Na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji “Globalne i lokalne perspektive pedagogije” u organizaciji Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Department of Child Education, Faculty of Child and Adult Education Sveučilišta u Debrecenu, Mađarska, koja se održala 27. i 28. listopada 2016. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku dr. sc. Anita Papić izložila je rad pod naslovom Implementacija informacijsko komunikacijskih tehnologija u kurikulum: studija slučaja u dvije privatne gimnazije u Hrvatskoj koji je nastao u koautorstvu s dr. sc. Tomislavom Jakopecom i doc. dr. sc. Borisom Badurinom. Rad donosi uvid u teorijska ishodišta implementacije informacijsko komunikacijske tehnologije u kurikulum, ali isto tako i rezultate empirijskog istraživanja stavova i preferencija prema određenim područjima informacijsko komunikacijske tehnologije ključnih aktera u procesu izrade kurikuluma– nastavnika, učenika i roditelja dobivenih u okviru provedene studije slučaju u dvije privatne gimnazije u Republici Hrvatskoj. Cilj rada je podastrijeti rezultate provedene studije slučaja izrade gimnazijskih kurikuluma u kojima je informacijsko komunikacijska tehnologija horizontalna tema koja prvenstveno potiče aktivnost učenika. Provedeno istraživanje sastavni je dio aktivnosti u sklopu projekta ICT Znanstveni laboratorij financiranog od strane Europskih strukturnih i investicijskih fondova u sklopu poziva za dostavu projektnih prijedloga Promocija kvalitete i unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja na srednjoškolskoj razini (broj ugovora: HR.3.1.20 – 0017). Nakon intenzivnih proučavanja i istraživanja najbolje prakse implementacije informacijsko komunikacijskih tehnologija u kurikulum izrađeni su kurikulumi ukupno četiri fakultativna predmeta u sklopu projekta ICT znanstveni laboratorij. S jedne strane kurikulumi su usklađeni sa smjernicama strategije Europa 2020 u kojoj je naglasak na programiranju odnosno kodiranju kao pismenosti današnjice tj. vještini 21. stoljeća te s druge strane sa tržištem rada koje iskazuje potrebu za stručnjacima čije kompetencije jamče sposobnost fleksibilne primjene informacijsko komunikacijskih tehnologija. Prva država koja je uvela programiranje odnosno kodiranje u kurikulum u svojim javnim školama je Velika Britanija pa su njihovi nastavni planovi i programi korišteni kao okosnica za usporedivost kurikuluma fakultativnih predmeta nastalih u sklopu projekta ICT znanstveni laboratorij s onim europskima. Želja je tvoraca ovih kurikuluma baciti prvi kamenčić u more koji ima potencijal pokrenuti val promjene na razini cijelog hrvatskog obrazovnog sustava. Više o konferenciji možete saznati u Glasu Slavonije http://www.glas-slavonije.hr/315743/3/Plod-suradnje-s-kolegama-iz-Segedina i na mrežnoj stranici http://arhiva.ffos.hr/pedagogy/globaltolocalpedagogy2016/hr/index.html.