Knjiga Informacija u teoriji donosi sveobuhvatan osvrt na znanstveni pristup pojmu informacije koji u dosadašnjoj literaturi još nije zabilježen. Kao jedan od najeksponiranijih pojmova današnjice o kojemu postoji nebrojena znanstvena i ina literatura, zbog svoje polisemične prirode, pojam informacije postao je uzrokom najrazličitijih i često suprotstavljenih znanstvenih stavova i mišljenja. Rezultat toga su uglavnom pristrani prikazi ovog pojma u teoriji, uvjetovani apriornim stajalištima autora o samom pojmu, poput, je li se radi subjektivnom ili objektivnom fenomenu, je li se nalazi u prirodi ili samo u našem umu i sl. Navedeni problem u ovoj knjizi nastoji se prevladati kroz sustavan i cjelovit prikaz svih značajnijih teorijskih stajališta vezanih uz pojam informacije. Tako se u knjizi osim inicijalne ‘informacijske teorije’ C. E. Shannona objavljene krajem 1940-ih, nalaze prikazi na desetke najrazličitijih informacijskih teorija koje se obrađuju kako su objavljivane u drugoj polovini 20. stoljeća. U knjizi se navode i sve značajnije definicije navedenog pojma, od definicije koja informaciju tretira kao mjeru iznenađenja ili nereda sustava u Shannonovoj teoriji, preko “obrasca organizacije materije i energije“ kao „objektivnog fenomena“ općenito u prirodnim znanostima (ponajviše u biologiji i fizici), pa sve do “psihičke ili društvene konstrukcije” odnosno “subjektivnog fenomena” kako informaciji najčešće prilaze znanstvenici društvenih i humanističkih znanosti. Stoga je bilo izrazito teško izdvojiti i obraditi najrelevantnije jedinice literature i osim toga dati obrazloženje po čemu se i zbog čega razlikuju u svom pristupu, a što je autor učinio. Na hrvatskom jeziku ovako sveobuhvatno teorijsko djelo o informaciji dosada nije objavljeno, a i u svjetskim razmjerima rijetko će se naići na djelo o pojmu informacije takve širine pristupa s vrlo različitim relevantnim izvorima informacija na zadanu temu.
