj
fokus sa osiguravanja pristupa knjigama i drugim izvorima informacija (tiskanim i elektroničkim)
na sljedeće aktivnosti: promicanje sudjelovanja građana u razvoju demokratskog društva, podupiranje društvene uključenosti, prepoznavanje lokalnih potreba i promicanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja u lokalnim
zajednicama, poticanje razumijevanja i korištenja alata umjetne inteligencije među svim slojevima
stanovništva, razvijanje otpornosti knjižnica i njihove sposobnosti da se suoče s nepredviđenim
događajima, poput pandemija i drugih katastrofa, te razvijanje sposobnosti knjižničnog osoblja za osiguravanje raznovrsnih izvora prihoda,
kao što su europski strukturni fondovi i lokalna uprava zadužena za socijalnu politiku.
Budući da se knjižnice u pojedinim europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, suočavaju s
brojnim izazovima pri ostvarivanju navedenih ciljeva, a među kojima se posebno ističu potreba
za stalnim razvojem vještina i kompetencija knjižničara te nedostatno financiranje na nacionalnoj
i lokalnoj razini, u okviru TELL projekta planiraju se organizirati međunarodne ljetne škole i
drugi oblici osposobljavanja i poučavanja knjižničara na nacionalnim razinama te raznovrsne
aktivnosti senzibilizacije donositelja odluka i građana o navedenim zadaćama narodnih knjižnica
u suvremenim društvima.
U projektu TELL, kojeg financira Europska Unija u okviru programa Erasmus+ s 400.000,00
Eura, iz Hrvatske sudjeluju Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek i
Hrvatsko knjižničarsko društvo te niz visokoškolskih ustanova i organizacija civilnog društva iz
Rumunjske (Rumunjsko knjižničarsko društvo je ujedno i glavni nositelj projekta), Francuske,
Italije, Portugala, Grčke i Bugarske.
Glavna obveza partnera s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku
vezana je uz organizaciju druge ljetne škole 2026. godine (prva će se organizirati tijekom 2025. u
Grčkoj) na kojoj će se sudionici iz zemlje i inozemstva upoznati s Europskim strukturalnim
fondovima te usvojiti znanja i vještine neophodne za njihovo korištenje.


Posted on

Sudjelovanje na 49. Skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva

Izv. prof. dr. sc. Darko Lacović sudjelovao je na 49. Skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva “Knjižnica i zajednica: inovativnost, inkluzivnost, raznolikost i održivost” koja se održavala od 13. do 16. studenoga 2024. godine u Opatiji. Na navedenom skupu imao je izlaganje pod nazivom “Kontemplativne prakse i inkluzivne usluge u knjižnicama” koje je pripremio u suautorstvu s bivšom studenticom Bernardom Bošnjak.

Posted on

Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku dodijeljena zahvalnica za suradnju s udrugom Aktivni umirovljenici Osijek

Prof. dr. sc. Sanjica Faletar s Odsjeka za informacijske znanosti sudjelovala je na svečanosti obilježavanja 10. obljetnice rada udruge Aktivni umirovljenici Osijek koja je održana 3. listopada 2024. Tom su prigodom dodijeljene zahvalnice partnerima Udruge, koji su, između ostalih, uključivali Osječko-baranjsku županiju, Grad Osijek, Pravni fakultet Osijek, DKolektiv te Filozofski fakultet u Osijeku. Odsjeku za informacijske znanosti dodjeljena je zahvalnica za višegodišnju suradnju s udrugom Aktivni umirovljenici Osijek i vođenje gradskog dnevnog boravka za umirovljenike. Nastavnice s Odsjeka (Sanjica Faletar i Kornelija Petr Balog) organizirale su, u okviru projekta “Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica” niz radionica usmjerenih na poticanje zdravih životnih navika i kognitivnog osnaživanja umirovljenika, razvijanje njihove digitalne i informacijske pismenosti te na kvalitetno provođenje slobodnog vremena i međugeneracijsko druženje. Ovo priznanje još je jedna potvrda predanosti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku rješavanju prepoznatih društvenih problema u zajednici te podizanju kvalitete života starijih sugrađana i njihovu aktivnom uključivanju u društvo.

Posted on

20. okrugli stol za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama: Inkluzivne i pristupačne knjižnice

Prof. dr. sc. Sanjica Faletar održala je pozvano izlaganjem pod nazivom „Knjižnične usluge za osobe s Alzheimerovom bolesti: kako rezultate znanstvenih istraživanja primijeniti u praksi?“ te sudjelovala u panel-raspravi na 20. okruglom stolu za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama: Inkluzivne i pristupačne knjižnice.

Skup se održao 27. 9. 2024. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u suorganizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva – Komisija za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama, Komisija za čitanje i Komisija za slobodan pristup informacijama, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Filozofskog fakulteta u Osijeku i Knjižnica grada Zagreba.  Na skupu su sudjelovali i studenti 1. godine dipl. studija Informatologije, Borna Petrović i Irena Poje.

Posted on

ESSIS 2024 ljetna škola Villach, Austrija

25. kolovoza studentice Filozofskog fakulteta Klara Krnjaković (dipl.), Martina Slobođanac (dipl.), Lorena Martinušić (dipl.), Lea Mihaljević (preddipl.), Meri Banović (preddipl.) i Tina Jakić (preddipl.) putovale su u Villach (Austrija) kako bi sudjelovale u ESSIS 2024 ljetnoj školi na fakultetu Carinthia University of Applied Sciences.

U ljetnoj školi sudjelovali su brojni fakulteti: University of Hildesheim (Njemačka), University of Barcelona (Španjolska), International Hellenic University (Grčka) te naravno Filozofski fakultet Osijek. Samu ljetnu školu, uz studentice Filozofskog fakulteta Osijek, pohađalo je i troje grčkih studenata, četvero njemačkih studenata te šestero španjolskih studenata. Program ljetne škole trajao je od 26. do 30. kolovoza te je bio ispunjen brojnim predavanjima i radionicama tematski vezanim za definiranje same informacijske znanosti i njezine povijesti, umjetnu inteligenciju te njezin odnos s kreativnosti, baze podataka, metapodataka, programski jezik Python, zaštitu građe i podataka, pronalazak informacija (IR), predmetno pretraživanje, digitalizaciju u javnom sektoru i menadžmentu, QCA mapiranje, kvalitativnu analizu, znanstvene metode te informacijsko ponašanje. Predavanja su držali profesori iz Španjolske (Jorge Franganillo, Juanjo Bote), Austrije (Stefan Dreisiebner, Wolfgang Eixeslberger, Thomas Fenzl), Njemačke (Thomas Mandl, Philipp Mayring, Christa Womser-Hacker), Grčke (Manolis Garoufallou) i Hrvatske (Kristina Feldvari, Tomislav Jakopec, Damir Hasenay, Ines Horvat).

Predavanja su trajala od 09:00 do 17:00, a u sam program bile su uključene dvije velike pauze za doručak i ručak u fakultetskoj kantini, uz naravno brojne manje stanke za kavu i slastice. Tijekom ljetne škole organizirane su dvije večere studenata i profesora 26.8. (restoran Zauchner Mostschenke) i 29.8. (restoran Gasthof Bacher). 28.8. organiziran je put na jezero Wörthersee gdje su studenti prošli obuku na SUP daskama. U sklopu samog programa ljetne škole ponuđene su i druge aktivnosti poput besplatne dvosatne posjete u Thermal Spa of Villach, multimedijske vodene predstave u gradskom centru na Dravi, planinarenje i sl.

Ljetna je škola završila 30. kolovoza, a studenti su se vratili 31. kolovoza u večernjim satima. Sam program ljetne škole bio je izuzetno bogat i kvalitetan, nudilo se puno aktivnosti kojima su studenti mogli ispuniti svoje slobodno vrijeme, a najbitnije od svega stekla su se nova poznanstva i prijateljstva te su se otvorila vrata za potencijalne suradnje u budućnosti.

Martina Slobođanac

  1. god. dipl. studija nakladništva i informacijske tehnologije