18. rujna 2025. u sklopu 3. Festivala održivosti prof. dr. sc. Maslina Ljubičić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te izv. prof. dr. sc. Melita Aleksa Varga i Borna Petrović, mag. s Filozofskog fakulteta u Osijeku održali su radionicu Hrvatske poslovice kao dio svjetske baštine. U radionici su sudjelovali učenici 4. razreda II. gimnazije u Osijeku. U okviru radionice učenicima su predstavljene hrvatske poslovice koje imaju podrijetlo u latinskom jeziku te ekvivalente u talijanskom i engleskom jeziku. Nakon prezentacije učenici su odigrali niz interaktivnih online igrica u kojima su interpretirali značenja poslovica. Cilj je radionice bio promišljanje o hrvatskoj baštini kao dijelu svjetske narodne baštine, a ona je provedena u okviru projekta Portal hrvatskih poslovica: nadogradnja baze suvremenim poslovicama (voditeljica: izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari) pri Centru za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine Filozofskog fakulteta u Osijeku.

12. rujna 2025. u Gradskoj knjižnici Požega održan je 6. okrugli stol s međunarodnim sudjelovanjem Zavičajni fondovi i zbirke u knjižnicama panonskog prostora. Na Okruglom stolu s posterskim izlaganjem Novinski oglasi kao odraz društvenih vrijednosti i identiteta grada Osijeka s našeg Odsjeka sudjelovali su doc. dr. sc. Tihana Lubina i Borna Petrović, mag. te doc. dr. sc. Ivana Perkušić s Odsjeka za sociologiju.

11. i 12. rujna 2025. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održana je 3. međunarodna znanstveno-stručna konferencija Kontinentalna Hrvatska: povijesni kontekst, aktualnosti i perspektive u budućnosti. Naš je Odsjek sudjelovao na konferenciji s dva izlaganja – Hrvatski list kao izvor za praćenje kulturne dinamike grada Osijeka 1926. i 1936. godine (doc. dr. sc. Tihana Lubina, Borna Petrović, mag. i dr. sc. Marina Vinaj) i Digitalna kulturna baština – primjer izrade Portala hrvatskih poslovica (izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari, Borna Petrović, mag. i prof. dr. sc. Boris Badurina).

Na Međunarodni dan pismenosti, 8. rujna 2025. u Zagrebu je održan stručno-znanstveni skup pod nazivom „Jezik – identitet – pismenost”. U okviru panela pod nazivom „30 godina Hrvatskog čitateljskog društva“, koji je okupio bivše predsjednice HČD-a, sudjelovala je i prof. dr. sc. Sanjica Faletar. Na skupu su proglašeni i pobjednici natječaja „Smiješak, čitajte!” te je dodijeljeno Priznanje „Đurđa Mesić” za izvanredan doprinos na području čitanja i pismenosti (dr. sc. Ljiljani Sabljak i Znanstvenoj knjižnici Sveučilišta u Zadru).

14. međunarodna konferencija RED (Region, Entrepreneurshio, Development) održana je 5. lipnja 2025. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Tema ovogodišnje RED konferencije bila je izgradnja održivog i otpornog poduzetničkog ekosustava. Ovogodišnja tema naglasila je važnost poticanja ekosustava koji potiču inovacije, prilagođavaju se globalnim izazovima te promiču odgovorno poslovanje. U današnjem dinamičnom okruženju, otporni ekosustavi ključni su za dugoročni rast i uspjeh, dok održivost osigurava da poduzetničke aktivnosti doprinose gospodarskom, društvenom i okolišnom prosperitetu. Na ovogodišnjoj konferenciji, sudjelovali su i zaposlenici Odsjeka za informacijske znanosti. Na online sesiji, izlaganje su imali izv. prof. dr. sc. Snježana Stanarević Katavić, Borna Petrović i izv. prof. dr. sc. Darko Lacović, pod nazivom Sustainable consumption among university students: knowledge, attitudes and barriers. Izlaganje uživo imala je dr. sc. Ines Hocenski, viša asistentica. Prvo izlaganje pod nazivom Technical innovation and sustainability in publishing production: responding to trends (rad pisan u koautorstvu s izv. prof. dr. sc. M. Barišićem) te drugo izlaganje rada, pisanog u koautorstvu s doc. dr. sc. Darijom Kuharić, pod nazivom Historical roots of sustainable entrepreneurship: an analysis of advertising strategies in german – language newspapers printed in Osijek at the end of the 19th and the beginning of the 20th century.

U vremenu od 4. do 6. lipnja 2025. u Zadru se održao seminar pod naslovom “Izrada nastavnih programa s naglaskom na rodnu perspektivu” koji je organiziran u sklopu Erasmus+ projekta GEDIS (Gender Diversity in Information Science: Challenges in Higher Education), čiji je nositelj Sveučilište u Barceloni. Seminar je okupio članove projekta iz svih partnerskih ustanova (Sveučilišta u Barceloni, Hildesheimu, Opavi, Koruškoj, Osijeku, Zadru i Sarajevu). S Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku na seminaru su sudjelovali Boris Badurina i Kornelija Petr Balog.

Seminar je bio podijeljen u tri tematske skupine: 1) Konceptualizacija i terminologija, 2) Kritička analiza, alati i praktični primjeri te 3) Izrada materijala i nastavnih planova, a uvod u temu seminara dala je sociologinja Anita Dremel, izvanredna profesorica s Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku zanimljivim i inspirativnim izlaganjem na temu “Rod i obrazovanje: od nultog kurikuluma do epistemološke pravde”

Konferencija MICC Medical Information Conference Croatia koja okuplja stručnjake iz područja medicine, informacijskih znanosti i zdravstva ove je godine održana 3. lipnja 2025. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ovogodišnja tema konferencije bila je Informacijsko preopterećenje u medicini.

Na konferenciji su se razmatrali izazovi s kojima su se suočavali liječnici znanstvenici prilikom prikupljanja i interpretacije velikih količina podataka u medicinskim istraživanjima. Kliničari su podijelili svoja iskustva o utjecaju informacijskog preopterećenja na donošenje odluka u svakodnevnoj praksi, a posebna se pažnja posvetila analizi posljedica prekomjernog protoka informacija na upravljanje zdravstvenim sustavom.

Jedan od aspekata konferencije bio je i utjecaj informacijskog preopterećenja na korisnike zdravstvenih usluga. Razmatralo se kako prekomjerna dostupnost informacija oblikuje percepciju pacijenata o zdravstvenim temama te kako to utječe na njihovu sposobnost donošenja informiranih odluka.

Izv. prof. dr. sc. Snježana Stanarević Katavić sudjelovala je s pozvanim izlaganjem naslovljenim „Zdravstvena pismenost u eri umjetne inteligencije – nove prilike i novi izazovi“.  U izlaganju je predstavila potencijale umjetne inteligencije u jačanju zdravstvene pismenosti pacijenata, naglašavajući potrebu za sustavnim razvojem informacijske i znanstvene pismenosti kao jednog od preduvjeta za postizanje zadovoljavajuće razine zdravstvene pismenosti pacijenata.