RAMS: susret (Bucklandove) teorije i (Dunsireove) prakse

U Zadru se od 6. do 10. svibnja 2013. održala Konferencija i škola o zapisima, arhivima i pamćenju (Conference and School on Records, Archives and Memory Studies – RAMS). Konferencija je okupila oko šezdesetak izlagača i sudionika među kojima svakako vrijedi istaknuti Michaela Bucklanda, profesora emeritusa sa Sveučilišta Kalifornija, nekada zaposlenog u svojstvu knjižničara u Knjižnici Bodleiani Sveučilišta Oxford i Gordona Dunsirea, neovisnog konzultanta iz Edinburgha, koji se u posljednje vrijeme najviše dovodi u vezu s implementacijama tehnologija semantičkog weba u knjižničarstvu.

Posebno nadahnuto bilo je predavanje profesora Bucklanda na temu teorije dokumenta u kojem je ponovio svoj otprije poznat stav u pogledu pojma informacije kao ‘pomodarskog’ koje će vrijeme progutati. Naspram pojma infromacije Buckland podsjeća da je pojam dokumenta puno prikladniji za uspostavu odgovarajuće teorije koja bi bila od neke koristi u tipično knjižničnim aktivnostima/procesima skupljanja, organiziranja te omogućavanja pristupa i zaštiti građe. Knjižničari, ako već nešto čine s informacijama, čine to u aspektu ‘informacije kao stvari’ (information-as-thing), autorovom poznatom konceptu koji je predstavio u svojoj knjizi “Informacija i informacijski sustavi” s početka 1990-ih.

S druge strane, Gordon Dunsire ponudio je miks predavanja i radionica (sa suradnicima) u kojima je detaljno predstavio trenutna kretanja u knjižničarstvu u pogledu primjene tehnologija semantičkog weba poput povezanih podataka (linked data), RDF-izacije knjižničnih zapisa, implementacije imenskih prostora u knjižničnim domenama i dr. Posebno vrijedi istaknuti radionicu Konceptualni modeli i semantički web koju je izvodio u suradnji s Predragom Perožićem, doktorskim studentom Poslijediplomskog studija informacijskih znanosti Sveučilišta u Zadru, u kojoj se povela zanimljiva rasprava na temu predstavljenih grafičkih koncepata u okviru semantičkog weba.

Od ostalih predavanja vrijedi izdvojiti predavanje Sue McKemmish sa Sveučilišta Monash iz Melbourna, Australija u kojem je na vrlo zanimljiv način izložena teorija kontinuuma zapisa (Records Continuum Theory).

Osim prilike za slušanje zanimljivih izlaganja, u okviru konferencije bilo je moguće ostvariti i niz neformalnih susreta kako s eminentnim izlagačima tako i s ostalim istraživačima iz područja informacijskih znanosti. Ovaj niz neformalnih razgovora na specifičnu temu koji se obično događa u pauzama predavanja često zna rezultirati čitavim nizom novih ideja, kontakata i prilika za suradnju. Tako je bilo i u ovom slučaju.

(Tekst napisao doc. dr. sc. Boris Bosančić)

Rektorova nagrada studenticama Informatologije

Studentice Tanja Krstanović i Maja Horvat primile su u ponedjeljak, 27. svibnja 2013., Rektorovu nagradu kao znak javnog priznanja za izvrstan seminarski rad iz predmeta Teorija i praksa organizacije informacija pod nazivom “Višejezično predmetno označivanje”.  Studentice su u svome seminarskom radu, napisanom pod mentorstvom prof. Kornelije Petr Balog, dale prikaz složenog zadatka višejezičnog predmetnog označivanja građe pokazavši zrelost u razmišljanju, suvislom i detaljnom argumentiranju teme, analitičkom pregledu relevantne literature te kritičkom promišljanju i zaključivanju.

Naime, kako je navedeno u obrazloženju “Jedna od glavnih prepreka za interoperabilnost je višejezičnost. Prilikom pretraživanja informacija na više jezika važno je da korisnicima koji žele pronaći relevantne informacije jezik ne predstavlja prepreku.” Rad Tanje Krstanović i Maje Horvat definira pojam informacijskog pretraživanja te predmetnog označivanja na više jezika, a istaknuti su i glavni problemi i izazovi poput dvosmislenosti prijevoda, različitog pisanja riječi istog značenja ili drukčijih značenja riječi u pojedinim jezicima te problem stop riječi. Svi ti problemi mogu rezultirati smanjenjem točnosti pretraživanja ili nemogućnošću pronalaska željenih informacija. Širenjem interneta i IK tehnologije pretraživanje informacija na više jezika postaje sve važnije, posebno korisnicima koji pristupaju udaljenim izvorima informacija. Ti izvori mogu sadržavati dokumente koji nisu pisani na materinjem jeziku korisnika, ali su pisani na nekom drugom jeziku kojeg korisnik razumije ili za koji si može pronaći prijevod.

To je ujedno i druga Rektorova nagrada koju su primili studenti Odsjeka za informacijske znanosti. U akademskoj godini 2010./2011. nagradu je primila Iva Sopka za seminarski rad pod nazivom “Korisničke oznake sadržaja (tagovi) ili predmetne oznake knjižnica”, također iz predmeta Teorija i praksa organizacije informacija

Odsjek za informacijske znanosti na Festivalu znanosti 2013.

Ovogodišnji, 11. po redu Festival znanosti održao se u 11 hrvatskih gradova. Festival znanja, inovacije, znanosti i tehnologije ovaj je put bio posvećen temi budućnosti. Program su činila zanimljiva predavanja, radionice, projekcije, izložbe i tribine čiji je cilj bio na pristupačan način predstaviti i popularizirati dostignuća iz raznih znanstvenih disciplina.

Odsjek za informacijske znanosti sudjelovao je kroz nekoliko aktivnosti.

Izložena su tri postera naših profesora i studenata:

  • Tomislav Jakopec, Zoran Velagić. “Označavanje karata prošlosti za bolje razumijevanje budućnosti”
  • Tomislav Jakopec, Andrea Župarić, Monika Pejičić. “Budućnost knjige”
  • Tomislav Jakopec, Sanja Lapiš, Marta Matijević. “Prilagodljive mrežne stranice kao budućnost weba”

Na Filozofskom fakultetu Tomislav Jakopec, Antun Matanović i Ivana Manojlović održali su radionicu “Novi načini prezentacije sadržaja: praktična izrada elektroničke knjige u EPUB formatu”.

U Rektoratu Sveučilišta Darko Lacović, Josipa Selthofer, Boris Bosančić i Milijana Mičunović održali su predavanje pod nazivom “Informacijski stručnjaci – inženjeri budućnosti”.

Cilj je ovogodišnjeg festivala bio odgovoriti kako znanost kao osnovni pokretač tehnološkog napretka može pomoći u kreiranju bolje i sigurnije budućnosti. Nakon svih zanimljivih i korisnih informacija koje su se mogle čuti tijekom šest dana održavanja festivala većina se zaključaka svodi na poznatu izjavu Mahatme Gandhija “Budućnost ovisi o tome što radiš danas.”

Asistent Tomislav Jakopec i njegov tim odnijeli su pobjedu na 2. #OSChackathonu

 

Drugi #OSChackathon, cjelodnevno natjecanje developera i drugih IT entuzijasta u razvijanju novih softverskih rješenja, održan je u subotu 20. travnja. Ovaj je put osječki hackathon pružio Odsjeku za informacijske znanosti priliku da se pohvali znanjem, stručnošću i uspjehom koji su ostvarili asistent Tomislav Jakopec i njegov tim (Ratko Mrđa, profesor informatike u Osnovnoj školi Borovo, i Matej Vidaković, apsolvent Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu) osmislivši i realizirajući sustav za vođenje pčelarske proizvodnje. Sustav podržava pregled, unos, promjenu i brisanje određenih entiteta, a napravljen je i nadzorni dio gdje se vidi raspored pčelinjaka po posjedima, košnica po pčelinjacima, i ono najvažnije, na kojem posjedu koji pčelinjak pobire koju kulturu.

Digital Public Library of America

Inicijativa je pokrenuta u listopadu 2010. godine, a 18. travnja 2013. Digital Public Library of America bit će i službeno otvorena. Cilj je ove digitalne knjižnice stvoriti veliku digitalnu zbirku kulturnih i znanstvenih sadržaja slobodno dostupnu svima. Razmatrajući posljedice takvog pothvata Robert Darnton je zaključio kako se radi o novom “distribuiranom sustavu elektroničkih sadržaja koji će zbirke javnih i znanstvenih knjižnica, arhiva, muzeja i povijesnih društava učiniti javno, slobodno i besplatno dostupnima svakom korisniku Mreže.”

The Open Book

 

The Open Book je zbirka tekstova na temu otvorenog i slobodnog obrazovanja, otvorenih istraživačkih podataka i kulture dijeljenja u kontekstu brzog tehnološkog i društvenog napretka. Knjiga je nastala zahvaljujući trudu tridesetak autora koji svojim tekstovima pokušavaju aktualizirati i kontekstualizirati međunarodni pokret za otvoreno i slobodno obrazovanje. Urednici su Kaitly Braybrooke, Jussi Nissilä i Timo Vuorikivi.

Geekovi iza Željezne zavjese

Knjiga Geekovi iza Željezne zavjese autora Kristiana Benića donosi priču o kreativnosti geekova u socijalističkim zemljama od početka prošlog stoljeća do pada Berlinskog zida.

Knjigu možete pronaći u Appleovoj trgovini i kao knjigu za Kindle na Amazonu.

 

“Do you know about the kids behind the Iron Curtain who put together their own gaming consoles not to be cool, but because they could not afford them otherwise? Or that the Yugoslavian scientist Nikola Tesla, the biggest “geek” in history, got celebrated by having factories named after him? Would you like to know why video games were pirated freely, with zero concern for private property?

If you’d like to truly feel the past, in a way that changes the future, Geeks Behind the Iron Curtain is something you need to read. It’s an in-depth story of the creativity of “geeks” in socialist countries, one that will give you an insight into their struggles and hopes and dreams up until the spectacular fall of the Berlin Wall. A tale that has never been told.

An exciting story of regimes in which all the kids had no choice but be part of the pioneer movement, write letters of adoration and sing songs at dictators’ birthdays. In the freedom of their own rooms, though, these were the kids who built rockets that would take us to Mars, read thrilling superhero comics, built their own computers out of smuggled parts and watched SF movies on pirated VHS tapes so they would not have to wait years to watch them in cinemas!”

(Izvor: http://www.retrogeek.us/)