Posted on

Sudjelovanje studenata na Web hackathonu Software Startup Akademije

U subotu, 31. siječnja 2015. godine održao se OSC SSA (Osijek Software City Software Startup Akademija) Web hackathon čiji je cilj bio izraditi mrežno mjesto za potrebe Software Startup Akademije. Hackathon se održao u prostorima Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o. u Osijeku (J. J. Strossmayera 341).

Što je Software Startup Akademija? Udruga Osijek Software City (u suradnji s Microsoft Hrvatska, Ekonomskim fakultetom, Elektrotehničkim fakultetom i BIOS poduzetničkim inkubatorom) odlučila je organizirati niz tehničkih i business predavanja na kojima bi se polaznicima kroz praktične primjere približio proces razvoja uspješnih softverskih rješenja. U realizaciji programa sudjeluju iskusni predavači i mentori koji će polaznike pratiti u procesu osmišljavanja i realizacije njihovih softverskih rješenja. Najbolji timovi svoje će projekte prezentirati na WinDays konferenciji.

Kao i na mnogim drugim događajima u organizaciji OSC-a i ovaj su put studenti informatologije, pod mentorstvom dr. sc. Tomislava Jakopeca, sudjelovali u Web hackathonu. U hackathonu je sudjelovalo ukupno 25 natjecatelja podijeljenih u timove, od čega i sedam studenata informatologije: Ana Leh i Dajana Stojanović (tim ADSL) te Ivana Dejanović i Vlado Flinčec (dio tima #labOS) kao studenti 2. godine preddiplomskog studija te Milan Balać, Luka Buljan i Antun Matanović (tim NotFound) kao studenti 1. i 2. godine diplomskog studija. Svaki je tim trebao osmisliti i izraditi svoje rješenje za mrežno mjesto oslanjajući se pritom na određene (obvezne i poželjne) kriterije koji su nosili određene bodove, a svaki je tim mogao skupiti maksimalno 100 bodova.

Hackathon je započeo u 09:00 sati i trajao je do 17:00 sati. Od 17:30 do 18:30 sati timovi su predstavljali svoje radove, nakon čega je stručni žiri od 18:30 do 19:00 sati iste ocjenjivao i na kraju proglasio pobjednika. Pobjedu je odnio tim Noobz u sastavu Filip Stojić i Kristijan Šimenić.

Sudjelovanje na ovom hackathonu pomoglo je studentima informatologije da usporede svoja znanja i vještine s drugim sudionicima i da razviju dodatnu motivaciju za daljni rad i usavršavanje koji će im, vjerujemo, donijeti i još bolje rezultate. Svakako čestitamo svim studentima i želimo im puno uspjeha u daljenjem radu, usavršavanju i na budućim hackathonima.

(Tekst priredio dr. sc. Tomislav Jakopec)

Posted on

Obrana diplomskog rada

U četvrtak, 22. siječnja 2015. godine Meri Bajić obranila je diplomski rad pod nazivom Informacijske potrebe i čitateljske navike zatvorenika pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković.

Posted on

Svečana promocija magistara informatologije

Dana 29. siječnja 2015. godine u Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku održana je svečana promocija 32 magistara informatologije: Balković, Luka; Begović, Mia; Borovac, Nikolina; Brčina, Josip; Čičak, Zrinka; Delač, Filip; Ferko, Martina; Glas, Božidar; Grašić, Tanja; Hefer, Ana; Horvat, Maja; Jokić, Andrea; Juhas, Biljana; Klajić, Maja; Knežević, Božana; Koljenik, Dragana; Krstanović, Tanja; Marić, Jasminka; Marjanović, Katarina; Marković, Martina; Orak, Kristina; Pejaković, Andrea; Pejin, Lucija; Perić, Ivona; Putnik, Lea; Račman, Anita; Radmilović, Dino; Rajh, Đuro; Rendulić, Ana; Slijepčević, Tanja; Šehić, Silvana; Vačora, Zsolt.

Čestitamo svim našim (sada već bivšim) studentima i želimo im puno osobnog i profesionalnog uspjeha!

 

 

 

 

Posted on

Predavanje gostujućeg predavača

 

 

Dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, knjižničarska savjetnica za digitalizaciju i djelatnica Zavoda za knjižničarstvo pri NSK održala je 14. siječnja 2015. godine studentima 2. god. preddiplomskog i 2. god. dipl. studija (u okviru  kolegija Org. inf. 1 i Teorija i praksa org. informacija) predavanje na temu Funkcionalna granularnost u organizaciji informacija digitalne knjižnice.

Intenzivni razvoj digitalnih knjižnica ukazao je na nepostojanje jednoznačnih pravila u organizaciji informacija digitalne knjižnice što pred samu knjižnicu stavlja različite stručne, organizacijske i tehničke izazove. Tako se počinju javljati novi konceptualni modeli i norme podataka za opis građe koji podrazumijevaju različite razine granularnosti. Odnosno, javlja se koncept funkcionalne granularnosti koji omogućuje prilagodbu stupnja granularnosti određenim potrebama, zahtjevima ili uvjetima doprinoseći tako učinkovitosti i kvaliteti cijelog sustava.

 

Posted on

Putovanje knjige podzemnom željeznicom

Reinier Gerritsen, poznati nizozemski fotograf iz Amsterdama, odlučio se na zanimljiv projekt – želio je zabilježiti putovanje knjige podzemnom željeznicom. Tako je počeo fotografirati ljude koji na svojim putovanjima posežu za knjigom. Osim što je svojim fotografijama zabilježio kulturu čitanja pod zemljom, autor je došao i do nekih zanimljivih zaključaka.

“Gerritsen was struck by the incredible diversity of books he saw in the subway system. He was also interested in observing how an individual’s choice of book was as much an expression of identity as an item of clothing. Gerritsen found the L train’s reading material especially interesting.

“The L is the most intellectual line, I think. A lot of people are going to Brooklyn. They read certain books. There is a difference,” he said.

This past spring, Gerritsen returned to New York to take a different look at the decline of printed books, this time photographing readers with their e-readers for a digital book app, The Last Book Revisited.

“I found it quite boring. If you shoot people with a book, it’s so much more interesting,” he said.”

(Teicher, J. G., Slate)

Tko su ‘najčitaniji autori i naslovi’ u podzemnoj željeznici možete provjeriti i na Gerritsenovim fotografijama objavljenima na njegovoj mrežnoj stranici.

Posted on

Potpisan sporazum o suradnji s tvrtkom Osječka Radionica Kvalitetnih Aplikacija d.o.o.

Filozofski fakultet potpisao je sporazum o suradnji oko održavanja stručnih aktivnosti studenata preddiplomskog studija Informatologije. Sporazum je potpisan s tvrtkom Osječka Radionica Kvalitetnih Aplikacija d.o.o. (ORKA). Tvrtka je specijalizirana za izradu visokokvalitetnih ERP (Enterprise Resources Planning) poslovnih informatičkih rješenja za proizvodnju i maloprodaju – kako za male, tako i za velike korisnike..

Ciljevi i organizacija stručne prakse, studentske obveze, sadržaj stručne prakse, mentorstvo i voditeljstvo te ostala pitanja u vezi sa stručnom praksom uređeni su dokumentom Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije.

Posted on

Conference report: International Conference ‘Publishing Trends and Contexts 2014’

Jedan od ponajboljih svjetskih časopisa iz područja informacijskih znanosti objavio je prikaz Međunarodne konferencije Nakladništvo – trendovi i konteksti koja se krajem prošle godine po drugi puta održala u Istri u sklopu 20. Pulskog festivala knjige i autora Sa(n)jam knjige u Istri.

Prikaz je napisala jedna od pozvanih predavačica Elena Macevičiūtė (Swedish School of Library and Information Science, University of Borås), a možete ga pročitati ovdje.

Posted on

(Neočekivano) putovanje jedne magistre informatologije

Pozdrav dragi kolege!

Moje ime je Maja i magistra sam informatologije od rujna 2012., kada sam diplomirala s vrlo dobrim uspjehom.

Iako sam mislila da ću posao pronaći u knjižnici poput većine informatologa, život me odveo u potpuno neočekivanom smjeru. Moja priča ide ovako:

nakon osobnog obilaska svih knjižnica osječkih visokoškolskih i nekoliko osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova (smatram da je osobni kontakt uvijek bolja opcija) te nakon neuspješnog slanja velikog broja otvorenih zamolbi, javila sam se na natječaj za stručno osposobljavanje za radno mjesto dokumentarista u Muzeju likovnih umjetnosti (tadašnja Galerija), gdje sam odradila i praktični rad na 3. godini studija. Sa radom sam započela u siječnju 2013. Osim knjižničnih poslova (samostalna organizacija knjižnice, stručna obrada većine knjižnične građe ustanove u računalnom programu K++ uz pomoć studenata na praksi) i poslova dokumentarista (s naglaskom na sekundarnu dokumentaciju u programu S++) pohodila sam nekoliko edukacija s područja muzeologije, bila sam zadužena za komunikaciju sa školama te sam obavljala poslove oko promocije muzejskih programa i sl. U lipnju sam položila stručni ispit u Muzejskom dokumentacijskom centru te postala jedini dokumentarist u Slavoniji. Od svega, najviše su mi se u pamćenje urezala 3 dana provedena u poplavljenim slavonskim selima (Gunja, Rajevo Selo, Račinovci), gdje smo kolega Vlastimir Kusik i ja radili na spašavanju oštećene kulturne baštine u sklopu projekta u organizaciji ravnateljice Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera u Županji mr.sc. Janje Juzbašić.

Sreća mi se po drugi puta osmjehnula kada me je direktorica Kinematografa Osijek d.d. zamijetila dok sam radila u Muzeju na otvorenjima izložbi. To je rezultiralo pružanjem šanse u meni slabije poznatim područjima: project managera i community managera u audiovizualnoj i kinoprikazivačkoj djelatnosti. U Kinematografima službeno radim od prosinca 2014. uz državnu potporu za zapošljavanje „Pola-pola”. Posao je zabavan, dinamičan, izazovan, ali i zahtjeva predan rad i dobre organizacijske vještine. Moja je želja nastaviti se usavršavati kroz poslovne izazove, obogatiti karijeru novim postignućima te iskoristiti svaki trenutak koji će rezultirati napretkom u vidu znanstvenog ili osobnog razvitka.

Kroz dosadašnje radno iskustvo shvaćam koliko sam kvalitetnih lekcija usvojila za vrijeme studija i koliko se one razlikuju u praksi. I u ovim je teškim vremenima moguće pronaći posao i usavršavati se uz predan rad. Za sam kraj ostavila bih poruku za sve studente: budite vrijedni, uporni i vjerujte u sebe – trud će se isplatiti.

(Tekst napisala Maja Balaš)

Posted on

Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima

Od rujna 2013. do prosinca 2014. provodio se projekt Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima čiji je voditelj doc. dr. sc. Maja Krtalić uz suradnike prof. dr. sc. Damira Hasenaya, izv. prof. dr. sc. Sanjicu Faletar Tanacković te Darka Lacovića, asistenta. Projekt je financiralo Sveučilište u Osijeku u okviru Internog natječaja Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku 2013. za prijavu znanstvenoistraživačkih projekata čija je osnovna svrha pomoć mlađim istraživačima (poslijedoktorandima i docentima) u njihovim istraživanjima i publiciranju radova.

Svrha je ovoga projekta istražiti koliko i na koji način se novine koriste kao izvor informacija za znanstvena istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima u Republici Hrvatskoj. Projektom su se prikupili kvantitativni i kvalitativni rezultati o zastupljenosti i načinima korištenja novinske građe kao izvora znanstvenih informacija u znanstveno-istraživačkom radu. Projektom se istraživalo:

  • u kojoj mjeri se novine koriste kao izvor informacija u znanstvenim istraživanjima
  • u kojim znanstvenim poljima unutar područja društvenih i humanističkih znanosti se novine koriste i na koje načine, s posebnim naglaskom na povijest i jezikoslovlje
  • kakvi su korisnički profili i korisničko ponašanje znanstvenika prilikom korištenja novinskih zbirki u informacijskim ustanovama
  • na koji način se oblikuju novinske zbirke u informacijskim ustanovama s posebnim naglaskom na digitalne novinske zbirke
  • kako učinkovito organizirati tradicionalne i digitalne novinske zbirke te osigurati njihovu dugoročnu dostupnost unutar fondova informacijskih ustanova.

Istraživanjem su potvrđene polazne pretpostavke da su novine relevantan izvor informacija za povjesničare i jezikoslovce, ali njihov puni potencijal nije do kraja iskorišten kako zbog ograničenja u pristupu novinskim zbirkama i mogućnostima njihova pretraživanja i korištenja, tako i zbog neprepoznatljivosti novina kao vrijednog izvora informacija u istraživačkoj zajednici. Osim stavova i mišljenja o novinama kao izvoru informacija za znanstvena istraživanja, istraživali su se obrasci i načini ponašanja znanstvenika prilikom pretraživanja informacija u novinama, sklonosti korištenja tiskanih u odnosu na digitalne verzije dostupnih novinskih sadržaja, te potrebe za funkcionalnošću digitalnih novinskih zbirki. Rezultati projekta pokazali su da se novine prepoznaju i koriste kao značajan izvor informacija za znanstveno-istraživački rad, posebice u povijesti i jezikoslovlju, te da znanstvenici imaju specifične informacijske potrebe i obrasce pretraživanja, dijeljenja i korištenja informacija koje treba uzeti u obzir pri kreiranju inovativnih digitalnih novinskih zbirki.

(Tekst napisala doc. dr. sc. Maja Krtalić)