Studentice Tena Lončarević, Ena Maurus i Ana Puhek sudjelovale su 15. i 16. listopada 2020. godine na My Smart City hackathonu u Zadru, koji se održao u zadarskom Kazalištu lutaka. Studentice su kao članice IT@FFOS tima osvojile 3. mjesto.
Od 19. do 22. 4. 2021. godine održana je međunarodna konferencija Libraries in the Digital Age (LIDA) koja se, u suorganizaciji Rutgers Sveučilišta iz SAD-a, Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek te Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, održava od 2000. godine. Konferencija je zbog epidemioloških uvjeta održana u virtualnom formatu, a besprijekornu tehničku podršku osigurao je Filozofski fakultet Osijek.
Ovogodišnja se konferencija bavila izazovima i identitetskim promjenama koje digitalna paradigma donosi knjižnicama, obrazovnim ustanovama i građanima, s posebnim naglaskom na etičke aspekte. O toj i srodnim temama izlagalo je preko 150 autora iz čitavog svijeta (Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Indonezija, Irska, Izrael, Latvija, Libanon, Norveška, Poljska , Portugal, Slovačka, Slovenija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD). Na konferenciji je sudjelovalo i 26 doktorskih i diplomskih studenta iz više zemalja.
Konferenciju je izlaganjem otvorio pozvani predavač Nicholas Belkin, profesor emeritus s Rutgers Sveučilišta, svjetski poznat kao utemeljitelj kognitivnog pristupa u informacijskim znanostima. On se u svom iznimno provokativnom izlaganju pozabavio sveprisutnim informacijskim ‘miljeom’ te njegovim mogućim implikacijama na ulogu knjižnica čija je zadaća građanima omogućiti brz i učinkovit pristup informacijama. Druga je pozvana predavačica na skupu bila Milijana Mičunović s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek koja je u svojem iznimno zanimljivom predavanju govorila o suživotu ljudi i tehnologije u tzv. tehnosferi te o promjenama koje u naše živote donosi visoko tehnološka kultura. M. Mićunović je u svom izlaganju istražila kako pojedinci i društvo u cjelini, mogu pridonijeti uspješnoj koegzistenciji organizama i algoritama te tehnologiju upotrijebiti za dobro i za pozitivnu promjenu društva. Treća je pozvana predavačica, Diane Rasmussen Pennington iz Ujedinjenog Kraljevstva, u svom izlaganju pokušala odgovoriti na pitanje kako nam knjižničari mogu pomoći da se uspješno snađemo u infodemiji.
Na skupu je sudjelovalo više znanstvenika i stručnjaka s Filozofskog fakultet Osijek, koji su predstavili rezultate svojih istraživanja. Boris Bosančić u svome radu istražuje ideju dihotomije poimanja informacije s obzirom na podatkovnu strukturu pošiljatelja te pozadinsko znanje primatelja poruke. Bosančić se pri tome oslanja na Shannonovu ideju ‘informacijske teorije’ koja se pojavila još davne 1948. godine, a o ovoj je temi objavio rad u prestižnom međunarodnom časopisu Journal of Documentation. G. Gašo, M. Dragija Ivanović i S. Faletar Tanacković u svom se radu bave odnosom mentora i doktorskih studenata, te predstavljaju rezultate istraživanja provedenog među doktorskim studentima informacijskih i komunikacijskih znanosti u RH. Cilj istraživanja M. Gilman Ranogajec i B. Badurine je povećati razinu svjesnosti akademske zajednice o važnosti vještina informacijske pismenosti te pitanjima zaštite osobnih podataka na društvenim medijima. L. Šuster, u svome posterskom izlaganju donosi rezultate istraživanje o učinku mobilnih uređaja na interpersonalnu komunikaciju knjižničara i korisnika, na informacijsko ponašanje korisnika te na samo pružanje knjižničnih usluga. S. Faletar Tanacković, K. Petr Balog, u suautorstvu sa S. Erdelez (Simmons Sveučilište, SAD), u svome su radu predstavile rezultate istraživanja o knjižničnim uslugama za osobe oboljele od različitih oblika demencije (posebice Alzheimerove bolesti) i njihovih skrbnika te ulozi knjižnica u stvaranju demenciji prijateljskih zajednica.
U okviru konferencije tradicionalno su dodijeljene i nagrade za najbolja posterska i studentska izlaganja. Nagradu za najbolji studentski poster, međunarodno je ocjenjivačko povjerenstvo dodijelilo Ines Horvat, asistentici na Filozofskom fakultetu Osijek, za rad o hrvatskoj pisanoj baštini i njezinoj ulozi u očuvanju kulturnog identiteta, a nagradu za najbolji studenti rad dobili su diplomandi Filozofskog fakulteta Osijek, Ivona Grgić i Cvijetin Vidaković, za svoje istraživanje informacijskog ponašanja umirovljenika te izradu aplikacije koja bi im trebala olakšati pronalaženje korisnih informacija na internetu. Nagrađeni su radovi zadovoljili propisane kriterije koji su se odnosili na relevantnost teme, utemeljenost pristupa na najnovijim znanstvenim spoznajama, usklađenost obrađenog problema s konferencijskom temom i kritički pristup.
Kako se konferencija zbog nepovoljnih epidemiološki uvjeta nije održala 2020.,na ovogodišnjoj je konferenciji obilježena i 20. obljetnica LIDA-e, konferencije koja je Hrvatsku i hrvatske informacijske stručnjake stavila na svjetsku scenu i povezala ih s međunarodnim kolegama. Zanimljivo je da su na LIDA-i do sada izlagali brojni pozvani predavači koji slove za najeminentnije stručnjake i znanstvenike u području. Posebna je zahvala, za njihov doprinos konferenciji LIDA, dodijeljena pokretačima LIDA konferencije, Tatjani Aparac-Jelušić (Hrvatska) i Tefku Saracevicu (Rutgers University, SAD), koji slovi za jednog od najcitiranijih autora u području informacijskih i komunikacijskih znanosti na svijetu.
Budući da ove godine za sudionike konferencije nije bilo moguće organizirati zajedničko druženje, svi su bili pozvani pridružiti se virtualnoj FFOS biciklijadi te na taj način dati podršku nacionalnoj kampanji Hrvatskog knjižničarskog društva za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati”. Pozivu se odazvalo 20ak sudionika iz Danske Hrvatske, Slovenije, Slovačke, Poljske i SAD-a, a najsretniji je nagrađen besplatnom registracijom za sljedeću LIDA konferenciju koja će se, zahvaljujući dugogodišnjoj uspješnoj suradnji i visokoj kvaliteti organizacije ovogodišnjeg skupa, održati u Osijeku u svibnju 2023.
Konferencija LIDA je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatskog informacijskog I dokumentacijskom društva, a Europski ogranak krovne svjetske asocijacije informacijskih stručnjaka (ASIS&T) osigurao je besplatne godišnje članarine za nagrađene studente.
Sanjica Faletar Tanacković
U utorak, 27. travnja 2021. godine, s početkom u 14:00 održan je Stručni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti pod organizacijom Odsjeka za informacijske znanosti i Kluba studenata informacijskih znanosti LIBROS. Profesori i studenti s odsjeka okupili su se ispred malih ekrana, u online okruženju, zbog trenutne pandemije virusa COVID-19. Studenti su razmjenili svoja iskustva s raznih konferencija, projekata i radionica te predstavili zadnja dva broja Časopisa studenata informacijskih znanosti LIBROS sljedećim redosljedom:
Čestitamo studentima na inspirirajućim izlaganjima. Zahvaljujemo svima koji su bili nazočni te glavnoj organizatorici Evi Stojić. Vidimo se sljedeće godine!
22. travnja završena je međunarodna konferencija LIDA 2021 u sklopu koje su utemeljitelji i pokretači konferencije LIDA Tatjana Aparac Jelušić i Tefko Saracevic (Rutgers University, SAD) dobili priznanje/zahvalu za poseban doprinos konferenciji LIDA (Certificate of Appreciation).
Nagradu za izvrstan studentski rad (Outstanding Student Paper Award) dobili su studenti Odsjeka za informacijske znanosti Ivona Grgić i Cvijetin Vidaković za rad s temom “Online information behavior of older adults: facilitating information access.”
Čestitamo!
Ines Horvat dobila je nagradu za najbolji studentski poster na međunarodnoj konferenciji LIDA. Ocjenjivački odbor, kojeg su sačinjavali međunarodni znanstvenici, ocijenili su da poster pod naslovom “Presentation of Croatian written heritage collections and preservation of cultural identity” zadovoljava kriterije kao što su relevantnost, utemeljenost na najnovijim znanstvenim spoznajama, usklađenost teme s konferencijskom temom, kritički pristup itd. Nagrada je besplatno članstvo u međunarodnom udruženju informacijskih stručnjaka (ASIST) te besplatna kotizacija za sljedeću konferenciju LIDA.
U četvrtak, 04. ožujka, prof. dr. sc. u trajnom zvanju (u miru) Tatjana Aparac-Jelušić gostovala je u emisiji „TV Koktel“ OSTV. Profesorica Aparac-Jelušić je predstavila znanstvenu knjigu Knjižnična arhitektura: prostor, kultura, identitet koja je nastala u suautorstvu s prof. dr. sc. Sanjicom Faletar Tanacković. Emisiju možete pogledati ovdje.
Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku s ponosom objavljuje da je njegova članica, prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, redovita profesorica na Odsjeku, u povodu Dana Filozofskog fakulteta u Osijeku, 10. veljače 2021. primila nagradu za izvrsnost u znanosti. VIše o profesorici Faletar Tanacković možete pročitati ovdje.
Čestitamo!
Znanstvena knjiga Knjižnična arhitektura: prostor, kultura, identitet izašla je iz pera dviju autorica iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti – Tatjane Aparac-Jelušić, profesorice u trajnom zvanju (u miru) te Sanjice Faletar Tanacković, profesorice na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek. Obje autorice predavale su ili predaju kolegije vezane uz temu knjižnične arhitekture te ih je posvećenost kolegijima i ponukala na pripremu publikacije iz ovog područja. Publikacija je izašla 2020. godine u nakladi „Ljevak’.
U svojoj publikaciji autorice o temi knjižnične arhitekture progovaraju sa stajališta kulturno-socioloških paradigmi knjižničarstva i knjižnične arhitekture. U svojoj detaljnoj i nadasve sveobuhvatnoj analizi literature i primjera knjižnične arhitekture iz prakse autorice ukazuju na najznačajnija teorijska uporišta pri proučavanju i interpretaciji knjižnične arhitekture, problematiziraju motrišta knjižničara, arhitekata i dizajnera s kojih su polazili pri tumačenju svojih stajališta i viđenja knjižničnih zgrada, prostora koji zauzimaju i onoga koji organiziraju unutar tih zgrada, te na utjecaj društveno-kulturnih čimbenika na promjene dominantnih paradigmi kako u knjižničarstvu, tako i u arhitekturi i dizajnu.
O temi knjižnične arhitekture autorice progovaraju kroz pet poglavlja. U uvodnom poglavlju naslovljenom Uvod u problematiku knjižnične arhitekture autorice daju svoja uvodna promišljanja o kulturnom i društvenom diskursu knjižnica kao društvenog proizvoda te arhitekture koja ima snažnu povezanost s pripadnošću, identitetom i sl. vidljivima kroz njezine proizvode. Drugo je poglavlje naslovljeno Teorijska ishodišta za razumijevanje i proučavanje knjižnične arhitekture i podijeljeno je na dva dijela. U prvom se dijelu daje prostora raspravama kulturno-socioloških paradigmi u knjižničarstvu, ponajviše o kulturi i identitetu knjižnica, društveno-kulturnom kontekstu knjižničarstva i knjižnične arhitekture te društveno-kulturnom identitetu knjižnice i izazovima digitalnog doba, dok se u drugom progovara o ideji prostora i knjižnične arhitekture kroz tumačenje pojmova ‘prostor’ i ‘mjesto’ te suprotstavljanjem tumačenja ideje prostora u knjižničnoj zajednici s jedne, i u arhitektonskoj s druge strane. Treće poglavlje pod nazivom Knjižnične zgrade: izazovi oblikovanja i interpretacije organizirano je u četiri tematske cjeline. U prvoj se govori o pristupima oblikovanju knjižničnih zgrada s motrišta knjižničara te se detaljnije prikazuju teorijska ishodišta u knjižničnoj literaturi do 20. stoljeća, nova viđenja knjižničnih zgrada u 20. stoljeću te futuristička promišljanja i konceptualni pristupi knjižničnim zgradama u 21. stoljeću. U drugoj se cjelini govori o istoj temi, ali sa stajališta arhitekata i dizajnera. Treća tematska cjelina donosi posebno zanimljiva istraživanja utjecaja knjižnične arhitekture prije izgradnje i poslije useljenja u novu knjižničnu zgradu. U ovom su dijelu posebno zanimljive spoznaje o utjecaju novih knjižničnih prostora na zajednicu koju opslužuju (tzv. Post-Occupancy Evaluation ili POE analize). Posljednja tematska cjelina u ovom poglavlju problematizira moguće pristupe interpretaciji i predstavljanju knjižničnih zgrada te daje odabrane primjere zanimljivih primjera knjižnične arhitekture iz cijelog svijeta. Nažalost, ni jedna hrvatska knjižnica nije dospjela na ovaj popis. U četvrtom poglavlju naslovljenom Doprinosi izgradnji korpusa stručne i znanstvene literature o knjižničnoj arhitekturi autorice donose pregled najznačajnijih radova na temu knjižnične arhitekture koji su pobudili interes i u zajednici knjižničara i u zajednici arhitekata, a posebnu pozornost pridaju radovima koji su utjecali, ali i još uvijek utječu na generacije knjižničara prilikom pripreme, planiranja i sudjelovanja u daljnjim fazama izgradnje ili preoblikovanja knjižničnih zgrada. Autorice ističu da je odabir literature bio izuzetno težak i subjektivne naravi, te da su se prilikom odabira naslova vodile izvorima koje su rabile u svome nastavnom radu prilikom predavanja kolegija iz tematike knjižnične arhitekture. Nesporno je, međutim, da među izvorima dominiraju oni s engleskog govornog područja (uključujući i priloge skandinavskih autora koji često objavljuju na engleskom jeziku). Posljednje je poglavlje rezervirano za Zaključna razmatranja autorica.
Knjižnična arhitektura: prostor, kultura, identitet publikacija je koja je ispunila izuzetno veliku prazninu u hrvatskoj literaturi iz informacijskih i komunikacijskih znanosti budući da su izuzetno rijetki radovi koji problematiziraju upravo ovu temu. Upravo iz tog razloga ova je publikacija izuzetno važna za hrvatsku knjižničnu zajednicu, ali ne samo za nju. Ona je važna i za zajednicu arhitekata koji sudjeluju na projektima izgradnje knjižničnih zgrada u Hrvatskoj. Zbog svoje važnosti i za jednu i drugu zajednicu mišljenja smo da bi mogla poslužiti i kao most suradnje i spajanja te dvije zajednice koje su do sada u Hrvatskoj vrlo često djelovale izolirano i bez suradnje.
Ciljana publika ove znanstvene knjige su prvenstveno knjižničari, arhitekte i dizajneri u Hrvatskoj, ali također i svi studenti i nastavnici na studijima iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, te arhitekture i dizajna koje zanima ova tematika. Također, očekujemo da će knjiga biti zanimljiva i kolegama van granica Hrvatske (posebice u onim zemljama gdje nema jezične barijere) budući da i te, nama susjedne, zemlje bilježe veliki nedostatak djela iz područja knjižnične arhitekture.
Ako uzmemo u obzir da se u izgradnju knjižnica, kada do toga stvarno dođe, ulaže uistinu veliki intelektualni i financijski kapital, onda je i u interesu tog društva da se te investicije što bolje iskoriste. Kao što je poznato, knjižnične se zgrade grade s ciljem da korisnicima služe više desetaka godina, gotovo zauvijek, te je stoga njihova kvaliteta izgradnje i korisnička orijentacija od izuzetnog društvenog interesa. Ova publikacija doista omogućuje da se taj cilj sada i ostvari.
Kornelija Petr Balog
Promocija knjige održana je u Zadru i u Osijeku. Zadarska je promocija održana 3. 12. 2020. u suorganizaciji Gradske knjižnice Zadar, Društva knjižničara Zadar, Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te Naklade Ljevak. Osječka je promocija održana 25. 1. 2021. u suorganizaciji Filozofskog fakulteta Osijek, Gradske i i sveučilišne knjižnica Osijek (GISKO), Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema (DKSBS) te Naklade Ljevak.
Zbog epidemioloških uvjeta obje su se promocije održale online, a privukle su preko 150 sudionika.
Dana 31. 12. 2020. okončan je dvogodišnji interdisciplinarni projekt “Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji”. Bio je to jedan od 37 projekata koje je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku financiralo u okviru Internog natječaja za prijavu znanstvenoistraživačkih i umjetničkih projekata UNIOS – ZUP 2018. Cilj je projekta bio utvrditi informacijske potrebe osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti (AB) i članova njihovih obitelji vezane uz financijska, socijalna, mirovinska, nasljedna, zdravstvena i druga prava i pitanja te obrasce njihova informacijskog ponašanja. Posebna je pažnja pritom stavljena na identifikaciju prepreka na koje ove osobe nailaze pri traženju potrebnih informacija i poteškoće vezane uz postupak realizacije navedenih prava.
Na projektu su se okupili domaći i strani istraživači iz različitih znanstvenih disciplina relevantnih za ovu problematiku s informacijskog, pravnog i medicinskog aspekta: Silva Butković Soldo (Klinički bolnički centra Osijek/Medicinski fakultet Osijek), Silvija Dološić (Udruga Memoria Osijek), Sanda Erdelez (The Simmons School of Library and Information Science, SAD), Sanjica Faletar Tanacković (Filozofski fakultet Osijek), Renata Perić (Pravni fakultet Osijek), Kornelija Petr Balog (Filozofski fakultet Osijek) i Sanda Škrinjarić-Cincar). U projekt je bilo uključeno i dvoje studenta Diplomskog sveučilišnog studija Informatologije s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek koji su izradili svoje diplomske radove na temu projekta (Ivona Grgić: Informacijske potrebe oboljelih od AB i njihovih skrbnika na području Slavonije i Baranje; Jure Žilić: Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i njihovih skrbnika na području grada Osijeka).
Usprkos nepovoljnim epidemiološkim uvjetima u drugoj godini projekta, ostvareni su svi projektni ciljevi i gotovo planirane aktivnosti. Projekt i rezultati projekta predstavljeni su na četiri domaće i tri međunarodne konferencije (6 predavanja i 1 postersko izlaganje), objavljena su četiri (4) znanstvena i jedan (1) popularni rad te su održana dva (2) popularna predavanja za javnost i jedno (1) gostovanje na radiju.
Zahvaljujući inicijativi i financijskoj podršci projekta u tijeku je organizacija specijalne knjižnične zbirke (knjižne i neknjižne građe) u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek koja će biti namijenjena osobama oboljelim od AB i članovima njihovih obitelji, a koja će se koristiti u terapijske i istraživačke svrhe. Zbog pandemskih razmjera ove bolesti očekuje se da će spoznaje dobivene ovim projektom pridonijeti boljem razumijevanju navedene problematike i razvijanju znanstvene metodologije primjenjive na globalnoj razini te da će knjižnična zbirka pridonijeti podizanju kvalitete života pripadnika ove skupine u gradu Osijeku.
Više informacija o projektu i projektnim aktivnostima, kao i velik izbor relevantnih domaćih i stranih izvora, nalazi se na mrežnoj stranici projekta (https://arhiva.ffos.hr/projekti/alzheimer/index.php).
Izlaganja na skupovima
Objavljeni radovi
Popularna predavanja
Knjiga Knjižnična arhitektura, autorica prof. dr. sc. Tatjane Aparac Jelušić i prof. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković, pruža pregled razvoja knjižnične arhitekture, knjižničnih zgrada kao i njihova suživota u kulturi te bogatu stručnu literaturu koja se bavi navedenom problematikom.
Više o knjizi pročitajte ovdje.
