Mnogima je poznat starogrčki mit o Sfingi, mitskom biću koje je stanovnike grčkoga grada Tebe mučilo pitanjem: Što ujutro hoda na četiri noge, u podne na dvije, a navečer na tri (noge)? Ako putnik ili građanin Tebe nije znao odgovor Sfinga bi ga usmrtila i bacila u ponor pod sobom. Naposljetku, Kralj Edip ponudio je pravilan odgovor i izbavio Tebećane od prokletstva. Kazao je: to je čovjek, zato što u ‘jutru svoga života’ puže ‘na četiri noge’, ‘u podnevu’ hoda na dvije, a u starosti služi se štapom kao svojom trećom nogom. Isti čas Sfinga se sama strmoglavila u ponor.
Po mnogima, današnje Sfingino pitanje glasi što je to informacija, i ovoga puta ono nije upućeno samo građanima jednoga grada (ili putnicima koji su se namjerili u nj), nego svima nama koji se služimo informacijskom tehnologijom te tako prešutno prihvaćamo činjenicu da živimo u informacijskom dobu. Ako na njega uskoro ne ponudimo svoj odgovor, moderna Sfinga – informacijska tehnologija – možda će nas strmoglaviti u ponor kao što je to činila mitska Sfinga s onima koji nisu znali odgovor na njezinu zagonetku.
Predavanje će se osvrnuti na dva načina pristupa definiranju fenomena informacije u različitim znanstvenim područjima i općenito znanosti. Jedan prilazi informaciji kao fenomenu koji objektivno postoji u svijetu koji nas okružuje, koji se u kvantitativnom smislu može izmjeriti te zauzima određeni odnos prema podatku kao srodnom pojmu. Drugi shvaća informaciju kao ‘psihološki konstrukt’ našeg uma, subjektivan entitet koji svoju vrijednost, u kvalitativnom smislu, zadobiva kroz odnos sa srodnim pojmom znanja. Jasno je da ovi pristupi, u temelju različiti, imaju za posljedicu nesumjerljive definicije kako promatranog pojma informacije tako i srodnih pojmova podatka i znanja koji se uz njega najčešće vežu.
Na predavanju će se najprije dati povijesni prikaz uporabe pojma informacije, a onda izložiti osnove matematičke teorije komunikacije Clauda Elwooda Shannona, tzv. ‘informacijske teorije’, za koje mnogi vjeruju da je dovela do spomenutog raskoraka u shvaćanju informacije izostavljanjem značenja iz predložene teorije.
U predloženim definicijama koje su uslijedile nakon ‘informacijske teorije’, i koje su većinom uključivale i značenjski aspekt, izostavljen u Shannonovoj teoriji, informacija se obično dovodila u usku vezu s nekim drugim, po značenju širim, pojmom koji bi se uzimao kao njeno određenje. Pa tako, u objektivna konceptualna određenja informacije, između ostalih, spadaju: razlika (koja čini razliku) (G. Bateson), stvar (M. Buckland), uzorak/obrazac (organizacije materije i energije) (M. Bates), podatak (sa značenjem) (L. Floridi), događaj (u vremenu i prostoru) (A. Pratt), svojstvo (stvari da izmijeni drugu stvar) (M. Burgin) itd. U subjektivna konceptualna određenja promatranog pojma pak ubrajaju se: društvena konstrukcija (I. Cornellius), psihička konstrukcija (L. Qvortrup) i naposljetku, znanje (M. Buckland, F. Dretske).
Ako bismo se složili s postavkom semiotičara C. S. Pierca da znanost definiraju njezini problemi, nije izlišno zapitati se postoji li i takav problem informacijske (i uopće cjelokupne) znanosti čije bi rješenje, kao nusprodukt, iznjedrilo i zadovoljavajuću definiciju informacije? Naravno, postojao je i još uvijek postoji više od jedan problem informacijske znanosti; jedan se problem tako odnosio na informacijsku eksploziju, čije je rješenje – informacijska tehnologija – dovela do novog problema – informacijske poplave u kojoj danas živimo.
Neznanje o informaciji tako postaje kritično, tim više što sve više ovisimo i o tzv. računalnom procesuiranju informacija. Je li koncept informacije doista nedostižan za bilo koju teoriju? Je li ga uopće moguće rasvijetliti? Ili je jednostavno, sam po sebi, takav da se doista može višeznačno definirati? Bilo kako bilo, uz dužno štovanje prema svim dosad predloženim teorijama i definicijama informacije i dalje smo u potrazi za takvim konceptom informacije, koji bi prionuo uz svaku (informacijsku) teoriju, iz bilo kojeg područja ljudskog znanja.
U posljednjem dijelu predavanja postavit će se pitanje je li moguće istaknuti jaz između različitog gledanja na jedan te isti fenomen – informaciju – u različitim znanstvenim područjima, prevladati pristupom koji će u simbolički odnos staviti različite perspektive s kojih se provodi znanstveno istraživanje u okviru različitih područja znanosti i koje su, stoga, uključene i u različite procese stjecanja znanja. Osim simboličkog tumačenja procesa stjecanja našeg znanja, generalno gledano, naše znanstvene spoznaje, ovim pristupom pokušat će se i doći do objašnjenja zašto različite perspektive odnosno područja znanosti imaju drugačiji pogled na pojam informacije.
(Tekst napisao Boris Bosančić)
