Posted on

FFOS biciklijada

U subotu, 24. travnja 2021. godine, održana je tradicionalna biciklijada Filozofskog fakulteta Osijek (FFOS) u organizaciji Filozofskog fakulteta Osijek u suradnji s Klubom studenata informacijskih znanosti “Libros”, Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek, Društvom knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, te osječkim ogrankom Hrvatskog čitateljskog društva.

Rutu od otprilike 30 kilometara, na relaciji Osijek – Kopački rit – Osijek, odvozilo je 16 sudionika. U biciklijadi su sudjelovali FFOS nastavnici, knjižničari i studenti, učitelji i učenici OŠ Franjo Krežma te građani. Budući da je zbog epidemioloških uvjeta na fizičkoj biciklijadi bio ograničen broj sudionika, tijekom vikenda je organizirana i virtualna biciklijada kojoj se pridružilo 20ak građana i 10ak sudionika međunarodne konferencije LIDA koji su u svojim gradovima (u Sjedinjenim Američkim Državama, Poljskoj, Danskoj, Slovačkoj, Sloveniji i Njemačkoj) odvozili rutu po vlastitom izboru. Najsretnije sudionice virtualne biciklijade bila je Martina Pencinger, studentica 1. godine Filozofskog fakulteta Osijek, i Amy VanScoy, profesorica sa Sveučilišta Buffalo, iz SAD-a,  kojima su uručene simbolične nagrade.

Biciklijada se i ove godine organizirala povodom Noći knjige, u znak podrške nacionalnoj kampanji za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati” Komisije za knjižnične usluge za osobe s invaliditetom i osobe s posebnim potrebama Hrvatskog knjižničarskog društva. Cilj je ove kampanje informirati i senzibilizirati hrvatsku javnost o problemima osoba s teškoćama čitanja i disleksijom te potaknuti suradnju među relevantnim institucijama i stručnjacima. Kako bi se pak omogućio lakši pristup većem broju knjiga prilagođenih za ovu društvenu skupinu, Kampanjom se želi potaknuti uvođenje sustavnog financiranja proizvodnje građe lagane za čitanje i zvučnih knjiga na državnoj razini te povećati mrežu knjižnica koje provode programe za osobe koje ne mogu čitati standardni tisak. Jedan od glavnih ciljeva Kampanje, izmjena Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, je ostvaren. U zakon su dodani članci 86.a i 86.b kojima se uređuje korištenje autorskih djela za potrebe osoba koje su slijepe, imaju oštećenje vida ili druge poteškoće u korištenju tiskanih izdanja, uključujući i osobe koje “imaju perceptivne smetnje ili poteškoće u čitanju te zbog toga ne mogu čitati tiskana izdanja u istoj mjeri kao osoba koja nema takve smetnje ili poteškoće”. Zahvaljujući tim dopunama olakšana je prilagodba tiskanih djela i drugih sadržaja zaštićenih autorskim pravom i srodnim pravima u formate prilagođene potrebama slijepih osoba, osoba s oštećenjem vida ili drugim poteškoćama zbog kojih se ne mogu služiti standardnim tiskom.

Roditelji, odgajatelji, nastavnici, knjižničari, socijalni i zdravstveni djelatnici, logopedi, nakladnici, predstavnici civilnog društva i svi ostali koji žele saznati više o Kampanji, podržati ju i uključiti se u planiranje i provođenje aktivnosti (izložbe, predstavljanje knjiga, predavanja, radionice, biciklijada itd.) mogu se javiti koordinatorici Kampanje na Filozofskom fakultetu Osijek, prof. dr. sc. Sanjici Faletar Tanacković.

Sanjica Faletar Tanacković

Roditelji, odgajatelji, nastavnici, knjižničari, socijalni i zdravstveni djelatnici, logopedi, nakladnici, predstavnici civilnog društva i svi ostali koji žele saznati više o Kampanji, podržati ju i uključiti se u planiranje i provođenje aktivnosti (izložbe, predstavljanje knjiga, predavanja, radionice, biciklijada itd.) mogu se javiti koordinatorici Kampanje na Filozofskom fakultetu Osijek, prof. dr. sc. Sanjici Faletar Tanacković.

Posted on

LIDA 2021

Od 19. do 22. 4. 2021. godine održana je međunarodna konferencija Libraries in the Digital Age (LIDA) koja se, u suorganizaciji Rutgers Sveučilišta iz SAD-a, Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek te Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, održava od 2000. godine. Konferencija je zbog epidemioloških uvjeta održana u virtualnom formatu, a besprijekornu tehničku podršku osigurao je Filozofski fakultet Osijek.

Ovogodišnja se konferencija bavila izazovima i identitetskim promjenama koje digitalna paradigma donosi knjižnicama, obrazovnim ustanovama i građanima, s posebnim naglaskom na etičke aspekte. O toj i srodnim temama izlagalo je preko 150 autora iz čitavog svijeta (Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Indonezija, Irska, Izrael, Latvija, Libanon, Norveška, Poljska , Portugal, Slovačka, Slovenija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD). Na konferenciji je sudjelovalo i 26 doktorskih i diplomskih studenta iz više zemalja.

Konferenciju je izlaganjem otvorio pozvani predavač Nicholas Belkin, profesor emeritus s Rutgers Sveučilišta, svjetski poznat kao utemeljitelj kognitivnog pristupa u informacijskim znanostima. On se u svom iznimno provokativnom izlaganju pozabavio sveprisutnim informacijskim ‘miljeom’ te njegovim mogućim implikacijama na ulogu knjižnica čija je zadaća građanima omogućiti brz i učinkovit pristup informacijama. Druga je pozvana predavačica na skupu bila Milijana Mičunović s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek koja je u svojem iznimno zanimljivom predavanju govorila o suživotu ljudi i tehnologije u tzv. tehnosferi te o promjenama koje u naše živote donosi visoko tehnološka kultura. M. Mićunović je u svom izlaganju istražila kako pojedinci i društvo u cjelini, mogu pridonijeti uspješnoj koegzistenciji organizama i algoritama te tehnologiju upotrijebiti za dobro i za pozitivnu promjenu društva. Treća je pozvana predavačica, Diane Rasmussen Pennington iz Ujedinjenog Kraljevstva, u svom izlaganju pokušala odgovoriti na pitanje kako nam knjižničari mogu pomoći da se uspješno snađemo u infodemiji.

Na skupu je sudjelovalo više znanstvenika i stručnjaka s Filozofskog fakultet Osijek, koji su predstavili rezultate svojih istraživanja. Boris Bosančić u svome radu istražuje ideju dihotomije poimanja informacije s obzirom na podatkovnu strukturu pošiljatelja te pozadinsko znanje primatelja poruke. Bosančić se pri tome oslanja na Shannonovu ideju ‘informacijske teorije’ koja se pojavila još davne 1948. godine, a o ovoj je temi objavio rad u prestižnom međunarodnom časopisu Journal of Documentation. G. Gašo, M. Dragija Ivanović i S. Faletar Tanacković u svom se radu bave odnosom mentora i doktorskih studenata, te predstavljaju rezultate istraživanja provedenog među doktorskim studentima informacijskih i komunikacijskih znanosti u RH. Cilj istraživanja M. Gilman Ranogajec i B. Badurine je povećati razinu svjesnosti akademske zajednice o važnosti vještina informacijske pismenosti te pitanjima zaštite osobnih podataka na društvenim medijima. L. Šuster, u svome posterskom izlaganju donosi rezultate istraživanje o učinku mobilnih uređaja na interpersonalnu komunikaciju knjižničara i korisnika, na informacijsko ponašanje korisnika te na samo pružanje knjižničnih usluga. S. Faletar Tanacković, K. Petr Balog, u suautorstvu sa S. Erdelez (Simmons Sveučilište, SAD), u svome su radu predstavile rezultate istraživanja o knjižničnim uslugama za osobe oboljele od različitih oblika demencije (posebice Alzheimerove bolesti) i njihovih skrbnika te ulozi knjižnica u stvaranju demenciji prijateljskih zajednica.  

U okviru konferencije tradicionalno su dodijeljene i nagrade za najbolja posterska i studentska izlaganja. Nagradu za najbolji studentski poster, međunarodno je ocjenjivačko povjerenstvo dodijelilo Ines Horvat, asistentici na Filozofskom fakultetu Osijek, za rad o hrvatskoj pisanoj baštini i njezinoj ulozi u očuvanju kulturnog identiteta, a nagradu za najbolji studenti rad dobili su diplomandi Filozofskog fakulteta Osijek, Ivona Grgić i Cvijetin Vidaković, za svoje istraživanje informacijskog ponašanja umirovljenika te izradu aplikacije koja bi im trebala olakšati pronalaženje korisnih informacija na internetu. Nagrađeni su radovi zadovoljili propisane kriterije koji su se odnosili na relevantnost teme, utemeljenost pristupa na najnovijim znanstvenim spoznajama, usklađenost obrađenog problema s konferencijskom temom i kritički pristup.

Kako se konferencija zbog nepovoljnih epidemiološki uvjeta nije održala 2020.,na ovogodišnjoj je konferenciji obilježena i 20. obljetnica LIDA-e, konferencije koja je Hrvatsku i hrvatske informacijske stručnjake stavila na svjetsku scenu i povezala ih s međunarodnim kolegama. Zanimljivo je da su na LIDA-i do sada izlagali brojni pozvani predavači koji slove za najeminentnije stručnjake i znanstvenike u području. Posebna je zahvala, za njihov doprinos konferenciji LIDA, dodijeljena pokretačima LIDA konferencije, Tatjani Aparac-Jelušić (Hrvatska) i Tefku Saracevicu  (Rutgers University, SAD), koji slovi za jednog od najcitiranijih autora u području informacijskih i komunikacijskih znanosti na svijetu.

Budući da ove godine za sudionike konferencije nije bilo moguće organizirati zajedničko druženje, svi su bili pozvani pridružiti se virtualnoj FFOS biciklijadi te na taj način dati podršku nacionalnoj kampanji Hrvatskog knjižničarskog društva za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati”. Pozivu se odazvalo 20ak sudionika iz Danske Hrvatske, Slovenije, Slovačke, Poljske i SAD-a, a najsretniji je nagrađen besplatnom registracijom za sljedeću LIDA konferenciju koja će se, zahvaljujući dugogodišnjoj uspješnoj suradnji i visokoj kvaliteti organizacije ovogodišnjeg skupa, održati u Osijeku u svibnju 2023.

Konferencija LIDA je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatskog informacijskog I dokumentacijskom društva, a Europski ogranak krovne svjetske asocijacije informacijskih stručnjaka (ASIS&T) osigurao je besplatne godišnje članarine za nagrađene studente.

Sanjica Faletar Tanacković

Posted on

Stručni kolokvij studenata Odsjeka za informacijske znanosti

U utorak, 27. travnja 2021. godine, s početkom u 14:00 održan je Stručni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti pod organizacijom Odsjeka za informacijske znanosti i Kluba studenata informacijskih znanosti LIBROS. Profesori i studenti s odsjeka okupili su se ispred malih ekrana, u online okruženju, zbog trenutne pandemije virusa COVID-19. Studenti su razmjenili svoja iskustva s raznih konferencija, projekata i radionica te predstavili zadnja dva broja Časopisa studenata informacijskih znanosti LIBROS sljedećim redosljedom:

  1. Dora Tatar – predstavljanje 9. broja časopisa LIBROS
  2. Maja Šimenić – predstavljanje 10. broja časopisa LIBROS
  3. Ena Maurus – Hackathon i WebCamp
  4. Maja Šimenić – Bobcatsss 2020.
  5. Hana Lelas i Klara Krnjaković – Bibliocikliranje 2019. i 2021.
  6. Adrian Buček – Čitateljski klub Libros
  7. Eva Stojić – Erasmus u Pečuhu
  8. Ana Kljajić i Izabel Zdravčević – Noć knjige 2021. – radionica za djecu

Čestitamo studentima na inspirirajućim izlaganjima. Zahvaljujemo svima koji su bili nazočni te glavnoj organizatorici Evi Stojić. Vidimo se sljedeće godine!

Posted on

LIDA 2021 – Student Showcase i zahvala za poseban doprinos

22. travnja završena je međunarodna konferencija LIDA 2021 u sklopu koje su utemeljitelji i pokretači konferencije LIDA Tatjana Aparac Jelušić i Tefko Saracevic (Rutgers University, SAD) dobili priznanje/zahvalu za poseban doprinos konferenciji LIDA (Certificate of Appreciation).

Nagradu za izvrstan studentski rad (Outstanding Student Paper Award) dobili su studenti Odsjeka za informacijske znanosti Ivona Grgić i Cvijetin Vidaković za rad s temom “Online information behavior of older adults: facilitating information access.”

Čestitamo!

Posted on

LIDA 2021 – nagrada za najbolji studentski poster

Ines Horvat dobila je nagradu za najbolji studentski poster na međunarodnoj konferenciji LIDA. Ocjenjivački odbor, kojeg su sačinjavali međunarodni znanstvenici, ocijenili su da poster pod naslovom “Presentation of Croatian written heritage collections and preservation of cultural identity” zadovoljava kriterije kao što su relevantnost, utemeljenost na najnovijim znanstvenim spoznajama, usklađenost teme s konferencijskom temom, kritički pristup itd. Nagrada je besplatno članstvo u međunarodnom udruženju informacijskih stručnjaka (ASIST) te besplatna kotizacija za sljedeću konferenciju LIDA.

Posted on

Nagrađeni studenti u ak. god. 2018./2019. i 2019./2020.

U proteklom su razdoblju studenti Odsjeka za informacijske znanosti nagrađeni pohvalom za uspješnost u studiranju po godinama koja se dodjeljuje kao poticaj za nastavak uspješnog studiranja na Filozofskom fakultetu Osijek i pohvalom studentima za izvannastavne aktivnosti kako slijedi:

  • pohvalu za uspješnost u studiranju po godinama u 2018./2019. ak. god. dobile su studentice preddiplomskog studija Ena Maurus i Marija Milošević
  • pohvalu za uspješnost u studiranju po godinama u 2019./2020. ak. god. dobile su studentice preddiplomskog studija Ena Maurus i Bernarda Bošnjak.
  • pohvalu za izvannastavne aktivnosti u 2019./2020. ak. god. dobile su studentice 2. godine diplomskog studija Marija Holjevac i Tomislava Žilić.

Čestitamo!

Posted on

Promocija knjige Knjižnična arhitektura

Znanstvena knjiga Knjižnična arhitektura: prostor, kultura, identitet izašla je iz pera dviju autorica iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti  – Tatjane Aparac-Jelušić, profesorice u trajnom zvanju (u miru) te Sanjice Faletar Tanacković, profesorice na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek. Obje autorice predavale su ili predaju kolegije vezane uz temu knjižnične arhitekture te ih je posvećenost kolegijima i ponukala na pripremu publikacije iz ovog područja. Publikacija je izašla 2020. godine u nakladi „Ljevak’.

U svojoj publikaciji autorice o temi knjižnične arhitekture progovaraju sa stajališta kulturno-socioloških paradigmi knjižničarstva i knjižnične arhitekture. U svojoj detaljnoj i nadasve sveobuhvatnoj analizi literature i primjera knjižnične arhitekture iz prakse autorice ukazuju na najznačajnija teorijska uporišta pri proučavanju i interpretaciji knjižnične arhitekture, problematiziraju motrišta knjižničara, arhitekata i dizajnera s kojih su polazili pri tumačenju svojih stajališta i viđenja knjižničnih zgrada, prostora koji zauzimaju i onoga koji organiziraju unutar tih zgrada, te na utjecaj društveno-kulturnih čimbenika na promjene dominantnih paradigmi kako u knjižničarstvu, tako i u arhitekturi i dizajnu.

O temi knjižnične arhitekture autorice progovaraju kroz pet poglavlja. U uvodnom poglavlju naslovljenom Uvod u problematiku knjižnične arhitekture autorice daju svoja uvodna promišljanja o kulturnom i društvenom diskursu knjižnica kao društvenog proizvoda te arhitekture koja ima snažnu povezanost s pripadnošću, identitetom i sl. vidljivima kroz njezine proizvode. Drugo je poglavlje naslovljeno Teorijska ishodišta za razumijevanje i proučavanje knjižnične arhitekture i podijeljeno je na dva dijela. U prvom se dijelu daje prostora raspravama kulturno-socioloških paradigmi u knjižničarstvu, ponajviše o kulturi i identitetu knjižnica, društveno-kulturnom kontekstu knjižničarstva i knjižnične arhitekture te društveno-kulturnom identitetu knjižnice i izazovima digitalnog doba, dok se u drugom progovara o ideji prostora i knjižnične arhitekture kroz tumačenje pojmova ‘prostor’ i ‘mjesto’ te suprotstavljanjem tumačenja ideje prostora u knjižničnoj zajednici s jedne, i u arhitektonskoj s druge strane.  Treće poglavlje pod nazivom Knjižnične zgrade: izazovi oblikovanja i interpretacije organizirano je u četiri tematske cjeline. U prvoj se govori o pristupima oblikovanju knjižničnih zgrada s motrišta knjižničara te se detaljnije prikazuju teorijska ishodišta u knjižničnoj literaturi do 20. stoljeća, nova viđenja knjižničnih zgrada u 20. stoljeću te futuristička promišljanja i konceptualni pristupi knjižničnim zgradama u 21. stoljeću. U drugoj se cjelini govori o istoj temi, ali sa stajališta arhitekata i dizajnera. Treća tematska cjelina donosi posebno zanimljiva istraživanja utjecaja knjižnične arhitekture prije izgradnje i poslije useljenja u novu knjižničnu zgradu. U ovom su dijelu posebno zanimljive spoznaje o utjecaju novih knjižničnih prostora na zajednicu koju opslužuju (tzv. Post-Occupancy Evaluation ili POE analize). Posljednja tematska cjelina u ovom poglavlju problematizira moguće pristupe interpretaciji i predstavljanju knjižničnih zgrada te daje odabrane primjere zanimljivih primjera knjižnične arhitekture iz cijelog svijeta. Nažalost, ni jedna hrvatska knjižnica nije dospjela na ovaj popis. U četvrtom poglavlju naslovljenom Doprinosi izgradnji korpusa stručne i znanstvene literature o knjižničnoj arhitekturi autorice donose pregled najznačajnijih radova na temu knjižnične arhitekture koji su pobudili interes i u zajednici knjižničara i u zajednici arhitekata, a posebnu pozornost pridaju radovima koji su utjecali, ali i još uvijek utječu na generacije knjižničara prilikom pripreme, planiranja i sudjelovanja u daljnjim fazama izgradnje ili preoblikovanja knjižničnih zgrada. Autorice ističu da je odabir literature bio izuzetno težak i subjektivne naravi, te da su se prilikom odabira naslova vodile izvorima koje su rabile u svome nastavnom radu prilikom predavanja kolegija iz tematike knjižnične arhitekture. Nesporno je, međutim, da među izvorima dominiraju oni s engleskog govornog područja (uključujući i priloge skandinavskih autora koji često objavljuju na engleskom jeziku). Posljednje je poglavlje rezervirano za Zaključna razmatranja autorica.

Knjižnična arhitektura: prostor, kultura, identitet publikacija je koja je ispunila izuzetno veliku prazninu u hrvatskoj literaturi iz informacijskih i komunikacijskih znanosti budući da su izuzetno rijetki radovi koji problematiziraju upravo ovu temu. Upravo iz tog razloga ova je publikacija izuzetno važna za hrvatsku knjižničnu zajednicu, ali ne samo za nju. Ona je važna i za zajednicu arhitekata koji sudjeluju na projektima izgradnje knjižničnih zgrada u Hrvatskoj. Zbog svoje važnosti i za jednu i drugu zajednicu mišljenja smo da bi mogla poslužiti i kao most suradnje i spajanja te dvije zajednice koje su do sada u Hrvatskoj vrlo često djelovale izolirano i bez suradnje.

Ciljana publika ove znanstvene knjige su prvenstveno knjižničari, arhitekte i dizajneri u Hrvatskoj, ali također i svi studenti i nastavnici na studijima iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti, te arhitekture i dizajna koje zanima ova tematika. Također, očekujemo da će knjiga biti zanimljiva i kolegama van granica Hrvatske (posebice u onim zemljama gdje nema jezične barijere) budući da i te, nama susjedne, zemlje bilježe veliki nedostatak djela iz područja knjižnične arhitekture.

Ako uzmemo u obzir da se u izgradnju knjižnica, kada do toga stvarno dođe, ulaže uistinu veliki intelektualni i financijski kapital, onda je i u interesu tog društva da se te investicije što bolje iskoriste. Kao što je poznato, knjižnične se zgrade grade s ciljem da korisnicima služe više desetaka godina, gotovo zauvijek, te je stoga njihova kvaliteta izgradnje i korisnička orijentacija od izuzetnog društvenog interesa. Ova publikacija doista omogućuje da se taj cilj sada i ostvari.

Kornelija Petr Balog

Promocija knjige održana je u Zadru i u Osijeku. Zadarska je promocija održana 3. 12. 2020. u suorganizaciji Gradske knjižnice Zadar, Društva knjižničara Zadar, Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru te Naklade Ljevak. Osječka je promocija održana  25. 1. 2021. u suorganizaciji Filozofskog fakulteta Osijek, Gradske i i sveučilišne knjižnica Osijek (GISKO), Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema (DKSBS) te Naklade Ljevak.

Zbog epidemioloških uvjeta obje su se promocije održale online, a privukle su preko 150 sudionika.