Knjižnica Filozofskog fakulteta i Odsjek za informacijske znanosti na 14. danima specijalnih i visokoškolskih knjižnica u Lovranu

Sekcija za visokoškolske i specijalne knjižnice HKD-a, Sveučilišna knjižnica Rijeka te Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, organizirale su 14. dane specijalnih i visokoškolskih knjižnica koji su se održali od 13. do 16. svibnja 2015. u Lovranu. Tema skupa bila je “Knjižnice: kamo i kako dalje?“, a izlaganja, radionice, okrugli stolovi i izlaganja postera predstavilla su aktualna zbivanja i primjere dobre prakse iz područja visokoškolskog i specijalnog knjižničarstva (budućnost knjižničnih zbirki i usluga, istraživačkih podataka u knjižničarstvu te pozicioniranja knjižnica i knjižničara).

Na skupu su, između ostalih, svoj rad izložile i voditeljica Knjižnice Filozofskog fakulteta Gordana Gašo i prof. Kornelija Petr Balog s radom pod nazivom “Suradnja knjižničara i nastavnika u informacijskom opismenjavanju: primjer Knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku“. Na pitanja pronalaska i pristupa točnim i kvalitetnim informacija, njihovog vrjednovanja i odabira te njihovog prikupljanja i korištenja najčešće se može odgovoriti informacijskim opismenjavanjem, a ukoliko je isto ostvareno u suradnji dvaju važnih stupova naše struke – knjižničara i nastavnika, ciljevi poput provođenja kvalitetnog istraživačkog rada te samostalnog i učinkovitog pretraživanja informacija lako su ostvarivi.

Voditeljica knjižnice, kolegica Gašo, sudjelovala je na skupu i s radom “Istraživanje organizacije i nabave kniižničnih zbirki u visokoškolskim knjižnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku” na kojem je radila s kolegicom Jasminkom Mihaljević, voditeljicom Knjižnice Ekonomskog fakulteta u Osijeku i kolegicom Liljanom Siber, voditeljicom Knjižnice Pravnog fakulteta u Osijeku.
Na skupu su, u dijelu izlaganja postera, sudjelovali i neki bivši studenti Odsjeka za informacijske znanosti.

Filip Delač je predstavio poster “Data librarian – knjižničar u svijetu podataka” koji je izradio zajedno s kolegicama Ines Horvat i voditeljicom Knjižnice Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sandom Hasenay.

Također, u poster sesiji su sa svojim posterom sudjelovale Danijela Benić, Martina Plaščak i Jasenka Pejaković, koje trenutno sudjeluju u programu  stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa u knjižnici Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Potpisan sporazum o suradnji s tvrtkom Ofir d.o.o.

Filozofski fakultet potpisao je sporazum o suradnji oko održavanja stručnih aktivnosti studenata preddiplomskog studija Informatologije. Sporazum je potpisan s tvrtkom Ofir d.o.o. Tvrtka je specijalizirana za web dizajn i programiranje, razvoj i održavanje informacijskih sustava te stručno savjetovanje i podršku u IT području.

Ciljevi i organizacija stručne prakse, studentske obveze, sadržaj stručne prakse, mentorstvo i voditeljstvo te ostala pitanja u vezi sa stručnom praksom uređeni su dokumentom Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije.

Droidcon Zagreb 2015

Droidcon je svjetska developerska konferencija koja stavlja naglasak na Android. Prve dvije Droidcon  konferencije održane su u Berlinu i Londonu 2009. i od tada se zajednica ubrzano proširila na svijet te se dosad održala već u 20-ak zemalja.
Prvi Droidcon u Zagrebu održavao se od 29. do 30. travnja u hotelu Antunović. Na konferencijama su  sudjelovali govornici iz različitih zemalja i različitih firmi (Facebook, Intel, Vodafone, Spotify, Troido, Infinum, Netokracija i mnogi drugi). Predavanja su se održavala paralelno u 3 dvorane. Dnevno je održano 21 predavanje uz pauze za kavu i ručak.

Skupina od nas 10 studenata (Stjepan Horvat, Luka Buljan, Antun Matanović, Ana Leh, Ivana Dejanović, Dajana Stojanović, Tena Vilček, Vlado Flinčec, Andrea Mihaljević, Manuela Mikulecki) sastala se u ranim jutarnjim satima na osječkom glavnom kolodvoru s profesorom Jakopecom koji je organizirao i dogovorio naš posjet konferenciji. Put je  proletio uz kartanje, pokoje piće i mozgalice, a neki su bili zaposleni svojim ERA dijagramima. Dolaskom na zagrebački glavni kolodvor oko 09:30 skoro svi su ogladnjeli, dok su neki rješavali probleme sa ZET-om i dnevnim kartama. Nakon što smo to riješili zaputili smo se prema hotelu Antunović, ali smo naišli i poslikali se ispred NSK. Zatim je profesor preuzeo vodstvo i tako smo hodali uzalud cca 40 minuta, sve dok jedna od kolegica nije našla pravi put i pravi tramvaj. Dolaskom u hotel malo smo se opustili jer nismo htjeli ometati predavanja koja su bila u tijeku pa smo se tako poslužili kavom i vodom.

Prvo predavanje kojem smo nazočili bilo je predavanje Zvonka Grujića(softverskog inženjera) iz  londonske firme Novoda. Predavanje pod nazivom ‘Making millions…happy!’ privuklo nas je svojim zanimljivim naslovom, a radilo se o tome kako održati i istovremeno unaprijediti aplikaciju koja je već dosegla broj od milijun korisnika, odnosno kako učiniti milijune korisnika sretnima.

Nakon toga, otišli smo na ručak koji je sve oduševio. Predavanje Ognjena Dragojevića, softverskog inženjera u Facebook-u u Londonu, pod nazivom ‘Handling images on Android, je slijedilo nakon ručka. Ognjen je svima zainteresiranima pokazao kako je jedna od malo zahtjevnijih stvari vezanih uz Android, raditi sa slikama. Odnosno, pokazao je kako je vrlo teško pronaći odgovarajući format slike koji bi mogao sačuvati dostojnu kvalitetu i istovremeno ju dovoljno brzo učitati. Predstavlja novi format slika, WebP, koji uvelike olakšava korištenje Facebooka i omogućuje optimalnu brzinu učitavanja slika.

Treće predavanje na koje smo otišli, bilo je predavanje Nikole Živanovića iz firme 12Rockets ‘Hacking the design’. Nikola je pokazao u samo nekoliko koraka kako od bijele pozadine i crnih slova doći do gotovo savršeno skladne aplikacije koja će zapeti za oko svim korisnicima. Ovo predavanje je na nas ostavilo najveći dojam jer je Nikola pokazao sposobnosti savršenog govornika koji na moderan i zabavan način pristupa svojoj publici.

Nakon vrlo zanimljivog i ne toliko napornog dana započeo je afterparty na 8. katu hotela, tzv. Vertigo. Tu smo se još više opustili i napravili atmosferu koja nas je pratila sve do hostela Pozitiv u kojem smo prenoćili. Zabava se nastavila i u hostelu do kasnih noćnih/jutarnjih sati gdje su se mnogi malo bolje upoznali i jako dobro proveli. Posljedice su se vidjele drugo jutro kada smo trebali krenuti u hotel. Svi smo bili dosta usporeni, neke je boljela glava, ali to nam nije umanjilo želju za prisustvovanjem zanimljivim predavanjima.

Većina nas je prisustvovala predavanju Maria Žderića iz XEE Tech-a koji je pričao o prednostima i nedostacima servisa koji omogućuju implementiranje chat mogućnosti u aplikacijama. Posljedice prošle odlične večeri vidjele su se tako što je na posljednjem predavanju kojem smo mogli prisustvovati, sudjelovalo samo nekolicina nas. Poslušali smo predavanje Macieja Gorskog iz Poljske pod nazivom ‘Expressive functional testing with Espresso’. Naime, on je predavač koji je održao najviše predavanja tijekom ova dva dana i koji je detaljno prikazao korake u testiranju aplikacija putem Espressa kojeg on rado koristi.

Poslije ovog predavanja uslijedio je ručak nakon kojeg smo se uputili na kolodvor. Putem smo  prepričavali ova dva dana koja su ispunila sva, i više, od naših očekivanja. Zanimljivo je i pozitivno što  je ovaj događaj omogućio da neki od nas shvate čime se zaista žele baviti i što ih zanima, što su nastala nova poznanstva s mnogim ljudima iz ovog područja, što smo se odlično proveli i još mnogo toga. Prije polaska vlaka iskoristili smo slobodno vrijeme za obilazak Zagreba i druženje te smo, na žalost, oko 16:30 krenuli prema Osijeku. Na putu su se neki odmarali i oporavljali, neki su kartali, a neki samo pričali i uživali. Sve u svemu, ako Vam se ikad pruži ovakva prilika, događaje nalik ovima nikada ne propuštajte. Iskoristite svaki trenutak tamo, upoznajte se s najnovijim tehnologijama i obogatite svoja znanja, ali što je još važnije, životna iskustva.

(Tekst napisala Tena Vilček)

Pohvala za izvannastavne aktivnosti i Rektorova nagrada

Studentici Hani Marčetić dodijeljena je Pohvala za izvannastavne aktivnosti u ak. god. 2014./2015. te Rektorova nagrada za izvrstan seminarski rad iz kolegija Informacijsko društvo na temu Religija u informacijskom društvu.

Čestitamo!

Hani Marčetić dodijeljena je Pohvala za izvannastavne aktivnosti u ak. god.
2014./2015. te Rektorova nagrada za izvrstan seminarski rad iz kolegija
Informacijsko društvo na temu Religija u informacijskom društvu. Čestitamo!

Dani 3D printanja – Poziv na predavanja i radionice

Od 7. do 10. svibnja u Osijeku će se održavati Dani 3D printanja u organizaciji osječkog hacklaba #labOS i Poduzetničkog inkubatora BIOS. Tijekom četiri dana šest će predavača (Zagreb, Osijek, Vinkovci) predstaviti mogućnosti 3D modeliranja u Blenderu i tehnologiju 3D printanja na 3D printerima Ultimaker 1 i Ultimaker 2.

U četvrtak, 7. svibnja možete poslušati dva uvodna predavanja na temu 3D printanja (u 10 sati) i 3D modeliranja (u 11 sati). Nakon predavanja slijedi i uvodna radionica “3D modeliranje s Blenderom” koja će se održati isti dan od 13 do 16 sati.

Sljedeća tri dana održat će se tematske radionice.

  • Prva radionica “3D modeliranje u Blenderu za 3D printanje” održat će se u petak, 8. svibnja od 10 do 16 sati.
  • Druga radionica “Uvod u 3D printanje” održat će se u subotu, 9. svibnja, također od 10 do 16 sati.
  • Treća radionica pod nazivom “Savjeti i napredni trikovi u 3D printanju” održat će se u u nedjelju, 10. svibnja od 10 do 16 sati.

Također, u četvrtak i subotu organizirani su Dani otvorenih vrata tehnologije 3D printanja (od 12 do 16 sati) kada možete slobodno doći i upoznati se s radom 3D printera Ultimaker1 i Ultimaker 2.

Predavanja i radionice održat će se u prostoru Poduzetničkog inkubatora BIOS, Ulica Josipa Jurja Strossmayera 341.

Predavanja su slobodna, a za radionice je obvezna prijava na www.hacklabos.org

Blender je slobodna i open source 3D grafička aplikacija dostupna za većinu operativnih sustava (Linux, MS Windows, Mac OSX, OpenBSD, i dr.). Ima vrlo široki spektar mogućnosti i koristi se za modeliranje, UV unwrapping, teksturiranje, rigging, fluid simulacije, skinning, animiranje, renderiranje, particle i druge simulacije, non-linear editing, compositing i razvijanje interaktivnih 3D aplikacija. Ovdje možete pogledati neke od projekata nastalih zahvaljujući Blenderu.

Tehnologija 3D printanja često se definira kao tehnologija aditivne proizvodnje za koju mnogi tvrde da ima potencijal pokrenuti treću industrijsku revoluciju. 3D printanje podrazumijeva postupak izrade 3D objekata iz digitalnih datoteka korištenjem 3D printera i odgovarajućih materijala, tj. filamenata (ABS ili PLA plastike, metala, keramike i dr.). Ova tehnologija koristi se u svrhu izrade i ispitivanja modela i (funkcionalnih) prototipa, izrade koncepata i 3D konstrukcija i sl., a primjenjuje se u arhitekturi, medicini, dizajnu, aeronautici, umjetnosti, informatici, robotici i mnogim drugim područjima.

Hacklab #labOS osječki je hackerspace koji kroz svoj program rada organizira niz edukacija za mlade u obliku interaktivnih predavanja i radionica na temu otvorenih tehnologija, otvorenog hardvera i otvorenog softvera. Program #labOS-a objedinjuje više stručnih područja – robotiku, elektroniku, programiranje, modeliranje (3D printanje,3D vizualizacija i dr.), linux OS, računalne mreže, umjetnost (likovna umjetnost, glazbena umjetnost, fotografija i dr.) i dizajn (pametna odjeća, analogno-generativni dizajn, VJ-ing i dr.).

Što se to događa s našim “digitalnim mozgom” i zašto više ne čitamo kao prije?

U posljednje se vrijeme mnogo piše i raspravlja o utjecaju digitalne tehnologije na ljudski mozak, odnosno o tome kako suvremena tehnologija smanjuje našu mogućnost koncentracije i dovodi do sve češće pojave različitih oblika anksioznosti. Početkom godine dr. Daniel J. Levitin govorio je o lošem utjecaju multitaskinga na koji nas ‘tjeraju’ naši gadgeti i društveni mediji. Svima nam je poznat pojam informacijskog zamora koji je, između ostalih, opisao i James Gleick u svojoj knjizi The Information: A History, a Theory, a Flood, tj. sindrom stalne djelomične pažnje (engl. continuous partial attention) o kojem govori Linda Stone. Možda i sami primjećujemo da se nešto događa s našom pažnjom, koncentracijom i, u konačnici, osjećajem zadovoljstva.

(Izvor: https://medium.com)

Prije nekoliko dana Hugh McGuire je zapisao svoja promišljanja o toj temi, ali s malo drukčijeg stajališta. Njega zanima kako su nove tehnologije i multitasking utjecali na naš odnos s knjigom i kulturom čitanja. Ukoliko želite saznati što je Hugh zaključio, pročitajte njegov blog post pod naslovom Why can’t we read anymore?: Or, can books save us from what digital does to our brains?. (op. a. pokušajte ga pročitati u cjelosti i bez provjeravanja vašeg Twitter/FB/G+ računa ili e-pošte).

Također, podcast Mindful Cyborgs posvetio je jednu epizodu sličnoj temi povezujući naše online ponašanje, naš odnos s gadgetima i ‘pretjeranu’ umreženost s pojavom anksioznosti i poremećajem pažnje.

Iako nikako ne možemo okriviti samo (digitalnu) tehnologiju za sve naše ‘nedostatke’ niti svoj život možemo odvojiti od tehnologije, zanimljivo je promatrati kako se, ne samo naše ponašanje, već i naša fiziologija mijenja u kontaktu s tehnologijom te kako na te promjene reagiraju generacije koje su rođene i (djelomično) odrasle u analognom društvu i kulturi, a kako digitalni urođenici.

Preservation Week 2015

Preservation Week je nacionalna kampanja u SAD-u kojoj je cilj osvijestiti javnost po pitanju važnosti zaštite knjižničnih zbirki, upoznati javnost s informacijama o zaštiti i čuvanju građe te naglasiti vezu i odnos između privatnih, obiteljskih, društvenih i javnih zbirki i nužnost njihova čuvanja i zaštite.

(Izvor: Preservation Week Facebook)

Godine 2010. organiziran je prvi Preservation Week, a organizirali su ga ALA, Association for Library Collections and Technical Services, Library of Congress, Institute of Library and Museum Services, American Institute for Conservation, Society of American Archivists i Heritage Preservation. Navedene su ustanove (i udruženja) pripremile informacije i savjete kako zbrinuti i sačuvati knjižnu i drugu vrstu građe. Tako, primjerice, možete saznati kako sačuvati i zaštiti vlastitu, privatnu zbirku, kako se pravilno pobrinuti za zbirke u prostoru knjižnice, kako arhivirati i zaštiti privatne zbirke (digitalne fotografije, audio i video zapise, elektroničku poštu, mrežne stranice i druge digitalne sadržaje) te mnoge druge stvari.

Također, SAA (Society of American Archivist) je pripremila i nekoliko poveznica na mrežne stranice posvećene čuvanju i zaštiti građe.

Više o samom događaju možete saznati na službenim mrežnim stranicama, odnosno na njihovim Facebook stranicama.

London calling: ili kako su studenti II. godine diplomskog studija ‘pokorili’ grad na rijeci Temzi

London, baby!” bila je rečenica koju su Facebook prijatelji većine studenata 2. godine diplomskog studija informatologije mogli pročitati u rano poslijepodne ponedjeljka, 13. travnja 2015. godine, kada smo se sa Klise zaputili u London. Nakon ugodnog i prilično kratkog leta sletjeli smo na londonski aerodrom Stansted i autobusom se zaputili u sam centar Londona, do hostela Clink 261. U trenucima netom nakon kratkog ostavljanja prtljage i raspakiravanja svi smo pohrlili pronaći večeru, a zatim (ovisno o stadiju umora) razgledavati grad ili se udobno smjestiti u hostelsku common room i proveli večer uz druženje, jer ipak se nismo ovako okupili od izlaganja pilot projekata!

Sljedeće jutro smo se, poput pravih informatologa, uputili u British Museum gdje smo ostali zapanjeni svim artefaktima poput kamena iz Rosette, brojnih mumija (koje nisu najugodnijeg mirisa), rimskih umjetnina i bisti te vikinškog oružja poput Thorovog čekića. U muzeju smo susreli i još nekoliko studijskih obilazaka čiji su polaznici doduše bili puno mlađi i slađi od nas (a na trenutke i pozorniji). Nakon muzeja uputili smo se u British library te smo putem do knjižnice napokon počeli uviđati sve londonske ljepote poput raznih crkvi, parkova, kazališta i uličica prepunih crvenih telefonskih govornica i pubova. Prelazeći silne ulice, odnosno njihove pješačke prijelaze, prvog dana smo nailazili na probleme poput stajanja na crvenom svjetlu semafora i gledanja na krivu stranu ulice u potrazi za prijetećim vozilima. Naime, u Londonu jedino turisti čekaju zeleno svjetlo na pješačkom prijelazu, a rođeni Britanci očito se vode mišlju da je zeleno svjetlo na semaforu za kukavice. Nakon kave iz Starbucksa, u British Library došli smo puni elana i ostali potpuno zapanjeni. Dočekalo nas je dvoje vodiča te smo se u grupama zaputili u razgledavanje knjižnice. Prilikom razgledavanja saznali smo da je prostor knjižnice, iako ogroman, manji nego što je početno planirano te smo u praksi doživjeli knjižnično trojstvo: nedostatak novca, nedostatak osoblja i nedostatak prostora. Naravno, da nam nije naglašeno kako je prostor zapravo manji ne bismo niti primijetili nedostatke jer je knjižnica potpuno veličanstvena. Na sredini knjižnice u staklenom spremištu nalazi se tzv. King’s Library odnosno zbirka knjiga kralja Georgea III te je ta zbirka ujedno jedino od sve građe koja se može vidjeti u knjižnici. Naime, građa knjižnice nalazi se na 6 katova podrumskog spremišta te se svaka jedinica građe naručuje i korisniku dostavlja u roku od najviše 70 minuta, dok je prosjek dostavljanja knjige korisniku 20 minuta. Osobe koje se žele učlaniti u knjižnjicu u pravilu dolaze s popisom literature iz određenih predmetnih područja te jedino na taj način dobivaju pristup građi uz Reader’s pass te se ne smatraju korisnicima nego čitačima (naime, građa se ne posuđuje i niti u jednom trenutku ne napušta knjižicu). Kao šećer na kraju toga dana, imali smo čast razgledati vrijedne primjerke građe poput Gutenbergove Biblije, Codex Sinaiticusa, dnevnika Anne Frank, originalnih rukopisa Jane Austen, Shakespearea, Da Vincija te izvorne tekstove pjesama Beatlesa. Nakon razgledavanja knjižnice, s obzirom na blizinu King’s Crossa zaputili smo se na peron 9 i ¾ gdje smo se fotografirali u bojama svojih Hogwarts kuća. Potom se dio studenata zaputio u šoping na Oxford Street koja je inače poznata po mnogobrojnih trgovinama za svačiji ukus, dok su se oni umorniji uputili prema hostelu predahnuti te otišli isprobati poznati pub crawl u čemu smo se pokazali iznimno lošima jer smo stigli samo do jednog puba.

Dan treći, srijeda, bila je vrlo uzbudljiva jer je uključivala čak dva posjeta knjižnici. U prijepodnevnim satima uputili smo se u obilazak odjela konzervacije i restauracije gdje smo naučili i imali priliku vidjeti kako se realizira proces restauracije oštećenih knjiga te termički prešani zlatotisak (na kraju smo svi završili sa zlatom na rukama, a neki su si od zlata pravili i naušnice). Takvi zlatni, uputili smo se u razgledavanje odjela slavistike s gospodinom Milanom Grbom, koji nam opisao prosječan radni dan u knjižnici, postupak akvizicije građe te kriterije odabira građe. Posebno zanimljivo bilo je razgledavanje koje je pripremio posebno za nas, a sastojalo se od najvrijednijih knjiga tiskanih na hrvatskom jeziku koje British Library posjeduje, među kojima se našla i knjiga tiskana u Osijeku. Nakon razgledavanja slavističkog odjela, uputili smo se na predavanje dr. Aquilesa Alencar-Braynera koji nam je govorio o zaštiti digitalne građe, radu, ustrojstvu i projektima odjela za digitalnu zaštitu. Projekti koje bismo posebno istaknuli su projekt digitalizacije starih karti Londona koje je bilo teško pozicionirati u današnjem prostoru s obzirom na izmjene tlocrta grada; stoga je British Library omogućila geomapiranje digitaliziranih karti s današnjima na principu spajanja lokacija na starim i sadašnjim kartama identificirajući ih kao isto mjesto. Alencar-Brayner istaknuo je uspješnost projekta koja se očitovala u tome što su u roku od dva sata sve karte bile potpuno označene. Drugi projekt kojeg bismo istaknuli dostupan je na stranici knjižnice, a uključuje pohranjene zvučne zapise različitih naglasaka i narječja. Nakon predavanja nastupila je zanimljiva rasprava. Nakon obilaska knjižnice zaputili smo se prema centru Londona odnosno na Trafalgar Square, do zgrade britanskog parlamenta s poznatim Big Benom, Westminster Abbey, London Eye, Buckinghamsku palaču i brojne parkove uključujući i najpoznatiji i najveći Hyde Park. Obilazeći London poželjeli smo se odmoriti vožnjom na carouselu no na sveopću žalost isključili su ga u trenutku kad smo htjeli kupiti karte. Obilazeći Camden Market imali smo priliku okušati se u cjenkanju s mnogobrojnim prodavačima šetajući s kineskim fast foodom u rukama da stignemo kupiti što više suvenira. Nakon uzbudljivog dana ponovno smo se uputili u sada već naš pub The Rocket, ovaj puta u društvu naših profesorica.

Četvrtak smo počeli šetnjom do prekrasnog Regent’s parka u kojem smo uživali u prirodi okruženi vjevericama, a potom smo se zaputili na još jedno zanimljivo predavanje na temu digitalne zaštite koje su održali Michael Day i Peter May, popularno prozvani MayDay. Tijekom predavanja imali smo priliku nadopuniti teorijski temelj stečen na kolegiju Čuvanje i zaštita elektroničkih dokumenata te vidjeti kako se teorija provodi u praksi. Nakon predavanja, metroom smo se zaputili prema Natural History Museumu, Science Museumu te Victoria and Albert Museumu u kojima smo imali prilike vidjeti prošlost i budućnost – u Natural Historyu kosti dinosaurusa, kosti mamuta, fosile i ostale izumrle vrste, u Victoria and Albertu brojne kostime, a u Science Museumu predmete i strojeve koji su obilježili povijest poput parnog stroja, lokomotiva, aviona, automobila, raketa, ali i naše projekcije kako bismo izgledali da smo drugog spola i da smo starci. Osim samih eksponata, oduševili smo se i muzejskim trgovinama u kojima smo se zadržali podjednako kao i razgledavajući same muzeje. Nakon navedenih, posjetili smo i još jedan muzej, Sherlock Holmes Museum, na svima poznatoj lokaciji – 221b Baker Street.

Rezime putovanja mogao bi se svesti na – veliko iskustvo na području struke, ispunjenje sna svakog mladog informatologa, odlično vrijeme, čudna hrana, multikulturalnost, vrijedna poznanstva i uspomene za cijeli život.

(Tekst napisale Ivana Turk i Elizabeta Vujnovac)

 

London, baby!” bila je rečenica koju su Facebook prijatelji većine studenata 2. godine diplomskog studija informatologije mogli pročitati u rano poslijepodne ponedjeljka, 13. travnja 2015. godine, kada smo se sa Klise zaputili u London. Nakon ugodnog i prilično kratkog leta sletjeli smo na londonski aerodrom Stansted i autobusom se zaputili u sam centar Londona, do hostela Clink 261. U trenucima netom nakon kratkog ostavljanja prtljage i raspakiravanja svi smo pohrlili pronaći večeru, a zatim (ovisno o stadiju umora) razgledavati grad ili se udobno smjestiti u hostelsku hfbfcommon room i provesti večer uz druženje, jer ipak se nismo ovako okupili od izlaganja pilot projekata!

Peti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata

U ponedjeljak i utorak (21. i 21. travnja) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu održao se Peti festival hrvatskih digitizacijskih projekata. Festival je posvećen temama korištenja digitalne kulturne i znanstvene baštine, autorskom pravu u digitalnom okruženju te digitalnoj humanistici. Mogla su se čuti izlaganja stručnjaka iz područja izrade, obrade ili korištenja digitalnog sadržaja te izlaganja koja su predstavila nove metode i pristupe u razvoju sustava i usluga digitalne knjižnice. Rasprave, razmjene ideja i primjeri dobre prakse o kojima se pričalo povezani su aktualnim pitanjima i izazovima u području:

  • digitalne humanistike,
  • digitalizacije i autorskog prava,
  • kreativne industrije i korištenja digitalne kulturne baštine,
  • analize korištenja digitalnih sadržaja,
  • projekata i uspostave redovnog programa digitalizacije,
  • digitalizacije specifičnih vrsta građe,
  • provedenih projekata digitalizacije.

Na ovogodišnjem su festivalu, kao pozvani predavači, sudjelovali i naši članovi Odsjeka. Prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog i dr. sc. Kristina Feldvari održale su predavanje pod naslovom E-knjige u javnim kulturnim i znanstvenim ustanovama i upravljanje vlasničkim pravima: na primjeru hrvatskih knjižnica, dok je doc. dr. sc. Boris Bosančić održao predavanje pod naslovom Postupak označivanja teksta u projektima digitalizacije stare građe za potrebe znanstvenoistraživačkog rada.

Više informacija možete saznati na službenim mrežnim stranicama festivala.

Obrana diplomskog rada

U srijedu, 22. travnja 2015. godine Hana Marčetić obranila je diplomski rad pod nazivom Religija u informacijskom društvu pod mentorstvom doc. dr. sc. Borisa Badurine.