Posted on

Terve, Suomi! (Dobar dan, Finska!)

U četvrtak, 16. travnja gostujuća profesorica dr. sc. Jannica Heinström sa Sveučilišta Åbo u Finskoj, održala je predavanje za studente Informatologije na temu obrazovanja iz područja knjižničnih i informacijskih znanosti te knjižničnog sustava u Finskoj.

Profesorica Heinström prvo je predstavila Sveučilište Åbo osnovano 1918. godine. Sveučilište čine četiri sastavnice: Fakultet umjetnosti, psihologije i teologije, Fakultet obrazovanja i socijalne skrbi, Fakultet znanosti i inženjerstva te Fakultet društvenih znanosti, poslovanja i ekonomije na kojem, s još četvero svojih kolega i dva doktoranda, predaje i profesorica Heinström. Na Sveučilištu trenutno studira 6,500 studenata od čega 800 međunarodnih studenata iz više od 70 zemalja. Svake godine diplomira 550 studenata, a 92% diplomiranih studenata zapošljava se u struci na poslovima za koje su stručno osposobljeni.

(Izvor fotografije: Åbo Akademi University Press Images)

Nakon nekoliko zanimljivih informacija o samom Sveučilištu, profesorica je govorila o Studiju informacijskih znanosti i trendovima u području knjižničnih i informacijskih znanosti.

 

Studij informacijskih znanosti pokrenut je 1982. godine i nudi mogućnost slušanja kolegija iz područja organizacije znanja, informacijskog pretraživanja, informacijskog ponašanja, komunikacije, informacijsko-komunikacijske tehnologije, vrjednovanja informacija i informacijskog menadžmenta. Studij prati društvene (gospodarske, ekonomske, tehnološke) trendove integrirajući ih u svoj program pa studenti tako mogu slušati kolegije kao što su vizualizacija podataka, kompetitivna inteligencija, organizacija znanja, webometrija, i dr.; isti se mogu slušati/pohađati/polagati putem online nastave, virtualnih učionica, blogova, wikija, kafića za učenje (tzv. learning café), ali i putem ‘klasičnih’ metoda kao što su predavanja, seminari i projektni zadatci.

Nakon što je predstavila Studij informacijskih znanosti, profesorica Heinström rekla je nekoliko riječi i o studentskom životu općenito,  mogućnostima Erasmus mobilnosti i što sve jedan student može očekivati tijekom studija u Finskoj.

Za one koji su propustili ovo zanimljivo predavanje, informacije su dostupne na mrežnim stranicama Sveučilišta te u službenom informativnom vodiču.

 

Erasmus mobilnost na  Sveučilištu Åbo, na Studiju informacijskih znanosti, moguće je realizirati tijekom diplomskog studija, a kako tri godine (preddiplomskog studija) vrlo brzo prođu, možda nije prerano da se već sada počnete pripremati za Finsku.

Siihen asti, moi moi! (Do tada, budite pozdravljeni!)

Posted on

“Druga prilika” za knjižnice

Prošli je mjesec portal PSFK objavio članak o svojevrsnom oživljavanju knjižnica. Moglo bi se reći da se radi o arhitektonskom ‘tumačenju’ Urquhartovog načela “Niti jedna knjižnica nije otok.”

“An obvious benefit to all these plans is better integration with people versus the tradition standalone library. For tenants and the community the library could better serve as a work space. Families with children living in the building benefit from a close adjacency to a learning resource. The downside, as with any thing that has a lot of components, if one fails there is an impact on the rest. And having these branches attached to a larger structure makes them more potentially vulnerable to replacement by a retail lease through legal wrangling.”

Više možete pročitati ovdje.

Posted on

Treba li nam digitalna oporuka?

Digitalna ostavština i upravljanje profilima na društvenim medijima nakon smrti osobe pitanje je koje je u posljednje vrijeme zaintrigiralo mnoge, pa tako i dr. Lyn Robinson, profesoricu s Odjela za knjižnične i informacijske znanosti Sveučilišta u Londonu. Njezina promišljanja na tu temu možete pročitati ovdje, a kakva je percepcija tog kulturnog fenomena od strane javnosti možete pročitati u članku koji je BBC objavio 2013. godine.

Posted on

Obilježavanje deset godina suradnje s Knjižnicom Franjevačkog samostana u Mostaru

Odsjek za informacijske znanosti ove je godine obilježio deset godina suradnje s Knjižnicom Franjevačkog samostana u Mostaru. 2005. godine Odsjek je pod tadašnjim vodstvom prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić započeo suradnju s Franjevačkim samostanom u Mostaru na projektu obnove i otvaranja javnosti franjevačke knjižnice. Deset godina kasnije pred nama je iznimna knjižnica koja je gotovo od nule obnovljena u prostornom, sadržajnom i funkcionalnom smislu te otvorena javnosti. Knjižničari fra Ante Marić i gđa Zdravka Šilić, bez kojih danas knjižnice ne bi bilo, uložili su mnogo mukotrpnog truda i vremena u ovaj vrijedan i plemeniti cilj. U nizu dokumenata, programskih osnova i projektnih planova ostalo je zabilježeno kako je knjižnica obnavljana iz godine u godinu. Studenti knjižničarstva i informatologije iz deset generacija uvijek su rado odlazili na praksu ili volontirati u knjižnicu Franjevačkog samostana u Mostaru tijekom ljetnih mjeseci.

Kako bismo obilježili ovu godišnjicu te pokazali važnost ove suradnje za naš Odsjek, organizirali smo susret koji se održao 12. 3. 2015. na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Program susreta uključio je predavanje fra Ante Marića Knjižnica Franjevačkog samostana u Mostaru danas te predavanje prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić Skrb društva za baštinske zbirke u samostanskim knjižnicama. Skup kojemu je nazočilo oko 80ak sudionika u ime uprave Filozofskog fakulteta u Osijeku pozdravio je prodekan za nastavu doc. dr. sc. Goran Livazović, a u ime Odsjeka za informacijske znanosti voditeljica Odsjeka, doc. dr. sc. Maja Krtalić. Fra Ante Marić predstavio je tijek obnove knjižnice od 2005. godine te današnje aktivnosti koje su vezane uz Knjižnicu i Samostan. Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić održala je zanimljivo izlaganje o potrebi da se na nacionalnoj razini pristupi skrbi za baštinske zbirke u samostanskim knjižnicama te izazovima koji se pri tome javljaju. Nakon predavanja bivši i sadašnji studenti koji su tijekom godina odlazili u Mostar družili su se s knjižničarom fra Antom Marićem. Atmosfera i dojam susreta svakako je vjerno pokazala koliko ova suradnja znači institucionalno Odsjeku za informacijske znanosti i Knjižnici Franjevačkog samostana u Mostaru, ali i osobno studentima i profesorima koji su tijekom godina bili dio ove suradnje. Fotografije, dojmove i sjećanja okupili smo u knjigu uspomena Most do Mostara koju smo ovom prigodom uručili Knjižnici.

Želim se u ime Odsjeka za informacijske znanosti zahvaliti svima iz Franjevačkog samostana u Mostaru koji su zaslužni za našu višegodišnju suradnju. Posebno hvala fra Anti i gđi Zdravki za svakog pojedinog studenta i studenticu koji su boravili kod njih i o kojima su skrbili. Hvala što su se potrudili naučiti ih stručnim poslovima čak i kada za to nisu imali previše vremena. Posebno hvala što su dodali brojne duhovne, moralne i životne lekcije koje su puno važnije od onih stručnih. Sigurna sam da će se ova uspješna suradnja nastaviti i dalje.

(Tekst napisala Maja Krtalić)

U organizaciji obilježavanja obljetnice sudjelovala je i studentica II. godine diplomskog studija Hana Marčetić koja je kao volonter određeno vrijeme provela u Knjižnici Franjevačkog samostana. O svojim utiscima s volontiranja Hana nas je već upoznala u tekstu objavljenom u rujnu 2014. godine, a kako je za nju bilo vidjeti fra Antu u Osijeku opisala je u nekoliko rečenica.

“Kako mi je cijeli događaj manje više u izmaglici od uzbuđenja i dobrog raspoloženja uzrokovanog velikim brojem ljudi do kojih mi je iskreno stalo, a koji su se okupili na jednom mjestu, vjerojatno sam ga doživjela na pomalo specifičan način. Fra Ante je stvarno posebna osoba, svatko kome se ukaže prilika da komunicira s njime automatski je osvojen njegovom pojavom. Iako je moja uloga zaista bila nebitna, mislim da je malo tko toliko uživao u cijeloj priči.

Više puta se u večeri spomenula „ljudska dimenzija“ koja prati ovih deset godina i voljela bih staviti dodatan naglasak na to. Svima koji su bili u Mostaru na praksi ili volontirali u samostanskoj knjižnici jasno je o čemu je riječ, a nadam se da su i ostali uspjeli uhvatiti dio te posebne atmosfere. Tu nije riječ samo o jednom divnom čovjeku koji osvaja svojom dubinom, autentičnosti, karizmom i angažmanom, već o nizu ljudi koji su kroz cijelo desetljeće surađivali na različite načine. Ja sam došla u Knjižnicu tijekom zadnje godine, rezultati rada svih profesora (ne znam kako ne spomenuti profesoricu Aparac-Jelušić i profesoricu Krtalić, a onda se tu odmah nadodaju i profesori Hasenay i Pehar i dr.), brojnih studenata i knjižničarke Zdravke već su bili vidljivi. Imala sam priliku osvrnuti se i vidjeti što je nastalo iz truda i predanog rada s ljubavlju, zbog čega sam se prilično emocionalno uložila u svaku sitnicu koju je sačinjavala ova obljetnica. Vidjela sam ljude koji su zaslužni za pokretanje cijelog projekta i koji su ga nosili samo snagom volje na istom mjestu, upoznala sam bivše studente s kojima sam komunicirala mjesecima i koji su mi svojim sjećanjima na vrijeme provedeno tamo uljepšali mnoge dane. Bez ikakvog pretjerivanja mogu reći da sam se osjećala privilegirano biti okružena prijateljima i kolegama, profesorima i studentima koji su pomogli u izgradnji tog osjećaja. Duboko sam zahvalna na svemu što su učinili, ne samo zbog rezultata koji su neupitni i dokazuju da se isplati uložiti sebe u ono u što vjeruješ, već i na tome što sam tako i ja dobila priliku osjećati se ponosno biti dijelom takve priče.

Nadam se da je i ostalim studentima koji su bili u Mostaru ova obljetnica bila lijepo iskustvo te da je u onima koji još nisu bili pobudila želju da odu. Zaista se ima što doživjeti i vidjeti, ali i obogatiti sebe kroz druženje s ljudima koji cijelu priču čine živom.”

Posted on

“Stanarinac” požnjeo uspjeh

Kao što smo već pisali, studenti Ivana Manojlović, Hana Marčetić i Antun Matanović svojim su projektom Stanarinac sudjelovali na drugom osječkom Akceleratorskom poduzetničkom kampu. Odlukom žirija, od dvadeset projekata u užem krugu dva su projekta osvojila izravan ulazak u poduzetnički program, a tim Stanarinac, zajedno s još četiri projekta, osigurao je uvjetni ulazak u poduzetnički inkubator.

Ovom prilikom čestitamo našim vrijednim studentima i želimo im puno uspjeha u daljnjem radu.

Posted on

Obrana diplomskog rada

U srijedu, 04. ožujka 2015. godine Iva Jukić obranila je diplomski rad pod nazivom E-dokumenti Filozofskog fakulteta u Osijeku i njihova organizacija pod mentorstvom prof. dr. sc. Kornelije Petr Balog.

Posted on

Odsjek za informacijske znanosti na II. Akceleratorskom poduzetničkom kampu

Od 05. do 08. ožujka u Osijeku se održava drugi po redu Akceleratorski poduzetnički kamp. Cilj je ovog događaja okupiti vrijedne i korisne ideje koje imaju potencijal razviti se u uspješne poduzetničke projekte. Dvjesto će sudionika kroz niz predavanja, okruglih stolova, radionica i mentoriranja od strane uspješnih međunarodnih i domaćih poduzetnika i investitora imati priliku usavršiti svoju ideju, naučiti nešto novo, usavršiti postojeća znanja i vještine  te steći vrijedne kontakte.

U prvoj je fazi odabrano 20 inovativnih poduzetničkih ideja/timova koji će s mentorima raditi na poboljšanju ideja i identifikaciji nedostataka te pripremi za predstavljanje (PITCH) finalnog 4. dana KAMP-a kada će 10 najboljih dobiti priliku za ulazak u četveromjesečni Akceleratorski program, kroz koji će osigurati 60.000,00 kuna financijske potpore za razvoj inicijalne ideje u uspješni poduzetnički projekt.

Čast nam je pohvaliti studente Ivanu Manojlović, Hanu Marčetić i Antuna Matanovića koji su, uz predan rad i trud svog mentora dr. sc. Tomislava Jakopeca, osigurali mjesto među odabranih 20 poduzetničkih ideja. Cilj je je njihovog projekta izradba mrežne stranice i mobilne aplikacije u svrhu olakšavanja bilježenja financija stanodavcima i stanoprimcima. Također, kako se projekt bude razvijao i broj korisnika povećavao, aplikacija će dobiti ulogu svojevrsne društvene mreže koja će, pored navedenog, olakšati proces traženja stanova. Želimo im puno uspjeha i, naravno, prolaz u 10 najboljih.

Na KAMP-u sudjeluje i 15 studenata druge godine preddiplomskog studija koji volontiraju i pomažu u organizaciji i realizaciji cijelog događaja: Ivana Dejanović Sara Lukavec Robert Županić Dorotea Tolić Vlado Flinčec Zvonimir Žulj Ivana Peršić Anja Martinović Andrea Mihaljević Manuela Mikulecki Nataša Đukelić Antea Eskeričić Mihaela Konjevod Aleksandra Šarac Tena Vilček Snježana Varga Dajana Stojanović Elizabeta Kotromanović.

Posted on

Predstavljanje pilot-projekata

Dana 04. ožujka 2014. godine, od 17 do 19 sati, održano je predstavljanje pilot-projekata studenata druge godine diplomskog studija Informatologije.

Pilot-projekti obvezna su aktivnost u 3. semestru diplomskog studija Informatologije uvrštena u Nastavni plan i program. Nose 8 ECTS-bodova te podrazumijevaju samostalnu organizaciju, provedbu i predstavljanje rezultata pilot-projekta uz nadzor mentora. Cilj je pilot-projekata ostvariti konkretan i opipljiv rezultat, a u predlaganju tema za pilot-projekte mentori se vode načelima korisnosti rezultata projekata za studente, Odsjek i nastavni proces u cjelini, ali i za širu društvenu zajednicu. U ak. god. 2014/2015. realizirano je ukupno 9 pilot projekata.

Program je započeo predstavljanjem projekta Mobilna aplikacija za djecu s posebnim potrebama (GlasApp koji se može slobodno preuzeti u Google Play Store-u) na kojem su, pod mentorstvom dr. sc. Tomislava Jakopeca, radili studenti Katharina Rostaš, Hana Marčetić i Antun Matanović. Uz svoju veliku korisnost i primijenjivost, projekt je značaj i po tome jer je nastao i kao rezultat suradnje s tvrtkom Betaware d.o.o. s kojom Odsjek za informacijske znanosti već surađuje u području praktičnog rada studenata. Gosti na predstavljanju su tako bili i osnivač i upravitelj BetaWare-a Krunoslav Ris i voditeljica financijskog odjela tvrtke Sanja Sabo-Ris, a lijepa vijest je i da je student Antun Matanović, dokazavši se kroz ovaj pilot-projekt i praksu koju je odradio u BetaWare-u, dobio ponudu za osnivanje radnog odnosa.

Program se nastavio izlaganjem projekta Vizualni identitet studentske konferencije “infoDASKA” na kojem su, pod mentorstvom dr. sc. Josipa Selthofer, radili studentice Tamara Jozinović, Romana Radišić i Kristina Terzić. Studentice su sklopu projekta osmislile i izradile različita rješenja vizualnog identiteta za konferenciju “infoDASKA”, ali i ostalih konferencijkih materijala i promidžbenih proizvoda.

Nakon toga predstvaljen je pilot-projekt Digitalna zbirka školskih novina OŠ “Ivan Filipović” Osijek na kojem su radili studenti Mirta Miličić, Filip Čačić i Luka Marijanović pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Gordane Dukić i doc. dr. sc. Borisa Bosančića. Rezultat projekta je digitalna zbirka koja polaznicima OŠ “Ivan Filipović” u Osijeku, ali i drugim zainteresiranima, nudi mogućnost pregledavanja i pretraživanja 30-ak godišta školskih novina “Vedrine”.

Četvrti po redu predstavljeni  projekt bio je Vrednovanje fonda knjižnice Filozofskog fakulteta: verifikacijska studija na primjeru ispitne literature: akademska godina 2014./15. koji su, pod mentorstvom dr. sc. Kristine Feldvari, predstavile studentice Rebeka Đurišić, Kristina Munk i Ivana Nogalo. Cilj je ovoga projekta bio vrednovati zbirku Knjižnice FFOS-a pomoću metode verifikacijske studije na primjeru ispitne literature. Rezultat ovog projekta od velike je pomoći knjižničarima kada je u pitanju odlučivanje o nabavi građe i raspodjeli sredstava.

Nakon toga, svoj su pilot-projekt E-sadržaji u otvorenom pristupu iz područja umjetne inteligencije predstavile Ivana Turk i Elizabeta Vujnovac. Studentice su radile na projektu pod mentorstvom dr. sc. Anite Papić, a sam projekt predstavlja uistinu vrijednu zbirku sadržaja (knjiga, časopisa, pojedinačnih radova), informacija i poveznica u području inteligentnih sustava i umjetne inteligencije. Zbirka obuhvaća znanstvene i stručne, ali i popularno-znanstvene sadržaje te predstavlja vrijedan izvor informacija studentima koji će slušati kolegije iz navedenih područja.

Studentice Dora Barišić i Ines Bobinac predstavile su svoj pilot-projekt Citatna analiza završnih radova studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku: akademska godina 2013./2014. na kojem su radile pod mentorstvom prof. dr. sc. Kornelije Petr Balog. Projekt se nastavlja na prethodne pilot-projekte citatnih analiza i predstavlja vrijednu usporedbu s rezultatima i podatcima prijašnjih projekata. Cilj je ovakvog kontinuiranog projekta pomoći knjižnici u samoanalizi i prikupljanju podataka o kvaliteti i uporabnoj vrijednosti fonda, ali i pratiti promjene u informatičkoj i informacijskoj pismenosti studenata te pratiti trendove u informacijskom ponašanju i korištenju različitih tipova građe.

Nakon toga, uslijedilo je predstavljanje projekta Izrada predmetnog kazala za bibliografiju „izdavačka i tiskarska djelatnost na dalmatinskom prostoru (Zadar, Split i Dubrovnik) u prvoj polovini 19. st.: bibliografija na kojem su studentice Anita Perak i Sanja Škugor radile pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Jelene Lakuš. Rezultat je ovog projekta vrijedno predmetno kazalo koje, uz kazalo naslova i imensko kazalo, olakšava pretraživost navedene bibliografije te pozitivno utječe na učestalost njezina korištenja.

Osmi pilot-projekt o kojem smo imali priliku čuti od studentica Ivane Lilijan i Mirte Mihaljević nosi naslov Zadovoljstvo i iskustvo čitanja s obzirom na različite formate i tipove e-knjige, a studentice su ga odradile pod mentorstvom doc. dr. sc. Borisa Badurine. Studentice su ispitivale iskustvo čitanja na trima uređajima – prijenosnom računalu, tabletu i e-čitaču knjiga analizirajući odgovore na pitanja poput koji je uređaj najprimijenjeniji čitanju e-tekstova, koji uređaj najmanje ometa koncentraciju čitatelja te koji je uređaj ispitanicima bio najzanimljiviji za korištenje.

Program predstavljanja pilot-projekata završio je s izlaganjem studentica Ivane Manojlović, Marije Primorac i Kristine Vinojčić. Projekt pod naslovom Što sve znam i umijem?: osmišljavanje i izrada multimedijskih materijala i sadržaja za obnavljanje znanja i vještina stečenih tijekom studija mentorirali su doc. dr. sc. Maja Krtalić, doc. dr. sc. Boris Bosančić i Milijana Mičunović. Cilj je projekta omogućiti studentima da na brz i jednostavan način provjere stečena znanja, da, kroz izdvojene ishode učenja, grupe ispitnih pitanja i multimedijske sadržaje dobiju uvid u najvažnije cjeline svakog kolegija, ali i da se studentima koji tek upisuju odabrane kolegije predstavi sadržaj svakog od njih na inovativan, zanimljiv i dinamičan način.

Uz studente druge godine diplomskog studija i njihove mentore predstavljanju su nazočili i studenti drugih godina studija kojima je ovo bila izvrsna prilika upoznati se s konceptom pilot-projekta, ali i poslušati zanimljiva izlaganja svojih kolega.

Prezentacije pilot-projekata mogu se preuzeti ovdje.

Posted on

Gostujući predavači na uvodnom satu kolegija Baze podataka II

U ponedjeljak, 02. ožujka održan je uvodni sat u kolegij Baze podataka II.

Sadržajni uvod u kolegij te informacije o obvezama i pravima studenata na kolegiju dao je dr. sc. Tomislav Jakopec. Nakon toga, uslijedila su dva tematska predavanja koja su održali gosti predavači.

Prvo predavanje na temu IT Security for dummies održao je Zoran Antolović, student 1. godine diplomskog studija na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Kolega Antolović govorio je o informacijskoj i računalnoj sigurnosti i sigurnoj komunikaciji demonstrirajući izloženo na primjeru odabrane studije slučaja (primjer najčešćih grešaka studenata – korištenje otvorenih WiFi mreža, rad s ilegalnim softverom, prijava na korisničke račune s javno dostupnih računala i dr.).

Nakon toga Ana Tadić, koja je diplomirala na Ekonomskom fakultet u Osijeku i čije područje rada obuhvaća novinarstvo i digitalni marketing, održala je predavanje na temu Marketing na društvenim mrežama kroz prizmu poznavanja oblikovanja mrežnih stranica. Kako su mrežne stranice danas neizostavni dio marketinga na društvenim medijima, važno je poznavati temeljne principe, pristupe i prakse u području digitalnog marketinga – kako pristupiti klijentima, kako se prilagoditi radu u različitim djelatnostima, kako pronaći i osmisliti kvalitetan sadržaj, kako komunicirati s kolegama s drugog kraja svijeta i sl.

Navedena tematska predavanja pružila su studentima uvid u aktualna pitanja informacijske i računalne sigurnosti, odnosno područje digitalnog marketinga pruživši im tako kontekst u koji mogu ‘smjestiti’ svoja znanja i vještine koje, između ostalog, imaju priliku steći i usavršiti i na kolegiju Baze podataka II.