Gostujuće predavanje mr. art. Ive Gobić Vitolović

U sklopu nastave iz predmeta Metode zaštite papirne građe na diplomskom studiju Informatologije održano je gostujuće predavanje vrhunskog predmetnog stručnjaka, mr. art. Ive Gobić Vitolović, voditeljice Odjela za konzervaciju i restauraciju Državnog arhiva u Rijeci (DARI). Predavanje je održano 26. siječnja 2018. godine u trajanju od 3 (tri) školska sata i bilo je podijeljeno u dva dijela. U prvom dijelu održano je predavanje pod naslovom Djelatnost Odjela za konzervaciju i restauraciju DARI gdje su na iznimno zanimljiv i poučan način predstavljene aktivnosti koje se provode u navedenoj instituciji. Naime, kolegica je dio školovanja i konzervatorsko-restauratorske prakse provela u inozemstvu, a po povratku u Hrvatsku je samostalno ustrojila rad spomenutog Odjela te su studenti iz prve ruke imali prigodu poslušati iznimno poučan primjer dobre prakse. U drugom dijelu održano je predavanje pod naslovom Metode zaštite papirnog i knjižnog gradiva – konzervacija i restauracija papirne i knjižne građe u kojem su predstavljeni brojni primjeri restauratorsko-konzervatorskih zahvata u praksi. Studenti su mogli vidjeti primjere restauracije knjižnog i plošnog gradiva i upoznati se s razlikama u pristupu. Kolegica je također prikazala i primjere dobre prakse sa seminara koje je pohađala, a koje je vodio doajen restauracije papirne građe, nažalost nedavno preminuli Christopher Clarkson. Predavanju su prisustvovali svi studenti koji slušaju kolegij Metode zaštite papirne građe, a prezentirani sadržaji su bili vrlo kvalitetni te se može zaključiti da je ova aktivnost u potpunosti ispunila zacrtane ciljeve.

prof. dr. sc. Damir Hasenay

Gostujuće predavanje mr. art. Andreje Dragojević

U sklopu nastave iz predmeta Metode zaštite papirne građe na Diplomskom studiju informatologije održano je gostujuće predavanje vrhunskog predmetnog stručnjaka, mr. art. Andreje Dragojević, pročelnice Središnjeg laboratorija za restauraciju i konzervaciju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. Predavanje je održano 12. siječnja 2018. godine u trajanju od 3 (tri) školska sata i bilo je podijeljeno u dva dijela. U prvom dijelu održano je predavanje pod naslovom Predstavljanje djelatnosti Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva na kojem su na zanimljiv i poučan način predstavljene aktivnosti koje se provode u navedenoj instituciji. Također je u sklopu ovog predavanja prikazan dokumentarni film o restauraciji Dubrovačkog statuta. U drugom dijelu održano je predavanje pod naslovom Konzervatorsko-restauratorski radovi na papiru – iskustva i primjeri u kojem su predstavljeni brojni primjeri restauratorsko-konzervatorskih zahvata u praksi. Studenti su mogli vidjeti primjere od restauracije zidnih papirnih tapeta, knjiga, rukopisa i grafika do jedinstvenog primjera restauracije papirusnih fragmenata iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Predavanju su prisustvovali svi studenti koji slušaju kolegij Metode zaštite papirne građe, a prezentirani sadržaji su bili vrlo kvalitetni te se može zaključiti da je ova aktivnost u potpunosti ispunila zacrtane ciljeve.

prof. dr. sc. Damir Hasenay

Prof. dr. sc. Damir Hasenay sudjelovao na 21. Seminaru Arhivi, Knjižnice, Muzeji: Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture

U razdoblju od 22. do 24. studenog 2017. godine u Poreču je održan već tradicionalni 21. po redu Seminar Arhivi, Knjižnice, Muzeji: Mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture. S našeg je Odsjeka na ovom seminaru s izlaganjem pod naslovom “Sadržajni okvir i metodologija izrade Nacionalnog programa zaštite pisane baštine” sudjelovao prof. dr. sc. Damir Hasenay, kao koordinator navedenoga programa. Profesor Hasenay je sudjelovao i u radu Konzervatorsko-restauratorske radionice (voditelj: Damir Doračić) s temom “Nacionalni program zaštite pisane baštine – temeljne postavke i izazovi implementacije”. Cilj je navedenih dvaju predavanja bilo upoznavanje stručne i znanstvene AKM zajednice s aktivnostima na izradi spomenutog programa. Više o programu cijeloga skupa možete vidjeti na sljedećoj poveznici: http://akm.hkdrustvo.hr/program/.

 

Igraonice u Dječjem domu Klasje

U srijedu, 13. prosinca 2017. godine studentice 3. godine preddiplomskog studija Informatologije (članice Kluba Libros) te studenti Medicinskog fakulteta u Osijeku (članovi EMSA Osijek) posjetili su dječji dom „Klasje“ gdje je održana još jedna u nizu volonterskih radionica. Cilj je ovih igraonica i radionica s različitom tematikom, animacijske i edukativne prirode, uljepšati svakodnevnicu štićenika iz Klasja koji su različitih uzrasta i interesa.  Od ove su se godine studentima Medicine u volontiranju u Klasju, na inicijativu izv. prof. dr. sc  Sanjice Faletar Tanacković, pridružili i studenti Informatologije. Na radionici su sudjelovale studentice 3. godine preddiplomskog studija Informatologije (Katarina Baričević, Ana Ružolčić, Sandra Momčilović, Tena Ištuk, Ana Boras, Rea Čevapović, Hajdi Ivanović, Antonela Galić, Katarina Đurđević, Tea Bizik i Antonela Čepčar) te studenati Medicine (Mia Sušac, Josipa Pinjušić, Ella Đukić, Ivan Školka, Marina Popović, Mirna Rozić, Toni Tominac, Iva Sabljić i Antonela Šarić).

Prosinačka radionica imala je božićnu tematiku, a izrađivali su se snjegovići od riže i pamučnog materijala koji su se kasnije ukrašavali različitim gumbićima, šarenim perlicama, flomasterima i vrpcama. Taj dio najviše se svidio malenim štićenicima koji su imali svoje mentore tj. studenta koji je s njima izrađivao snjegoviće. Ono što se posebno svidjelo starijim štićenicima bio je glazbeni dio gdje su štićenike gitarama i veselim božićnim pjesmicama uveseljavali studentica Informatologije Antonela Čepčar te student Medicine Toni Tominac. Malenim štićenicima toliko su se svidjele gitare da su se čak i okušali u sviranju! Atmosfera je bila vesela i ugodna, a upravo to je ono što je potrebno štićenicima pred blagdane: veselje i radost. Budući da se ove igraonice organiziraju redovito (u pravilu jednom mjesečno), u pripremi je već i radionica za siječanj koju će organizirati studenti Informatologije. Svi studenti koji se žele pridružiti navedenim aktivnostima dobrodošli su (javite se u Klub).

Iako sam čovjek ne može učiniti mnogo bez pomoći drugih ljudi, zajedničkim snagama i trudom moguće je učiniti mnogo dobrih i plemenitih djela. Aktivnosti u organizaciji Kluba Libros pokazuju kako dobrih ljudi i dalje ima te kako se dobrota može pronaći na svakom koraku, samo ako ju potražimo u dubini svoga srca. Tada se brišu sve granice i ljudi se prepoznaju samo po dobrim djelima i plemenitom činu koji je uljepšao dan onima kojima je to najpotrebnije. U današnjem užurbanom svijetu u kojemu se cilj stavlja na materijalne stvari počinje se gubiti smisao i važnost pomaganja jedni drugima. Skromnost čovjeka te dobrota koju čuva u sebi ipak je najljepše što čovjek može posjedovati. Pomagati drugima i kada nije božićno vrijeme stoga je odlika čistog i dobrog duha kojim svijet postaje ljepše i plemenitije mjesto za život.

Antonela Čepčar

 

 

 

Prof. dr. sc. Zoran Velagić održao predavanje u okviru “Research seminar on e-books in digital society” na Sveučilištu u Boråsu

U sklopu završnog seminara švedskog projekta The e-book research project prof. dr. sc. Zoran Velagić, djelatnik našeg Odsjeka i doc. dr. sc. Franjo Pehar s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru predstavili su u okviru izlaganja Overview of the Croatian book market, održanom 24. studenog 2017. godine, kontekst razvoja e-knjiga u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na povijesni i opći demografski razvoj. Usto, predstavljena su hrvatska istraživanja provedena zahvaljujući razvoju metodologije na navedenom projektu koji je, između ostalog, rezultirao iznimno kvalitetnom monografijom Books on screens. Švedski nakladnik Nordicom nudi besplatno preuzimanje na poveznici http://www.nordicom.gu.se/sv/publikationer/books-screens.

 

Prof. dr. sc. Zoran Velagić sudjelovao na 5. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji “Publishing – trends and contexts”

Prof. dr. sc. Zoran Velagić sudjelovao je na 5. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji Publishing – trends and contexts koju suorganiziraju osječki i zadarski odsjeci za informacijske znanosti, na kojoj je u izlaganju pod nazivom Timeline of readers predstavio razvoj istraživačke konceptualizacije čitatelja. Konferencija je održana u Zadru, u razdoblju od 20. do 21. listopada 2017. godine.

 

Prof. dr. sc. Zoran Velagić sudjelovao na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji “Books and Screens and the Reading Brain”, Vilnius, Litva

Prof. dr. sc. Zoran Velagić sudjelovao je u razdoblju od 27. do 29. rujna  2017. na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji “Books and Screens and the Reading Brain”, koju su suorganizirali Society for the history of reading, authorship and publishing, COST EREAD projekt i Sveučilište u Vilniusu. U izlaganju, nastalom u suradnji s uglednim europskim znanstvenicima, Angusom Phillipsom, Arūnasom Gudinavičiusom i Andriusom Šuminasom, predstavljeni su rezultati istraživanja modernih knjiških naslovnica na različitim europskim tržištima. U izlaganju pod naslovom Trends and Contrasts in Book Cover Design istraženi su načini odlučivanja o dizajnu naslovnica, dominantni motivi, veze s ostalim kreativnim industrijama, utjecaj e-okružja na koncipiranje i oblikovanje naslovnice i sl.

Prof. dr. sc. Zoran Velagić sudjelovao na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji “By the Book4: A perspective on the book industry”, Firenza

Prof. dr. sc. Zoran Velagić je u razdoblju od 21. do 23. lipnja 2017. sudjelovao na poznatoj nakladničkoj konferenciji koja se svake godine održava u Firenci na kojoj je, zajedno s doc. dr. sc. Franjom Peharom, djelatnikom Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, predstavio rezultate petogodišnjeg praćenja razvoja tržišta elektroničkih knjiga u Hrvatskoj. Autori su istražili kako opće stavove nakladnika prema e-knjigama, tako i stvarnu ponudu hrvatskih e-knjiga s obzirom na zastupljenost nakladnika, dostupne formate, cijene i sl.

 

U Sveučilišnom glasniku objavljena vijest o nagradi Emerald Literati Network Awards for Excellence koju je djelatnik našeg Odsjeka doc. dr. sc. Boris Bosančić dobio za svoj rad “Informacija u procesu stjecanja znanja” (Information in the knowledge acquisition process)

U Sveučilišnom glasniku objavljena je vijest o nagradi koju je dobio djelatnik našeg Odsjeka, doc. dr. sc. Boris Bosančić. U nastavku vijest prenosimo u cijelosti:

Doc. dr. sc. Boris Bosančić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek dobio je nagradu Emerald Literati Network Awards for Excellence uredništva časopisa za svoj rad “Informacija u procesu stjecanja znanja” (Information in the knowledge acquisition process) koji je 2016. godine objavljen u časopisu Journal of Documentation. Mrežna stranica s nagrađenim radovima nalazi se na mrežnoj adresi: http://www.emeraldgrouppublishing.com/authors/literati/awards.htm?year=2017. Zahvaljujući nagradi, slobodan pristup radu omogućen je do 20. lipnja 2018. s mrežnih stranica časopisa Journal of Documentation (http://www.emeraldinsight.com/doi/full/10.1108/JD-10-2015-0122). Isti rad dostupan je i u svojoj postprint-inačici u FFOS-ovu institucijskom repozitoriju na adresi https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1547.

Rad se, osim sažetog prikaza raznolikosti pogleda na pojam informacije različitih područja znanosti, bavi i tumačenjem procesa stjecanja znanja s osobitoga simboličkog/metaforičkog stajališta. U radu se nastoji iznaći odgovor na pitanje zašto različiti načini/perspektive stjecanja znanja u okviru znanstvenih područja imaju drugačiji pogled na informaciju, uključujući tu i dva, čini se, najnepomirljivija: jedan, koji informaciju drži objektivnim entitetom koji postoji u ‘vanjskom svijetu’ i drugi, koji ju smatra konstruktom čovjekova uma. U skladu s tim, u radu je predložen odgovarajući simbolički prikaz u obliku stanovitog ‘stabla znanja’ na osnovi kojega je zatim dano i metaforičko tumačenje odnosa ključnih pojmova u procesu stjecanja znanja – informacije, podatka, znanja i mudrosti, tzv. DIKW hijerarhije (Data-Information-Knowledge-Wisdom hierarchy). Na ovaj način ukazano je na jedno, relativno novo, shvaćanje pojma informacije, koje je u stanju barem ublažiti, ako ne i u cijelosti prevladati problem različitog shvaćanja informacije u različitim znanstvenim područjima.