Posted on

Djelatnici Odsjeka suradnici na projektu “Virtualni muzej crne slavonske svinje – fajferice”

Projekt “Virtualni muzej crne slavonske svinje – fajferice” osmišljen je kako bi se digitalizacijom građe o crnoj slavonskoj svinji omogućilo promicanje njene kulturno-povijesne važnosti, zaštita i očuvanje značajne kulturne baštine kao i pristup sadržaju o pasmini svim zainteresiranim korisnicima. Voditelj projekta je doc. dr. sc. Vladimir Margeta s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, a dr. sc. Tomislav Jakopec i asistentica Mirna Gilman članovi su projektnog tima. Tomislav Jakopec bio je zadužen za tehničku izvedbu stranice točnije dizajn mrežnog mjesta, implementaciju mrežnog dizajna na WordPress sustav, postavljanje sustava u produkciju, definiranje politike sigurnosne kopije te usklađivanje tijekom unosa sadržaja dok je Mirna Gilman bila zadužena za unos sadržaja koji je osigurao Poljoprivredni fakultet u Osijeku.

Više o projektu možete pročitati u Sveučilišnom glasniku.

Posted on

Projekt “Pozdrav iz Zagreba” osvojio IFLA-inu nagradu BibLibre

Projekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, “Pozdrav iz Zagreba”, osvojio je 3. mjesto na IFLA-inom natječaju za međunarodnu nagradu za marketing BibLibre za 2018. godinu. Na ovogodišnji se natječaj prijavilo 56 knjižnica iz cijelog svijeta, a nagrade su dodijeljene prema kriterijima inovativnosti i originalnosti prijavljenog projekta. Mobilna aplikacija je nastala 2017. godine u suradnji NSK i tvrtke Plava tvornica uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba s ciljem stvaranja hrvatskog digitalnog kulturnog i turističkog proizvoda kojim bi se promovirao portal Digitalne zbirke NSK, ali i popularizirala baština pohranjena u NSK. Mobilna aplikacija omogućuje povijesnu šetnju Zagrebom, istraživanje najljepših lokacija zabilježenih na razglednicama iz fonda Grafičke zbirke i slanje digitalnih razglednica. Namijenjena je Zagrepčanima, posjetiteljima i široj javnosti. Projekt su osmislile djelatnice Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo NSK dr. sc. Sofija Klarin Zadravec i Dragana Koljenik, bivša studentica Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku, a sada zaposlenica NSK. Aplikacija je dostupna na hrvatskom i engleskom jeziku za Android uređaje i besplatno se može preuzeti na Google Playu i mikrostranici projekta.

Više informacija možete pronaći na stranicama NSK ili portalu Pozdrav iz Zagreba.

Posted on

Studijski posjet Londonu

U sklopu projekta “ICT Znanstveni laboratorij” dr. sc. Anita Papić i dr. sc. Tomislav Jakopec prošli su tjedan posjetili London zajedno s ostalim kolegama i suradnicima na projektu.

Cilj studijskog posjeta bio je upoznati se s načinima i smjerom uvođenja kodiranja u sustav školstva u Velikoj Britaniji. Sudionici projekta tom su prilikom posjetili i Coding London & Makers Academy, The Student World i Science Museum.

Više o studijskom posjetu možete pročitati u prilogu objavljenom u Glasu Slavonije.

Posted on

Projekt “High-Performance Modelling and Simulation for Big Data Applications (cHiPSet)” – ICT COST Action IC1406

U sklopu europskog okvira transnacionalne suradnje istraživača i znanstvenika diljem Europe COST-a od 2015. godine pokrenut je i izvodi se projekt pod naslovom High-Performance Modelling and Simulation for Big Data Applications (cHiPSet). Već u prvoj godini projekta dr. sc. Anita Papić je njegova sudionica te se tako Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta uključio u njegovu provedbu koja traje do 2019. godine. Kratki opis projekta:

Fenomen velike količine podataka (Big Data) otvara brojna pitanja vezana uz iznalaženje učinkovitih načina pretvorbe masivnih skupova podataka u vrijedne informacije i smisleno znanje. Izranjajuća paradigma velike količine podataka (Big Data) izlazi iz okvira mogućnosti trenutno raspoloživih alata za modeliranje i simulacije jer su skupovi divovskih podataka uglavnom nestrukturirani, heterogeni i dolaze iz različitih izvora koji generiraju petabajte podataka. Disciplina modeliranje i simulacije objedinjava esencijalne alate u znanosti i inženjerstvu za predikciju i analizu kompleksnih sustava i prirodnih fenomena te nudi prikladan abstraktan aparat za ovladavanje kompleksnošću velikih skupova podataka u različitim područjima. Međutim, problemi vezani uz velike količine podataka u pravilu su vrlo teško rješivi isključivo kroz pristupe koje nudi modeliranje i simulacije. Cilj ovog projekta je razvoj jedinstvenog konceptualnog okvira za sustavno unaprjeđenje područja modeliranja i simulacija transferom metodologija, tehnika i primjera dobre prakse iz područja računalstva visokih performansi (HPC-High Performance Computing) u svrhu rješavanja problema povezanih s velikim količinama podataka (Big Data). HPC trenutno prolazi ogromnu promjenu prema tzv. “exascale” sustavima koji će se prema predviđanjima intenzivno razvijati do 2020. godine, a bitno će se razlikovati od današnjih sustava te će postaviti snažne tehnološke izazove. Središnje teme projekta su: (1) infrastruktura za modeliranje i simulacije velikih količina podataka (Big Data), (2) modeli paralelnog programiranja za modeliranje i simulacije velikih količina podataka (Big Data), (3) HPC-potpomognuto modeliranje i simulacije u prirodnim znanostima i (4) HPC-potpomognuto modeliranje i simulacije u društvenim i fizikalnim znanostima. Primjerice neke od podtema posljednje teme koje bi se mogle izdvojiti kao goruće su donošenje (političkih) odluka temeljenih na prediktivnim simulacijama budućih klimatskih promjena, planiranje evakuacije uslijed prirodnih katastrofa poput tsunamija itd. Naviranje ogromnih količina podataka očekuje se i zasigurno će biti povezano s rastom interneta stvari koji pak postavlja nove izazove ekstrakcije znanja. Više informacija o projektu saznajte OVDJE.

(Tekst napisala dr. sc. Anita Papić)

Posted on

Projekt “ICT znanstveni laboratorij”

U petak, 06. studenog gimnazija Gaudeamus iz Osijeka kao nositelj projekta te projektni partneri – Privatna gimnazija Pitagora iz Splita i Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku potpisali su partnerski sporazum za projekt ICT Znanstveni laboratorij. Cilj projekta je uspostava programskih, kadrovskih i materijalnih uvjeta u gimnazijama, kao i omogućavanje stjecanja dodatnih kompetencija u prioritetno odabranim područjima matematike, prirodoslovlja i informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Pri potpisivanju ugovora o suradnji dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Loretana Farkaš istaknula je kako na našem fakultetu od ove ak. god. djeluje sveučilišni diplomski studij Informacijske tehnologije te kako će upravo nastavnici, a dijelom i studenti s tog studija biti oni koji će ovom projektu pružati logističku potporu, kako u praćenju kurikula tako i u potrebi za izobrazbom, a povezano s ishodima učenja.

Zadatci Filozofskog fakulteta obuhvaćaju različite edukacije u području izradbe kurikuluma temeljenih na ishodima učenja, provedbe znanstvenog istraživanja, kao i konzultacije u provedbi projekta te izradbu priručnika za stručnu javnost i druge škole. Na projektu ispred Odsjeka za informacijske znanosti i Filozofskog fakulteta sudjeluju dr. sc. Tomislav Jakopec kao koordinator, dr. sc. Anita Papić kao edukator i dr. sc. Josipa Selthofer kao urednik edukativnih materijala.

O projektu možete pročitati i u prilogu objavljenom u Glasu Slavonije.

(Tekst napisali dr. sc. Anita Papić i dr. sc. Tomislav Jakopec)

Posted on

Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima

Od rujna 2013. do prosinca 2014. provodio se projekt Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima čiji je voditelj doc. dr. sc. Maja Krtalić uz suradnike prof. dr. sc. Damira Hasenaya, izv. prof. dr. sc. Sanjicu Faletar Tanacković te Darka Lacovića, asistenta. Projekt je financiralo Sveučilište u Osijeku u okviru Internog natječaja Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku 2013. za prijavu znanstvenoistraživačkih projekata čija je osnovna svrha pomoć mlađim istraživačima (poslijedoktorandima i docentima) u njihovim istraživanjima i publiciranju radova.

Svrha je ovoga projekta istražiti koliko i na koji način se novine koriste kao izvor informacija za znanstvena istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima u Republici Hrvatskoj. Projektom su se prikupili kvantitativni i kvalitativni rezultati o zastupljenosti i načinima korištenja novinske građe kao izvora znanstvenih informacija u znanstveno-istraživačkom radu. Projektom se istraživalo:

  • u kojoj mjeri se novine koriste kao izvor informacija u znanstvenim istraživanjima
  • u kojim znanstvenim poljima unutar područja društvenih i humanističkih znanosti se novine koriste i na koje načine, s posebnim naglaskom na povijest i jezikoslovlje
  • kakvi su korisnički profili i korisničko ponašanje znanstvenika prilikom korištenja novinskih zbirki u informacijskim ustanovama
  • na koji način se oblikuju novinske zbirke u informacijskim ustanovama s posebnim naglaskom na digitalne novinske zbirke
  • kako učinkovito organizirati tradicionalne i digitalne novinske zbirke te osigurati njihovu dugoročnu dostupnost unutar fondova informacijskih ustanova.

Istraživanjem su potvrđene polazne pretpostavke da su novine relevantan izvor informacija za povjesničare i jezikoslovce, ali njihov puni potencijal nije do kraja iskorišten kako zbog ograničenja u pristupu novinskim zbirkama i mogućnostima njihova pretraživanja i korištenja, tako i zbog neprepoznatljivosti novina kao vrijednog izvora informacija u istraživačkoj zajednici. Osim stavova i mišljenja o novinama kao izvoru informacija za znanstvena istraživanja, istraživali su se obrasci i načini ponašanja znanstvenika prilikom pretraživanja informacija u novinama, sklonosti korištenja tiskanih u odnosu na digitalne verzije dostupnih novinskih sadržaja, te potrebe za funkcionalnošću digitalnih novinskih zbirki. Rezultati projekta pokazali su da se novine prepoznaju i koriste kao značajan izvor informacija za znanstveno-istraživački rad, posebice u povijesti i jezikoslovlju, te da znanstvenici imaju specifične informacijske potrebe i obrasce pretraživanja, dijeljenja i korištenja informacija koje treba uzeti u obzir pri kreiranju inovativnih digitalnih novinskih zbirki.

(Tekst napisala doc. dr. sc. Maja Krtalić)

Posted on

Programerska pismenost djece i mladih

U društvu globalne povezanosti i interakcije u kojem je IKT neizostavni dio privatnog i profesionalnog života, doista možemo tvrditi da vrijedimo koliko jezika govorimo.

Suvremeno poimanje pismenosti uvelike se razlikuje od, primjerice, srednjovjekovnog koje je pismenost vezivalo uz epigrafiku, diplomatiku, statute, povijesne tekstove, svetačke legende i mirakule i druge tekstove najčešće tek fragmentarno sačuvane. Tako je pismenost dugo vremena bila odlika klera te vezana uz samostane kao rasadište vjerskog i kulturnog djelovanja.

Danas pismenost podrazumijeva pismenost općenito (pismenost kojom osoba postiže društvene ciljeve, kojom se osoba samoaktualizira), pismenost kao dio globalne komunikacije, informacijsku i informatičku pismenost. Koliko jezika poznajete/’govorite’? Materinski, jedan strani, dva strana, C++, PHP, Python, itd. Sve je veći i češći naglasak na nužnosti edukacije djece i mladih po pitanju programiranja; mnoge su europske škole pokrenule programe u sklopu kojih mlađe naraštaje, uz učenje čitanja i pisanja, podučavaju i programskim jezicima. Cijelu su priču djelomično potaknuli i projekti kao što su Arduino, programibilni mikrokontroler i Raspberry Pi, minijaturno računalo za hobističku uporabu. Cilj je RPi-ja približiti prograniramnje djeci i široj publici, dok Arduino nastoji djecu, mlade i širu publiku upoznati s područjem elektronike i primjenom programiranja u svrhu kreiranja različitih elektroničkih projekata, postavljanja elektroničkih senzora, lampica, dioda i sl.

Postoji mnogo open source rješenja pomoću kojih djeca (mala i ‘velika’) i mladi mogu usvojiti znanja i vještine programiranja. Ukoliko imate mlađeg brata, sestru, nećaka, nećakinju ili nekoga koga biste željeli podučiti programiranju ili ga potaknuti da sam otkrije svijet umjetnosti i umijeća programskih jezika, evo nekoliko alata i izvora koje im možete preporučiti:

  • Scrtach – program koji djeci omogućuje kreiranje različitih igrica i animacija kroz nekoliko jednostavnih linija koda
  • Alice – program koji djecu podučava programiranju u 3D okruženju
  • Greenfoot – interaktivni alat koji djecu i mlade podučava programiranju u Java programskom jeziku
  • BlueJ – još jedan alat za Java objektno-orijentirano programiranje za početnike
  • Sagan – zanimljiva simulacija Mars rovera u kojoj programirate kretanje rovera kroz tri različita okoliša
  • Lego Mindstorms – Lego kit s hardverom i sotverom i uputama kako sastaviti robota, kako programirati njegovo kretanje, njegov ‘mozak, kako dodati senzore i sl.