Napisao Darko Lacović
Na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru od 11. do 14. travnja 2012. godine održana je Ljetna škola o studijama korisnika informacijskih ustanova (Summer School in User Studies) koja je ponajprije bila namijenjena domaćim i inozemnim doktorskim studentima za upoznavanje s recentnim teorijama, istraživanjima i konceptima u području informacijskog ponašanja korisnika, učenja i poučavanja u digitalnom dobu, informacijske pismenosti i novih paradigmi čitanja.
znanosti koji se održava u Osijeku od 23. do 27. travnja 2012. sudjeluju Tomislav Jakopec i studentice Kristina Terzić i Andreja Smajić poster-izlag anjem na temu 10 činjenica o povezanosti mrežnih mjesta hrvatskih znanstvenih institucija. Zoran Velagić i Josipa Selthofer predstavljaju poster na temu Kultura bestselera: 10 najboljih, 10 najprodavanijih ili tiranija novog?. Anita Papić sa studenticama Ivom Arači i Ivanom Čadovskom predstavit će poster 10 zapovijedi pretraživanja znanstvenih baza podataka. Posteri se mogu vidjeti u zgradi Rektorata svaki dan od 23. do 27. travnja 2012.Napisali Dragan Dvorski, Božidar Glas, Mario Kuzman, Martina Marković, Romana Radišić
„Poštovane studentice i studenti svih godina, s radošću vas obavještavam da će Odsjek za informacijske znanosti sudjelovati u projektu uređenja knjižnice Franjevačkog samostana sv. Ante u Dubravama kraj Brčkog (BiH)…“ glasio je mail koji nas je ponukao na volontiranje i odrađivanje prakse u spomenutoj samostanskoj knjižnici. Stečenim iskustvima prijašnjih sudjelovanja u sličnim projektima i poznavajući fratre koji su u svakom trenutku iskazivali toplu dobrodošlicu, nismo se dvojili ni trena, dapače inzistirali smo i na produljenom boravku kako bi obavili što više i što profesionalnije svoj posao te time ujedno spojili ugodno s korisnim.
Continue reading “Praksa u knjižnici Samostana sv. Ante u Dubravama kraj Brčkog (BiH)”
Napisali Martina Ferko i Tihomir Vranješ
Na međunarodnoj konferenciji BOBCATSSS 2012, koja se održavala od 23. do 25. siječnja 2012. godine u Amsterdamu u Nizozemskoj, sudjelovali su studenti I. i II. godine diplomskog studija Informatologije Maja Horvat, Martina Ferko, Biljana Đaković, Tihomir Vranješ i Ivana Čadovska, pod mentorskim vodstvom doc. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković te asistenata Darka Lacovića i Tomislava Jakopeca. Tema ovogodišnje konferencije bila je Information in e-motion.
Damir Hasenay i Maja Krtalić sudjelovali su na trećem sastanku projektnog tima Language of Bindings. Projekt vodi ustanova Ligatus Research Centre, University of Arts, London, a u njemu sudjeluju stručnjaci iz 17 europskih zemalja. Projekt će rezultirati tezaurusom u području uveza starih knjiga koji je izvorno nastao na engleskom jeziku, a bit će preveden i na hrvatski jezik.
29. veljače 2012. održano je predstavljanje pilot-projekata studenata druge godine diplomskog studija Informatologije. Pilot-projekti obavezna su aktivnost u 3. semestru diplomskog studija Informatologije uvrštena u Nastavni plan i program. Nose 8 ECTS-bodova te podrazumijevaju samostalnu organizaciju, provedbu i predstavljanje rezultata pilot-projekta uz nadzor mentora. Cilj je pilot-projekata ostvariti konkretan i opipljiv rezultat, a u predlaganju tema za pilot-projekte mentori se vode načelima korisnosti rezultata projekata za studente, Odsjek i nastavni proces u cjelini, ali i za širu društvenu zajednicu. U 2012. godini realizirano je 16 pilot-projekata. Continue reading “Predstavljanje pilot-projekata”
Intenzivna rasprava povela se u medijima na temu istraživanja tržišta knjiga. Zoran Velagić svoja je stajališta iznio i u intervjuu u emisiji HRT-a Pola ure kulture prikazanoj u četvrtak 23. veljače 2012.
23. veljače 2012. Zvonimir Klobučar obranio je diplomski rad na temu Ispitivanje zadovoljstva korisnika Studijskim odjelom u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Kornelije Petr Balog.
Istraživanje tržišta knjiga ili kako su podaci o prodaji postali vijest o kulturnom debaklu
Napisao Zoran Velagić
Dva dana, 15. i 16. veljače, novine donose vijesti i komentare o istraživanju „domaćeg tržišta knjiga“ koje su dan ranije predstavili naručitelji istraživanja, „Knjižni blok“ i Zajednica nakladnika i knjižara. Istraživanje je provela agencija GfK na uzorku od 1000 hrvatskih građana starijih od 15 godina u razdoblju od 2. do 16. prosinca 2011.
Vjerodostojnost vijesti svodi se na prenošenje konkretnih postotaka: 69% građana u posljednja tri mjeseca nije kupilo knjigu, 56% ljudi starijih od 15 godina u posljednjih je godinu dana pročitalo barem jednu knjigu, najviše čitatelja, njih 45%, do knjige dolazi posudbom u knjižnici itd. Postotke slijede ocjene i komentari – građani Hrvatske loši su čitatelji, „knjige im ne trebaju, odnosno ne zanimaju ih“, podaci su mnogo porazniji od onog što se očekivalo i poziv su na uzbunu uz uobičajenu konstataciju da su za sve krivi mediji. Takvi komentari ukazuju i na nerazumijevanje čitateljske aktivnosti i na loše poznavanje podataka o čitateljskim navikama u drugim državama.
Continue reading “Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Istraživanje tržišta knjiga”
Facebook i globalno selo…
Napisao Boris Badurina
Dragi Lastane, imam samo 58 prijatelja na Facebooku. Što nije u redu sa mnom i koliko mi prijatelja treba da mi se drugi prestanu smijati?
Možda se ne sjećamo svi, a možda se i ne možemo sjećati, kultnog dječjeg lista Modra lasta i dežurnog rješavača osnovnoškolskih problema, ali nema sumnje da bi danas ovakvo pitanje bilo sasvim moguće.
Naime postoji niz naznaka da Facebook vrši značajan utjecaj na društvenu dinamiku kako na razini primarnih društvenih mreža tako i na razini društva u cjelini. Možda je ovdje potrebno razjasniti nekoliko pojmova poput društvene mreže i Facebooka. Facebook se kolokvijalno naziva društvenom mrežom, no strogo gledajući – on to nije. Društvenu mrežu svakog pojedinca čini grupa njegove/njezine obitelji, prijatelja, poznanika odnosno svih osoba s kojima održava neki oblik društvene veze i barem povremeno komunicira. Facebook je, s druge strane, softver, alat za komunikaciju s pripadnicima vlastite društvene mreže, a možemo reći i za održavanje društvene mreže. Sustave poput Facebooka i Twittera mogli bismo preciznije nazvati društvenim medijima. Ta distinkcija kasnije će se pokazati važnom. Continue reading “Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Facebook i globalno selo…”
