Studentica druge godine studija Informatologije i Hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku Nela Gulam, dobila je na ovogodišnjim 60. Šimićevim susretima drugu nagradu u kategoriji mladih pjesnika, studenata starosti do 25 godina. Nagradu joj je uručio član Organizacijskog odbora tih susreta, prof. dr. sc. Srećko Tomas i dekan Fakulteta prof. dr. sc. Ivan Trojan, predsjednik Matice hrvatske ogranak Osijek. Nagrada se sastoji od plakete, knjige pjesama A. B. Šimića pod naslovom Izabrane pjesme i novčanog iznosa.
Dana 16. 5. 2023., u okviru Tjedna karijera Sveučilišta u Osijeku, na Filozofskom fakultetu u Osijeku održano je predavanje na temu Kako tijekom studiranja steći dodatne vještine i korisna poslovna iskustva? Nakon uvodnog izlaganja prof. dr. sc. Sanjice Faletar, studentice diplomskog studija Informatologije, Nakladništva i Informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Lucija Grgić, Klara Krnjaković i Ena Maurus podijelile su sa zainteresiranim studentima svoje iskustvo sudjelovanja u raznovrsnim izvannastavnim aktivnostima (sudjelovanje u radu studentskih udruga, pohađanje ljetnih škola, izlaganja na domaćim i međunarodnim konferencijama, organizacija konferencija i stručnih radionica, volontiranje i društveno angažirane aktivnosti) te im dale korisne savjete kako tijekom studija steći korisna znanja, iskustva i vještine, ali i ostvariti kontakte s potencijalnim poslodavcima.
Aleksandra Šutalo,
voditeljica Gradske knjižnice Požega, održala je 15. svibnja 2023. predavanje
pod naslovom Izazovi promjene
organizacijske kulture u Gradskoj knjižnici Požega. Predavanje je održano
za studente prve godine dvopredmetnog diplomskog studija Informatologije u
okviru kolegija Vrednovanje informacijskih usluga (nositeljica prof. dr. sc.
Kornelija Petr Balog). Kako je predavanje bilo otvoreno za javnost, pridružila
mu se i nekolicina studenata druge godine preddiplomskog studija Informatologije.
Nakon dugogodišnjih
nastojanja i investiranja u obnovu Ministarstva kulture i medija Republike
Hrvatske i osnivača Grada Požege 15. ožujka 2021. Gradska knjižnica Požega otvorila
je vrata nove, namjenski preuređene i dograđene knjižnice. Ovaj specifični
arhitektonski projekt, koji spaja zgradu koja je zaštićeno kulturno dobro s
modernim, novim dograđenim dijelom, iziskivao je suradnju s konzervatorskim
odjelom Ministarstva kulture i medija u Požegi.
Otvaranjem nove knjižnice stanovnici Požege nisu dobili samo novu zgradu nego i posve novu i drugačije koncipiranu narodnu knjižnicu u kojoj su bili reorganizirani odjeli, djelatnici su imali nova zaduženja, fond je bio revitaliziran, knjižnične usluge modernizirane, broj i kvaliteta knjižničnih programa drastično je porastao – a sve je to bio rezultat nastojanja voditeljice da temeljito promijeni organizacijsku kulturu i time u potpunosti transformira knjižnicu. Dakako da promjena nije bila ni jednostavna ni brza, a o problemima i izazovima na koje je pri tome nailazila i kako je te probleme i poteškoće rješavala kolegica Šutalo ispričala je studentima informacijskih znanosti.
Dana 27. travnja 2023.
godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek održala se Radionica vođenog
čitanja (tzv. biblioterapija) u organizaciji Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog
fakulteta u Osijeku, Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te
Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.
Radionica je provedena u okviru znanstvenog projekta Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica (interni projekt Filozofskog fakulteta u Osijeku, 2021. – 2024., voditeljica: prof. dr. sc. Sanjica Faletar). Svrha je projekta istražiti teorijske i praktične pretpostavke za izgradnju demenciji prijateljskih narodnih knjižnica i zajednica te na temelju dobivenih znanstvenih spoznaja, u strateškom partnerstvu sa zajednicom i zainteresiranim stručnjacima, pridonijeti podizanju kvalitete života osoba oboljelih od AB-a u gradu Osijeku. Nastavno na svrhu i ciljeve projekta u njegovu okviru organiziraju se i brojne radionice i aktivnosti koje za cilj imaju senzibiliziranje građana starije životne dobi za ovu tešku bolest te njihovo kognitivno osnaživanje. Radionica vođenog čitanja (tzv. biblioterapijska radionica) koju je vodila dr. sc. Ljiljana Sabljak organizirana je za članove Udruge Aktivni umirovljenici Osijek. U sat vremena članovi su Udruge razgovorom o pročitanom tekstu evocirali neka od svojih osobnih sjećanja, misli, strahova i nada te sa zadovoljstvom zaključili o terapeutskom učinku ovakve radionice.
Dana 27. travnja 2023.
godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek upriličilo se predstavljanje knjige
„Knjiga i kako je čitati: priručnik za vođeno
čitanje (biblioterapiju)“ (Medicinska naklada, 2022) autorice dr. sc.
Ljiljane Sabljak. Ljiljana Sabljak bila je dugogodišnja voditeljica Gradske
knjižnice Zagreb te pomoćnica ravnateljice Knjižnica grada Zagreba. U svome je
stručnom radu iskazivala poseban interes za svrhovitu primjenu čitanja u
liječenju emocionalnih i fizičkih problema uzrokovanih ratnim traumama
(biblioterapija) te ulogu koju čitanje može imati u procesu rehabilitacije.
Doktorsku disertaciju pod naslovom „Utvrđivanje
potreba i uspješnosti provođenja posebnih programa poticanja čitanja u narodnim
knjižnicama“ obranila je 2018. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Organizatori ove
manifestacije bili su Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u
Osijeku, Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te Gradska i
sveučilišna knjižnica Osijek. Predstavljanje knjige organizirano je u okviru
znanstvenog projekta Izgradnja demenciji
prijateljskih narodnih knjižnica (interni projekt Filozofskog fakulteta u
Osijeku, 2021. – 2024., voditeljica: prof. dr. sc. Sanjica Faletar). Svrha
je projekta istražiti teorijske i praktične pretpostavke za izgradnju demenciji
prijateljskih narodnih knjižnica i zajednica te na temelju dobivenih
znanstvenih spoznaja, u strateškom partnerstvu sa zajednicom i zainteresiranim
stručnjacima, pridonijeti podizanju kvalitete života osoba oboljelih od AB-a u
gradu Osijeku. Nastavno na svrhu i ciljeve projekta u njegovu okviru
organiziraju se i brojne radionice i aktivnosti koje za cilj imaju
senzibiliziranje građana starije životne dobi za ovu tešku bolest te njihovo
kognitivno osnaživanje.
Priručnik „Knjiga i kako je čitati“ nastao je na temelju autoričine doktorske disertacije i bogatog iskustva s radionicama vođenog čitanja. Sam priručnik podijeljen je u tri veće cjeline. Prvi dio – Čitanje kao osobit način komunikacije – donosi teorijska polazišta procesa čitanja, tematiziraju se pismenosti 21. stoljeća te pojmovi poput čitateljske znatiželje, čitateljske kompetencije i kulture čitanja. Drugi dio posvećen je posebnim programima poticanja i promicanja čitanja. Donosi povijesni pregled korištenja književnih tekstova u terapijske svrhe te razmatra ulogu, smisao i strategije vođenoga čitanja promatrane iz perspektive voditelja i iz perspektive (potencijalnih) korisnika. Treći dio knjige donosi konkretne smjernice, metodologiju, strukturu i primjere radionica vođenoga čitanja. Knjiga je namijenjena svima koje zanima psihosociologija čitanja, a pogotovo knjižničarima, učiteljima, pedagozima, biblioterapeutima, profesorima i studentima književnosti i hrvatskoga jezika te svima onima koji se bave ili se planiraju baviti vođenim čitanjem odnosno razvojnom i kreativnom biblioterapijom.
Knjiga Informacija u teoriji donosi sveobuhvatan osvrt na znanstveni pristup pojmu informacije koji u dosadašnjoj literaturi još nije zabilježen. Kao jedan od najeksponiranijih pojmova današnjice o kojemu postoji nebrojena znanstvena i ina literatura, zbog svoje polisemične prirode, pojam informacije postao je uzrokom najrazličitijih i često suprotstavljenih znanstvenih stavova i mišljenja. Rezultat toga su uglavnom pristrani prikazi ovog pojma u teoriji, uvjetovani apriornim stajalištima autora o samom pojmu, poput, je li se radi subjektivnom ili objektivnom fenomenu, je li se nalazi u prirodi ili samo u našem umu i sl. Navedeni problem u ovoj knjizi nastoji se prevladati kroz sustavan i cjelovit prikaz svih značajnijih teorijskih stajališta vezanih uz pojam informacije. Tako se u knjizi osim inicijalne ‘informacijske teorije’ C. E. Shannona objavljene krajem 1940-ih, nalaze prikazi na desetke najrazličitijih informacijskih teorija koje se obrađuju kako su objavljivane u drugoj polovini 20. stoljeća. U knjizi se navode i sve značajnije definicije navedenog pojma, od definicije koja informaciju tretira kao mjeru iznenađenja ili nereda sustava u Shannonovoj teoriji, preko “obrasca organizacije materije i energije“ kao „objektivnog fenomena“ općenito u prirodnim znanostima (ponajviše u biologiji i fizici), pa sve do “psihičke ili društvene konstrukcije” odnosno “subjektivnog fenomena” kako informaciji najčešće prilaze znanstvenici društvenih i humanističkih znanosti. Stoga je bilo izrazito teško izdvojiti i obraditi najrelevantnije jedinice literature i osim toga dati obrazloženje po čemu se i zbog čega razlikuju u svom pristupu, a što je autor učinio. Na hrvatskom jeziku ovako sveobuhvatno teorijsko djelo o informaciji dosada nije objavljeno, a i u svjetskim razmjerima rijetko će se naići na djelo o pojmu informacije takve širine pristupa s vrlo različitim relevantnim izvorima informacija na zadanu temu.
Dana 13. travnja 2023. godine izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović održala je stručno predavanje pod nazivom “Čitanje u mladenačkoj dobi” putem Zoom platforme. Na predavanju je sudjelovalo oko 70 članova Društva knjižničara Slavonije i Baranje.
U vremenu od 10. do 15. 4. 2023. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog bila je na Sveučilištu u Portu u sklopu Erasmus+ programa za mobilnost nastavnika. Na Odsjeku za komunikacijske i informacijske znanosti koji se nalazi pri fakultetu Faculdade de Letras (Faculty of Arts and Humanities) održala je nekoliko predavanja o problemima predmetnog označivanja te dosljednosti označivanja studentima druge godine preddiplomskog i prve godine diplomskog studija.
Dana 20. i 21. 4. 2023. studentice 1. godine diplomskog
studija Informatologije posjetile su četiri informacijske ustanove u Zagrebu, u
okviru terenske nastave iz kolegija Upravljanje zbirkama u informacijskim
ustanovama i Razvoj korisničkog iskustva aplikacije.
Prvog dana terenske nastave studentice su posjetile Gradsku
knjižnicu u sastavu Knjižnica grada Zagreba (KGZ) i knjižnicu Filozofskog
fakulteta. Nakon upoznavanja s najvećom mrežom narodnih knjižnica u Hrvatskoj
(mreža Knjižnica grada Zagreba) studentice su uz stručno vodstvo posjetile sve
odjele Gradske knjižnice (informativno-posudbeni odjel, odjel
obrade i nabave, dječji odjel, glazbeni odjel te Središnju knjižnicu Rusina i
Ukrajinaca Republike Hrvatske) te se upoznale s njihovim djelovanjem i planovima
za buduću zgradu knjižnice. Viša knjižničarka Jasmina Kenda održala je potom
predavanje na temu koordinirane nabave građe u KGZ-u (jedinstven model u
cijeloj zemlji) te upravljanju e-knjigama u narodnim knjižnicama. Studentice su
potom posjetile knjižnicu Filozofskog fakulteta, jednu od rijetkih namjenski
izgrađenih visokoškolskih knjižničnih zgrada u zemlji. Nakon obilaska
knjižnične zgrade u pratnji više knjižničarke Jasmine Sočo, voditeljice Zbirke
zapadne slavistike, i upoznavanja inovativnih knjižničnih usluga, studentice su
posjetile Ured za studente s invaliditetom gdje su se upoznale s uslugom
prilagođavanja ispitne literature. Na koncu su se studentice susrele s Irenom
Kranjec, voditeljicom Zbirke za informacijske znanosti, koja ih je upoznala s
izazovima izgradnje zbirke građe iz tog područja.
Drugog dana terenske nastave studentice su posjetile Hrvatsku knjižnicu za slijepe koja već preko pedeset godina proizvodi naslove u pristupačnim formatima (zvučne knjige, knjige na brajici i u strojno čitljivim oblicima) i pruža usluge osobama s teškoćama pri čitanju standardnog tiska. Ta knjižnica posebna je po tome što omogućava pristup knjižničnoj građi i informacijama korisnicima s teškoćama pri čitanju standardnog tiska prema njihovim potrebama i zahtjevima. A budući da sama proizvodi svoj fond, u njezinu se sastavu nalaze studiji za snimanje zvučnih knjiga i brajična tiskara koje su studentice također posjetile. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) studentice su obišle sve knjižnične odjele pri čemu su se detaljnije upoznale sa Zbirkom službenih publikacija i Zbirkom inozemne Croatice. Studentice su potom poslušale izlaganje u kojem je predstavljen rad Centra za razvoj hrvatske digitalne knjižnice. Na samom kraju studentice su posjetile Digitalni laboratorij NSK, koji je otvoren u siječnju 2020. godine, a čiji je cilj poticati kulturu inovacija te korisnicima i knjižničarima osigurati siguran prostor za upoznavanje s novim tehnologijama. On ujedno služi i kao podrška i referentna točka za sve vrste knjižnica u Hrvatskoj pri uvođenju digitalno orijentiranih usluga i razvojnih projekata u tom području. U tom se specijaliziranom prostoru, koji je zamišljen kao makerspace, fizički i virtualni prostor za kreativno korištenje, učenje i eksperimentiranje s novim digitalnim tehnologijama, nude obrazovni i razvojni programi te usluge poput 3D ispisa, snimanja podcasta i slično. Prvi je veći projekt Digitalnog laboratorija NSK Smart Library, mobilna aplikacija, odnosno virtualni vodič kroz prostor i usluge NSK. U nastanku ove aplikacije sudjelovala je i bivša FFOS-ova studentica Dragana Koljenik, koordinatorica laboratorija.
U utorak, 25. 4. 2023. u okviru ovogodišnje manifestacije Festival znanosti Sanjica Faletar i Kornelija Petr Balog održale su radionicu pod nazivom Radionica o zaboravljanju čiji jecilj bio informirati učenike nižih razreda o demenciji te im pokazati na koji način mogu pomoći svojim bakama i djedovima da što duže ostanu zdravi i kognitivno aktivni. Radionica je organizirana u okviru znanstvenog projekta na Filozofskom fakultetu u Osijeku pod nazivom Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica. Na radionici su se učenici 2.a razreda Osnovne škole Franjo Krežma u Osijeku upoznali s demencijom i Alzheimerovom bolešću, skupom simptoma koji su uzrokovani poremećajem rada mozga, a očituju se umanjenim spoznajnim i funkcionalnim sposobnostima (gubitak pamćenja, otežano snalaženje u prostoru i vremenu, promjene raspoloženja i ponašanja, poteškoće u zaključivanju, pisanju i govoru te svakodnevnom funkcioniranju – hranjenje, odijevanje, higijena itd.). Pored tipičnih simptoma i osnovnih obilježja bolesti, učenici su saznali kako ova progresivna i neizlječiva bolest utječe na život oboljelih osoba, ali i sve članove njihovih obitelji, uključujući djecu. Posebna se pak pažnja posvetila načinima na koje se može spriječiti pojava, odnosno usporiti razvoj te bolesti, kao što su zdrav način života (prehrana, kretanje, san), aktivan društveni život te ,,vježbanje“ mozga čitanjem, vježbanjem pamćenja i slično. U praktičnom dijelu radionice sudionici su provjerili svoje pamćenje uz pomoć društvenih igara, a na samom kraju učenici su pročitali prvu problemsku slikovnicu na hrvatskom jeziku koja je posvećena demenciji Moja baka ne zna tko sam Ive Bezinović-Haydon.
