Posted on

Svečana promocija magistara informatologije

Dana 29. siječnja 2015. godine u Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku održana je svečana promocija 32 magistara informatologije: Balković, Luka; Begović, Mia; Borovac, Nikolina; Brčina, Josip; Čičak, Zrinka; Delač, Filip; Ferko, Martina; Glas, Božidar; Grašić, Tanja; Hefer, Ana; Horvat, Maja; Jokić, Andrea; Juhas, Biljana; Klajić, Maja; Knežević, Božana; Koljenik, Dragana; Krstanović, Tanja; Marić, Jasminka; Marjanović, Katarina; Marković, Martina; Orak, Kristina; Pejaković, Andrea; Pejin, Lucija; Perić, Ivona; Putnik, Lea; Račman, Anita; Radmilović, Dino; Rajh, Đuro; Rendulić, Ana; Slijepčević, Tanja; Šehić, Silvana; Vačora, Zsolt.

Čestitamo svim našim (sada već bivšim) studentima i želimo im puno osobnog i profesionalnog uspjeha!

 

 

 

 

Posted on

Predavanje gostujućeg predavača

 

 

Dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, knjižničarska savjetnica za digitalizaciju i djelatnica Zavoda za knjižničarstvo pri NSK održala je 14. siječnja 2015. godine studentima 2. god. preddiplomskog i 2. god. dipl. studija (u okviru  kolegija Org. inf. 1 i Teorija i praksa org. informacija) predavanje na temu Funkcionalna granularnost u organizaciji informacija digitalne knjižnice.

Intenzivni razvoj digitalnih knjižnica ukazao je na nepostojanje jednoznačnih pravila u organizaciji informacija digitalne knjižnice što pred samu knjižnicu stavlja različite stručne, organizacijske i tehničke izazove. Tako se počinju javljati novi konceptualni modeli i norme podataka za opis građe koji podrazumijevaju različite razine granularnosti. Odnosno, javlja se koncept funkcionalne granularnosti koji omogućuje prilagodbu stupnja granularnosti određenim potrebama, zahtjevima ili uvjetima doprinoseći tako učinkovitosti i kvaliteti cijelog sustava.

 

Posted on

Putovanje knjige podzemnom željeznicom

Reinier Gerritsen, poznati nizozemski fotograf iz Amsterdama, odlučio se na zanimljiv projekt – želio je zabilježiti putovanje knjige podzemnom željeznicom. Tako je počeo fotografirati ljude koji na svojim putovanjima posežu za knjigom. Osim što je svojim fotografijama zabilježio kulturu čitanja pod zemljom, autor je došao i do nekih zanimljivih zaključaka.

“Gerritsen was struck by the incredible diversity of books he saw in the subway system. He was also interested in observing how an individual’s choice of book was as much an expression of identity as an item of clothing. Gerritsen found the L train’s reading material especially interesting.

“The L is the most intellectual line, I think. A lot of people are going to Brooklyn. They read certain books. There is a difference,” he said.

This past spring, Gerritsen returned to New York to take a different look at the decline of printed books, this time photographing readers with their e-readers for a digital book app, The Last Book Revisited.

“I found it quite boring. If you shoot people with a book, it’s so much more interesting,” he said.”

(Teicher, J. G., Slate)

Tko su ‘najčitaniji autori i naslovi’ u podzemnoj željeznici možete provjeriti i na Gerritsenovim fotografijama objavljenima na njegovoj mrežnoj stranici.

Posted on

Potpisan sporazum o suradnji s tvrtkom Osječka Radionica Kvalitetnih Aplikacija d.o.o.

Filozofski fakultet potpisao je sporazum o suradnji oko održavanja stručnih aktivnosti studenata preddiplomskog studija Informatologije. Sporazum je potpisan s tvrtkom Osječka Radionica Kvalitetnih Aplikacija d.o.o. (ORKA). Tvrtka je specijalizirana za izradu visokokvalitetnih ERP (Enterprise Resources Planning) poslovnih informatičkih rješenja za proizvodnju i maloprodaju – kako za male, tako i za velike korisnike..

Ciljevi i organizacija stručne prakse, studentske obveze, sadržaj stručne prakse, mentorstvo i voditeljstvo te ostala pitanja u vezi sa stručnom praksom uređeni su dokumentom Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije.

Posted on

Conference report: International Conference ‘Publishing Trends and Contexts 2014’

Jedan od ponajboljih svjetskih časopisa iz područja informacijskih znanosti objavio je prikaz Međunarodne konferencije Nakladništvo – trendovi i konteksti koja se krajem prošle godine po drugi puta održala u Istri u sklopu 20. Pulskog festivala knjige i autora Sa(n)jam knjige u Istri.

Prikaz je napisala jedna od pozvanih predavačica Elena Macevičiūtė (Swedish School of Library and Information Science, University of Borås), a možete ga pročitati ovdje.

Posted on

(Neočekivano) putovanje jedne magistre informatologije

Pozdrav dragi kolege!

Moje ime je Maja i magistra sam informatologije od rujna 2012., kada sam diplomirala s vrlo dobrim uspjehom.

Iako sam mislila da ću posao pronaći u knjižnici poput većine informatologa, život me odveo u potpuno neočekivanom smjeru. Moja priča ide ovako:

nakon osobnog obilaska svih knjižnica osječkih visokoškolskih i nekoliko osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova (smatram da je osobni kontakt uvijek bolja opcija) te nakon neuspješnog slanja velikog broja otvorenih zamolbi, javila sam se na natječaj za stručno osposobljavanje za radno mjesto dokumentarista u Muzeju likovnih umjetnosti (tadašnja Galerija), gdje sam odradila i praktični rad na 3. godini studija. Sa radom sam započela u siječnju 2013. Osim knjižničnih poslova (samostalna organizacija knjižnice, stručna obrada većine knjižnične građe ustanove u računalnom programu K++ uz pomoć studenata na praksi) i poslova dokumentarista (s naglaskom na sekundarnu dokumentaciju u programu S++) pohodila sam nekoliko edukacija s područja muzeologije, bila sam zadužena za komunikaciju sa školama te sam obavljala poslove oko promocije muzejskih programa i sl. U lipnju sam položila stručni ispit u Muzejskom dokumentacijskom centru te postala jedini dokumentarist u Slavoniji. Od svega, najviše su mi se u pamćenje urezala 3 dana provedena u poplavljenim slavonskim selima (Gunja, Rajevo Selo, Račinovci), gdje smo kolega Vlastimir Kusik i ja radili na spašavanju oštećene kulturne baštine u sklopu projekta u organizaciji ravnateljice Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera u Županji mr.sc. Janje Juzbašić.

Sreća mi se po drugi puta osmjehnula kada me je direktorica Kinematografa Osijek d.d. zamijetila dok sam radila u Muzeju na otvorenjima izložbi. To je rezultiralo pružanjem šanse u meni slabije poznatim područjima: project managera i community managera u audiovizualnoj i kinoprikazivačkoj djelatnosti. U Kinematografima službeno radim od prosinca 2014. uz državnu potporu za zapošljavanje „Pola-pola”. Posao je zabavan, dinamičan, izazovan, ali i zahtjeva predan rad i dobre organizacijske vještine. Moja je želja nastaviti se usavršavati kroz poslovne izazove, obogatiti karijeru novim postignućima te iskoristiti svaki trenutak koji će rezultirati napretkom u vidu znanstvenog ili osobnog razvitka.

Kroz dosadašnje radno iskustvo shvaćam koliko sam kvalitetnih lekcija usvojila za vrijeme studija i koliko se one razlikuju u praksi. I u ovim je teškim vremenima moguće pronaći posao i usavršavati se uz predan rad. Za sam kraj ostavila bih poruku za sve studente: budite vrijedni, uporni i vjerujte u sebe – trud će se isplatiti.

(Tekst napisala Maja Balaš)

Posted on

Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima

Od rujna 2013. do prosinca 2014. provodio se projekt Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima čiji je voditelj doc. dr. sc. Maja Krtalić uz suradnike prof. dr. sc. Damira Hasenaya, izv. prof. dr. sc. Sanjicu Faletar Tanacković te Darka Lacovića, asistenta. Projekt je financiralo Sveučilište u Osijeku u okviru Internog natječaja Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku 2013. za prijavu znanstvenoistraživačkih projekata čija je osnovna svrha pomoć mlađim istraživačima (poslijedoktorandima i docentima) u njihovim istraživanjima i publiciranju radova.

Svrha je ovoga projekta istražiti koliko i na koji način se novine koriste kao izvor informacija za znanstvena istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima u Republici Hrvatskoj. Projektom su se prikupili kvantitativni i kvalitativni rezultati o zastupljenosti i načinima korištenja novinske građe kao izvora znanstvenih informacija u znanstveno-istraživačkom radu. Projektom se istraživalo:

  • u kojoj mjeri se novine koriste kao izvor informacija u znanstvenim istraživanjima
  • u kojim znanstvenim poljima unutar područja društvenih i humanističkih znanosti se novine koriste i na koje načine, s posebnim naglaskom na povijest i jezikoslovlje
  • kakvi su korisnički profili i korisničko ponašanje znanstvenika prilikom korištenja novinskih zbirki u informacijskim ustanovama
  • na koji način se oblikuju novinske zbirke u informacijskim ustanovama s posebnim naglaskom na digitalne novinske zbirke
  • kako učinkovito organizirati tradicionalne i digitalne novinske zbirke te osigurati njihovu dugoročnu dostupnost unutar fondova informacijskih ustanova.

Istraživanjem su potvrđene polazne pretpostavke da su novine relevantan izvor informacija za povjesničare i jezikoslovce, ali njihov puni potencijal nije do kraja iskorišten kako zbog ograničenja u pristupu novinskim zbirkama i mogućnostima njihova pretraživanja i korištenja, tako i zbog neprepoznatljivosti novina kao vrijednog izvora informacija u istraživačkoj zajednici. Osim stavova i mišljenja o novinama kao izvoru informacija za znanstvena istraživanja, istraživali su se obrasci i načini ponašanja znanstvenika prilikom pretraživanja informacija u novinama, sklonosti korištenja tiskanih u odnosu na digitalne verzije dostupnih novinskih sadržaja, te potrebe za funkcionalnošću digitalnih novinskih zbirki. Rezultati projekta pokazali su da se novine prepoznaju i koriste kao značajan izvor informacija za znanstveno-istraživački rad, posebice u povijesti i jezikoslovlju, te da znanstvenici imaju specifične informacijske potrebe i obrasce pretraživanja, dijeljenja i korištenja informacija koje treba uzeti u obzir pri kreiranju inovativnih digitalnih novinskih zbirki.

(Tekst napisala doc. dr. sc. Maja Krtalić)

Posted on

Međunarodni stručni skup „Vremeplov: dječji odjeli jučer-danas-sutra“

 

Dana 3. prosinca 2014. godine u Županijskoj komori u Osijeku održan je stručni skup “Vremeplov: dječji odjeli jučer-danas-sutra” u organizaciji Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, a povodom značajne obljetnice i proslave šezdesetog rođendana Odjela za rad s djecom i mladima. Na skupu su održana razna zanimljiva izlaganja, predstavljeni su primjeri dobre prakse rada s djecom i mladima u različitim knjižnicama, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, točnije u Mađarskoj, Srbiji i Makedoniji. Osim toga, bilo je nekoliko posterskih izlaganja, čemu sam i sama doprinijela svojim posterom na temu Promjene u radu s djecom i mladima u školskim knjižnicama. Predavanja su bila podijeljena u nekoliko sesija, a između svake je bila pauza za kavu i osvježenje, što nam je svima dobro došlo, ne samo zbog kave, nego i zbog ostvarivanja novih poznanstava, razmjene iskustava i zanimljivih ideja. Po završetku svih izlaganja posjetili smo izložbu postera kroz koje je predstavljen pregled djelovanja Dječjeg odjela Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek u proteklih šezdeset godina te smo se uputili u restoran Lumiere na večeru. Nakon večere na promenadi je organizirano simbolično puštanje u zrak šezdeset letećih lanterni, jedna lanterna za svaku godinu djelovanja Odjela, što je mene posebno oduševilo, budući da sam prvi put sudjelovala u tako nečemu.

 


Sudjelovanje na ovom skupu zaista je bilo jedno veoma pozitivno iskustvo i jako sam sretna što sam se odlučila prijaviti sa svojim radom. Sve je bilo jako dobro osmišljeno, od same organizacije, u kojoj su sudjelovale i kolegice s našeg diplomskog studija kao volonterke (da nije bilo njih, ne znam kako bih se i sama snašla tamo), preko vrlo zanimljivih i korisnih izlaganja te mnoštva novih ideja, do same večere i lanterni koje su bile savršeni završetak ovog dana.

(Tekst napisala Ivana Manojlović)

Posted on

Međunarodna konferencija “Nakladništvo – trendovi i konteksti” 2014.

„Nakladništvo – trendovi i konteksti“ međunarodna je konferencija koja se po drugi put održala od 8. do 9. prosinca u sklopu sajma Sa(n)jam knjige u Istri.

Konferenciju organiziraju Odjel za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru (Nives Tomašević i Franjo Pehar), Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku (Zoran Velagić) i Udruga Sa(n)jam knjige u Istri (Magdalena Vodopija).

Na ovogodišnjoj konferenciji posebna pozornost pridana je digitalnom autoru, autorskom djelu u digitalnom okruženju te proučavanju nakladništva – teorijski i metodološki. Također, neke od tema bile su: čitateljske prakse, obrazovanje u polju nakladništva, novi modeli u nakladništvu, autori i nove forme komunikacije, e-knjige i dr.. Konferenciji je prisustvovalo i šest studenatica I. i II, godine diplomskog studija: Sanja Lapiš, Tamara Lemajić, Iva Magušić – Dumančić, Katarina Rostaš, Martina Šalinger i Mateja Zuzjak.

Na konferenciji su sudjelovali izlagači, odnosno nakladnici i profesori iz Hrvatske, Slovenije, Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske, Litve, Nizozemske, Francuske, Švedske te Njemačke. Svi izlagači imali su zanimljive teme, međutim, studente su se najviše dojmila sjajna izlaganja prof. Mihe Kovača (Sveučilište u Ljubljani) te g. Michaela Bhaskara (Profile Books), čije su radove i članke imale priliku čitati u sklopu kolegija Komparativne studije iz nakladništva i knjižarstva. Također, svakako je bilo zanimljivo i to što su izlaganja o obrazovanju u nakladništvu imali i profesori sa sveučilišta u Poljskoj i Litvi s kojima imamo potpisane Erasumus ugovore, pa je ovo bila prava prilika za saznati na koji način nakladnički studiji (ali i studiji informacijskih znanosti općenito) funkcioniraju u tim zemljama te, naravno, prilika za razmisliti o razmjeni studenata.

Na konferenciji su izlaganje održali i profesori s Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku: Zoran Velagić i Franjo Pehar (UNIZD) s temom “Roots of publishing studies: a bibliometric approach”. Maja Krtalić i Damir Hasenay s temom “Long term accessibility of e-books: challenges, obstacles and responsibilities”, Josipa Selthofer s temom “What comes first? Publishing business or publishing studies?” i Tomislav Jakopec s temom “E-book aggregators: new services in electronic publishing”.

Također, osim Međunarodne konferencije, studenti su imali priliku i vidjeti kako izgleda pulski festival knjige i autora Sa(n)jam knjige u Istri, gdje se uz sajam knjiga ističu i brojni drugi programi u kojima publika ima priliku upoznati autora, ali i općenito ljude koji se bave književnošću i knjigom.

“U dosadašnjih 19 godina održavanja pulski je Sajam knjiga postao nezaobilaznom hrvatskom i međunarodnom kulturnom manifestacijom visoke europske razine s autentičnim modelom predstavljanja knjiga i autora. Tradicionalno se održava početkom prosinca od 1995. godine. Na Sajmu svake godine izlaže više od 300 nakladnika iz Hrvatske i regije te ga posjeti od 60 do 80 tisuća ljubitelja knjiga, ima oko stotinu raznih događanja (predstavljanja knjiga i autora, razgovora, stručnih skupova, tribina, okruglih stolova, performansa, izložbi, koncerata…) i u njima sudjeluje više od 200 autora. Danas je to najveći festival knjiga i autora u Jugoistočnoj Europi.”

(Tekst napisala Iva Magušić-Dumančić)