Posted on

Bobcatsss 2015

Dana 27. siječnja u 6 i 30 sati ujutro, 14 studenata zajedno s profesoricom Josipom Selthofer zaputilo se prema Češkoj, točnije Brnu, na međunarodni studentski simpozij Bobcatsss. Bobcatsss se održava svake godine, a teme simpozija usko su vezane uz knjižnične i informacijske znanosti. Simpozij se održava pod sponzorstvom EUCLID-a, a organiziraju ga studenti s najmanje dva europska sveučilišta. Ove godine, simpozij su organizirali studenti Sveučilišta Masaryk iz Brna te studenti Sveučišta Tampere iz Finske. Glavne ovogodišnje teme simpozija bile su: dizajn, participacija i inovacija, a svaka od tema imala je mnogobrojne podteme od kojih su neke bile: informacijski sustavi, kreativno razmišljanje, podaci, internet, tehnologija, igre, informacijski menadžment, učenje, mrežne zajednice, mrežna komunikacija, suradnja i mnoge druge. Simpozij je trajao tri dana (28.-30. siječnja), a svaki dan bio je posvećen jednoj od glavnih tema.

Prvi dan bio je posvećen inovaciji, a glavni govornik bio je Jay Edwin Gillette, profesor u Centru za informacijske i komunikacijske znanosti na Sveučilištu Ball State u Indiani u Sjedinjenim Američkim Državama. Jay Edwin Gillette održao je govor o konceptu informacijske renesanse. Gillette je, između ostaloga, u svom govoru okarakterizirao naš povijesni kontekst kao društvo znanja koje usmjerava informacijska ekonomija, a ključ uspjeha današnjih organizacija je u dodavanju vrijednosti znanju. Njegovo je inspirativno izlaganje dalo notu entuzijazma i znatiželje svima prisutnima na samom početku konferencije, potaknuvši ih na aktivno sudjelovanje i ozbiljno promišljanje tema. Osim glavnog govornika prvi dan simpozija mogli smo čuti i naše kolegice s pete godine Ivanu Turk i Elizabetu Vujnovac koje su imale zanimljivo izlaganje o sličnostima između stvarnih i virtualnih identiteta. Njihovo izlaganje, uz zanimljivu temu, obilježili su i problemi s Prezi-jem, međutim, svakako su ostale zapamćene tijekom cijele konferencije ( :)! ). Zaslužile su i brojne pohvale od istaknutih znanstvenika, ali i studenata sa svih strana svijeta. Do kraja konferencije svjedočili smo razmjeni ideja i stvaranju novih poznanstava potaknutih njihovom prezentacijom, ali i vještinom snalaženja u situaciji tehničkih poteškoća. Osim njihove prezentacije, prvi dan u dvorani „Scala cinema“ održana su još dva izlaganja na kojima su predstavljeni njemački projekt „mylibrARry“ i odnos socijalnih medija i poduzetništva (na konkretnom primjeru Air France – KLM). Također, prvi dan održana su i Pecha Kucha predavanja (koncept kratkih i sažetih predavanja od 20 slajdova, svaki slajd može se predstaviti u 20 sekundi). Izlaganja su bila zanimljiva, ponajviše zbog samih tema, ali i zato što su relativno kratka zbog čega se izlagači usredotoče na ono najvažnije. Kasnije su uslijedili i društveni događaji poput posjeta Muzeju romske kulture, Knjižnici Moravije, Centralnoj knjižnici Fakulteta umjetnosti te Regionalnom arhivu Moravije. U Centralnoj knjižnici Fakulteta umjetnosti mnogi su prvi puta imali priliku uživo se susresti s knjigomatom, razgledati zadivljujuću arhitekturu koja je zaslužila brojne nagrade, a imali smo i priliku vidjeti i prvu Bibliju na češkom jeziku, koju su izložili posebno za posjetitelje-sudionike Bobcatsss-a. Bilo je moguće i osvjedočiti se kako je ova knjižnica opremljena za sve skupine korisnika i njihove potrebe te kako zadovoljava najviše standarde kvalitetne usluge.

Drugi dan simpozija govorilo se o participaciji, a glavni govornik toga dana bila je Sinikka Sipila predsjednica IFLA-e koja je govorila o „Snažnim knjižnicama, snažnom društvu“. Osim glavnog govornika dan su obilježili i naši studenti (kolege) s čak tri izlaganja. Prvo izlaganje imale su Ema Čelebić, Vedrana Filić i Magdalena Kuleš; tema njihovog rada bila je rješavanje informacijskih problema od strane studenata iz različitih područja znanosti. One su predstavile tehnike i strategije studenata prirodnih i tehničkih znanosti pri pretraživanju informacija te ih usporedile s onima studenata informacijskih znanosti. Iduće izlaganje, održano u istoj učionici poznatijoj i kao „Brno room“, održala je Hana Marčetić. Govorila je o problemu osobnog arhiviranja u digitalnom okruženju, na temelju istraživanja provedenog među studentima informacijskih znanosti u Hrvatskoj. Nakon pauze za kavu izlaganje su imale Nikolina Begović, Katarina Blažević i Ivana Jakić, studentice treće godine koje su na ovogodišnjem Bobcatsss simpoziju govorile o ulozi piktograma u online komunikaciji. Tijekom cijelog dana sudionici su mogli glasati za najbolji poster, a zatim su ponovno uslijedili društveni događaji. U ponudi društvenog dijela programa bili su pivnica Starobrno, vila Dušan Jurkovič, Jiri Mahen knjižnica i Obzervatorij i planetarij za koji se „tražila karta više“ – i zaista je bio nezaboravno iskustvo. Navečer je bio organiziran i party, gdje su sudionici neformalno i u ugodnoj atmosferi nastavili druženje, uz kvalitetnu glazbenu pozadinu.

Trećeg dana simpozija glavna tema bila je dizajn. Roberta Tassi govorila je o izazovima s kojima se dizajneri susreću slijedom kompleksnosti usluga, inovacija i velikog broja sudionika, novih tehnika i kanala. Uslijedila je sesija o otvorenom društvu, u kojoj su izlaganje na temu znanstvenih radova u otvorenom pristupu u hrvatskoj znanstvenoj zajednici predstavili Ivana Manojlović i Antun Matanović. Nakon izlaganja održala se zanimljiva rasprava i postavljenja su brojna pitanja do kojih su prisutni došli slušajući izlaganje. Istovremeno su se u „Tampere room“ održavala predavanja o dizajnu virtualnih prostora, gdje su Iva Magušić-Dumančić, Mia Kuzmić i Milan Balać govorili o vizualnoj komunikaciji muzeja. Oni su se istaknuli zanimljivom prezentacijom i originalnim predstavljanjem ideje, uspoređujući vizualni identitet muzeja u Hrvatskoj s vizualnim identitetom inozemnih muzeja te su tako zaključili uspješan niz zanimljivih izlaganja.

Uz navedene sadržaje, organizatori su se pobrinuli za sve naše potrebe i interesa – od prostora za kavu i prostora za relaksaciju opremljenima knjigama, WiFi-jem i prijenosom tweet-ova (Wall of Tweets), do „Funky bubble“ usluge fotografiranja i materijala za kvalitetnije praćenje i sudjelovanje u konferenciji koje su sudionici dobili pri registraciji, a koji su se mogli pronaći i na brojnim mjestima konferencijskog prostora. Brojna su područja pokrivena izlaganjima tijekom tri dana trajanja Bobcatsss-a, svatko je mogao pronaći nešto zanimljivo, a svakog dana održavale su se i radionice za sudionike koji su se na njih prijavili. Organizatori su pružili i jedinstvenu priliku kušanja lokalnih specijaliteta te su u suradnji s velikim brojem zanimljivih izlagača i posjetitelja uspjeli u stvaranju ugodne atmosfere i poticajnog okruženja za razmjenu ideja i učenje kroz druženje i laganu komunikaciju. Time su potvrdili status studentske konferencije koja je idealna mješavina neformalnog i formalnog druženja, ali i prilika za ostvarivanje plodonosnih kontakata i suradnji. Ovogodišnji Bobcatsss 2015. postavio je visoke standarde koje će, veselimo se, trebati dostići iduće 2016. godine – u Lyonu!

(Tekst napisale Iva Magušić Dumančić i Hana Marčetić)

Posted on

Phil Shapiro i otvorena knjižnica

Phil Shapiro radi kao “public nerd”, kako on to voli reći, u Takoma Park Maryland knjižnici. Kao član računalnog tima, njegov posao podrazumijeva pružanje tehničke podrške i rješavanje tehničkih pitanja. Phil je ujedno i ‘evangelist’ Linux OS-a i open source softvera. Smatrajući ih alatom ‘socijalne pravde’, potiče njihovu implementaciju i uporabu, ne samo u knjižnicama i informacijskim ustanovama, već i u široj zajednici.

Ne tako davno, objavili smo informaciju o knjizi Davida Lankesa Expect More: Demanding Better Libraries for Today’s Complex World. Na tragu ideja i zaključaka iznesenih u toj knjizi, Shapiro zaključuje da knjižnice trebaju svoju (r)evoluciju vjerujući kako istu može potaknuti primjena open source rješenja i novih tehnologija. Jedan od načina kako knjižnice mogu poboljšati svoju vezu sa zajednicom i ojačati svoju ulogu društvenog centra jest osnivanje maker/hacker space-ova, prostora unutar knjižnice u kojima članovi zajednice i korisnici mogu ispoljiti svoju kreativnost, inovativnost i stvaralaštvo međusobno surađujući i koristeći različite nove tehnologije – 3D printere, CNC uređaje, mikroelektroniku (Arduino kito-ove), novu računalnu tehnologiju (Raspberry Pi), F(L)OSS (Cura, Blender, Drupal, Krita, Inkscape, GIMP, Darktable,  Docker, Moodle, Omeka i sl.) i dr. Knjižnica tako postaje otvorenom na dva načina – koristi otvorene i slobodne tehnologije i otvara svoj prostor zajednici.

Krajem prošle godine opensource.com objavio je članak o Phil Shapiru i njegovom viđenju budućnosti (digitalnih) knjižnica. “The library fulfills its promise when people of different ages, races, and cultures come together to pool their talents in creating new creative content.” Cjeloviti članak možete pročitati na mrežnim stranicama opensource.com-a.

Ostale njegove članke, recenzije knjiga i softvera te ostale radove možete pročitati ovdje, ovdje, ovdje i ovdje.

Posted on

Open source u knjižnici – ispovjedi sistem knjižničara

 

Robin Isard zaposlen je kao sistem knjižničar u sveučilišnoj knjižnici (Sveučilište Algoma, Ontario). U svom poslu često koristi open source rješenja i tehnologije, kao što su Evergreen, Drupal i Islandora.

Kakvo je njegovo iskustvo u radu s open source tehnologijama u knjižnici, u izradbi i održavanju kataloga i repozitorija, sustavu nabave, izradbi i održavanju mrežnih stranica i dr. pročitajte u članku objavljenom na openSource.com.

Posted on

Obrana diplomskog rada

U srijedu, 25. siječnja 2015. godine Anja Đurđević obranila je diplomski rad pod nazivom Percepcija i korištenje Wikipedije pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković i sumentorstvom doc. dr. sc. Borisa Badurine.

Posted on

Obrana diplomskog rada

U četvrtak, 18. prosinca 2014. godine Ivana Furi obranila je diplomski rad pod nazivom Ponašanje studenata prilikom traženja informacija u elektroničkom okruženju pod mentorstvom prof. dr. sc. Kornelije Petr Balog.

Posted on

Čitanje tiskanog teksta vs. čitanje e-teksta

Svi oni koji su slušali kolegij Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo, kao i Komparativne studije iz nakladništva i knjižarstva vjerojatno su već čuli kako mnoge studije i istraživanja potvrđuju činjenicu da tiskani tekst još uvijek ima prednost pred e-tekstom, čak i kada je u pitanju generacija digitalnih urođenika. Iako gotovo tijekom cijeloga dana koriste svoje gadgete – prijenosna računala, pametne telefone, i dr., te unatoč činjenici da većinu svojih studentskih obveza i zadataka moraju obaviti uz pomoć računala i druge tehnologije, mladi i dalje više vole čitati tiskanu knjigu.

Razlozi su brojni, a profesorica Naomi S. Baron s Američkog sveučilišta u Washingtonu, inače profesorica lingvistike i digitalne komunikacije, zaključuje kako je jedan od razloga i činjenica da čitanje e-teksta često podrazumijeva slabiju koncentraciju i pažnju, pa samim time i slabije razumijevanje pročitanog teksta.

“Without having read Baron’s book, he offered reasons for his print preference that squared with her findings.

The most important one to him is “building a physical map in my mind of where things are.” Researchers say readers remember the location of information simply by page and text layout — that, say, the key piece of dialogue was on that page early in the book with that one long paragraph and a smudge on the corner. Researchers think this plays a key role in comprehension.

But that is more difficult on screens, primarily because the time we devote to reading online is usually spent scanning and skimming, with few places (or little time) for mental markers. Baron cites research showing readers spend a little more than one minute on Web pages, and only 16 percent of people read word-by-word. That behavior can bleed into reading patterns when trying to tackle even lengthier texts on-screen.

“I don’t absorb as much,” one student told Baron. Another said, “It’s harder to keep your place online.” (Izvor: The Washington Post)

Članak možete pročitati na mrežnim stranicama Washigton Posta.

U veljači ove godine profesorica Baron objavila je i novu knjigu pod naslovom Words Onscreen: The Fate of Reading in the Digital World u kojoj istražuje na koji način tehnologija mijenja naše razumijevanje samog procesa čitanja.

Posted on

Svečano predstavljanje novog izdanja temeljnog bibliografskog standarda “ISBD: Međunarodni standardni bibliografski opis”

 

Svečano predstavljanje novog izdanja temeljnog bibliografskog standarda ISBD: međunarodni standardni bibliografski opis održat će se u ponedjeljak, 9. veljače 2015. u 13:00 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnice u Zagrebu. Ovo objedinjeno izdanje ISBD-a zamjenjuje sva dosadašnja izdanja specijaliziranih ISBD-ova za pojedine vrste knjižnične građe te predstavlja vrijedeći IFLA-in standard za bibliografski i kataložni opis svih vrsta građe. Knjigu je prevela dr. sc. Ana Barbarić, a stručna je redaktorica prijevoda dr. sc. Mirna Willer.

O knjizi će govoriti urednica Dina Mašina, prevoditeljica doc. dr. sc. Ana Barbarić i lektorice Tanja Buzina i Elia Ekinović-Micak. Predstavljanje se održava u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Kazalu sadržaja i predgovorima ISBD-a možete pristupiti putem ove poveznice (bibliografija izdanja HKD-a).

Posted on

The International Librarians Network – novi ciklus

U ožujku 2015. godine počinje novi ciklus The International Librarians Network (ILN). ILN je međunarodna profesionalna mreža i suradničko-mentorski program usmjeren na pomoć knjižničarima. Program je do sada povezao 1500 knjižničara iz 103 zemlje diljem svijeta, a sudionicima nudi mogućnost da izgrade svoju profesionalnu mrežu, da doznaju kako rade njihovi kolege diljem svijeta te da sudjeluju u stručnim putovanjima.

Mreža/program otvoren je za sve zaposlene u knjižnicama i drugim informacijskim ustanovama, ali i za studente knjižničarstva i informatologije i netom diplomirane knjižničare i informatologe. Program je besplatan, a jedini uvjeti sudjelovanja su postojeća internetska veza, tečno znanje engleskog jezika, sat Vašeg vremena tjedno te želja za razvojem profesionalne suradnje i razmjenom znanja među kolegama iz područja.

Sljedeći ciklus počinje u ožujku 2015. godine, a prijave se zatvaraju u nedjelju, 15. veljače 2015. godine. Broj sudionika je ograničen pa vam savjetujemo da se prijavite na vrijeme kako biste si osigurali mjesto u programu.

Prijaviti se možete ovdje.

(Vijest je preuzeta sa mrežnih stranica HKD-a)

Posted on

Sudjelovanje studenata na Web hackathonu Software Startup Akademije

U subotu, 31. siječnja 2015. godine održao se OSC SSA (Osijek Software City Software Startup Akademija) Web hackathon čiji je cilj bio izraditi mrežno mjesto za potrebe Software Startup Akademije. Hackathon se održao u prostorima Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o. u Osijeku (J. J. Strossmayera 341).

Što je Software Startup Akademija? Udruga Osijek Software City (u suradnji s Microsoft Hrvatska, Ekonomskim fakultetom, Elektrotehničkim fakultetom i BIOS poduzetničkim inkubatorom) odlučila je organizirati niz tehničkih i business predavanja na kojima bi se polaznicima kroz praktične primjere približio proces razvoja uspješnih softverskih rješenja. U realizaciji programa sudjeluju iskusni predavači i mentori koji će polaznike pratiti u procesu osmišljavanja i realizacije njihovih softverskih rješenja. Najbolji timovi svoje će projekte prezentirati na WinDays konferenciji.

Kao i na mnogim drugim događajima u organizaciji OSC-a i ovaj su put studenti informatologije, pod mentorstvom dr. sc. Tomislava Jakopeca, sudjelovali u Web hackathonu. U hackathonu je sudjelovalo ukupno 25 natjecatelja podijeljenih u timove, od čega i sedam studenata informatologije: Ana Leh i Dajana Stojanović (tim ADSL) te Ivana Dejanović i Vlado Flinčec (dio tima #labOS) kao studenti 2. godine preddiplomskog studija te Milan Balać, Luka Buljan i Antun Matanović (tim NotFound) kao studenti 1. i 2. godine diplomskog studija. Svaki je tim trebao osmisliti i izraditi svoje rješenje za mrežno mjesto oslanjajući se pritom na određene (obvezne i poželjne) kriterije koji su nosili određene bodove, a svaki je tim mogao skupiti maksimalno 100 bodova.

Hackathon je započeo u 09:00 sati i trajao je do 17:00 sati. Od 17:30 do 18:30 sati timovi su predstavljali svoje radove, nakon čega je stručni žiri od 18:30 do 19:00 sati iste ocjenjivao i na kraju proglasio pobjednika. Pobjedu je odnio tim Noobz u sastavu Filip Stojić i Kristijan Šimenić.

Sudjelovanje na ovom hackathonu pomoglo je studentima informatologije da usporede svoja znanja i vještine s drugim sudionicima i da razviju dodatnu motivaciju za daljni rad i usavršavanje koji će im, vjerujemo, donijeti i još bolje rezultate. Svakako čestitamo svim studentima i želimo im puno uspjeha u daljenjem radu, usavršavanju i na budućim hackathonima.

(Tekst priredio dr. sc. Tomislav Jakopec)

Posted on

Obrana diplomskog rada

U četvrtak, 22. siječnja 2015. godine Meri Bajić obranila je diplomski rad pod nazivom Informacijske potrebe i čitateljske navike zatvorenika pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković.