ASIS&T 24-Hour Global Conference

Prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković predstavila je 27. 4. 2022. institucionalni znanstvenoistraživački projekt Filozofskog fakulteta Osijek FFOS-002 “Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica: teorijske i praktične pretpostavke” na međunarodnoj konferenciji ASIS&T 24-Hour Global Conference. Konferencija se održala online, putem Zoom platforme, 26. i 27. travnja 2022., a tema skupa je bila “Networking, Sharing, and Learning: Challenges and Opportunities”.

prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković

Znanstveni kolokvij Odsjeka

Šesti znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti održan je 30. ožujka 2022. godine. Ovaj su put predstavljeni rezultati dvaju istraživanja provedenih u sklopu Erasmus+ projekta Digital Education for Crisis Situations: Times when there is no alternative (DECriS) te rad izložen u sklopu konferencije Comunication Management Forum.

Projekt DECriS https://decris.ffos.hr/ usmjeren je na primjenu inovativnih digitalnih tehnologija tijekom pandemije COVID-19 bolesti, ali i drugih kriznih situacija. Također, projekt se bavi pitanjima digitalne kompetencije, novih inovativnih kurikuluma i obrazovnih metoda, kao i ostvarivanja međunarodne suradnje i suradnje s poslovnim sektorom. Na Znanstvenom kolokviju predstavljeni su rezultati dvaju istraživanja provedenih u sklopu prvog i šestog intelektualnog output-a, odnosno prve i šeste faze projekta.

Tomislav Jakopec predstavio je rad „Challenges and opportunities of conducting student internships during the lockdown” nastao u suautorstvu s prof. Tatjanom Aparac Jelušić. Rad je izložen na EDUVision 2021 konferenciji 25. studenog 2021. godine, a ovaj su put kolege s Odsjeka za informacijske znanosti mogli čuti o različitim aspektima, izazovima i prednostima stručne prakse koja se održava na daljinu i to na temelju konkretnih primjera stručne prakse provedene tijekom pandemije COVID-19 bolesti i lockdown-a.

Nakon toga Kristina Feldvari i Milijana Mićunović predstavile su završno izvješće prve faze projekta „Survey of the state-of-the-play on the use and policy making documents on OERs at European HEIs during the COVID-19 crisis” koje je nastalo na temelju istraživanja o pristupima i praksama razvoja i primjene otvorenih obrazovnih sadržaja na europskim visokoškolskim ustanovama u području knjižnične i informacijskih znanosti. Izvješće je prvi puta predstavljeno na skupu s multiplicirajućim učinkom 5. studenog 2021. u Barceloni, Španjolska. Na Znanstvenom kolokviju profesori i studenti s Odsjeka za informacijske znanosti imali su priliku čuti o rezultatima provedenoga istraživanja, odnosno o percepciji, pristupima i praksama u području digitalnog obrazovanja i otvorenih obrazovnih sadržaja na europskim LIS školama i odsjecima.

Na kraju, Kristina Feldvari i Milijana Mićunović predstavile su rad pod naslovom „Dezinformacije, teorije zavjera o cjepivu protiv covida-19 na društvenim mrežama i medijima” koji je izložen na konferenciji Comunication Management Forum 2021 19. ožujka 2021. Budući da dezinformacije i teorije zavjera na (društvenim) medijima utječu na dostupnost točnih zdravstvenih informacija, zdravstvenu pismenost i na stavove prema cijepljenju, što se posebice pokazalo problematičnim tijekom pandemije COVID-19 bolesti, cilj je ovoga rada bio istražiti mišljenje i stavove javnosti, odnosno dezinformacije i teorije zavjera o cijepljenju i COVID-19 cjepivu na internetskim portalima i društvenoj mreži Facebook.

doc. dr. sc. Milijana Mićunović

Doprinos Odsjeka KOBE konferenciji

Konferencija o budućnosti Europe (KOBE), čiji su nositelji Europska komisija, Europski parlament i Vijeće EU-a zamišljena je kao je niz aktivnosti koje se na razini zemalja Europske unije provode s ciljem rasprave o prioritetima i izazovima u oblikovanju zajedničke budućnosti europskih građana. Konferencija omogućuje da građani preuzmu aktivniju ulogu u odlučivanju o budućnosti Unije i njezinih politika.

Odsjek za informacijske znanosti dao je svoj doprinos konferenciji u dvije teme. U okviru teme Zdravlje na osnovu znanstvenog projekta Filozofskog fakulteta Osijek predloženo je da se osigura zdravstvena skrb, podrška i pristup informacijama za osobe s demencijom te da se promoviraju demenciji prijateljske zajednice diljem Europe. Cijela izjava može se pročitati na https://futureu.europa.eu/processes/Health/f/3/proposals/266775

U okviru teme Snažnije gospodarstvo, socijalna pravda i radna mjesta predlaže se da zatvorske knjižnice, između ostaloga, budu regulirane u relevantnim političkim propisima i zakonima, da budu dostupne svim zatvorenicima i organiziraju aktivnosti vezane uz poticanje čitanja i poboljšanje njihovih vještina pismenosti. Cijela izjava nalazi se na https://futureu.europa.eu/processes/Economy/f/10/proposals/266806

Sudjelovanje na konferenciji mini EdukAl 2021

Prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog, prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković i Tomislava Žilić (studentica 2. godine dipl. studija informatologija i informacijske tehnologije) sudjelovale su s posterskim izlaganjem na 7. edukativnoj konferenciji HUAB-a o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama “mini EdukAl 2021”. Na izlaganju je predstavljen znanstveni projekt “Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica:  teorijske i praktične pretpostavke” čiji je cilj na temelju znanstvenih spoznaja dobivenih u okviru planiranih istraživanja pridonijeti podizanju kvalitete svakodnevnog života osoba s Alzheimerovom bolešću (AB) kroz senzibilizaciju i informiranje knjižničara te prilagodbu knjižničnih usluga njihovim potrebama i interesima. U okviru projekta izradit će se i prilagođeni materijali za čitanje za osobe s AB čime se ističe važnost društveno odgovornog poslovanja u nakladništvu. Konferencija je održana online 17. prosinca 2021., a posteri se mogu pogledati u galeriji koja je dostupna ovdje: https://www.edukal.alzheimer.hr/edukal-2021/galerija-postera

prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković

24. AKM seminar

Poštovane kolegice i kolege, svi zainteresirani, 

obavještavamo vas da će se 24. AKM seminar, koji se trebao održati u studenome 2020. godine, održati 24.- 26. studenoga 2021. u Poreču, na našoj tradicionalnoj lokaciji – Hotel Valamar Diamant. 

Održavanje skupa planira se u fizičkome obliku, ali ukoliko okolnosti to ne budu dopuštale, svakako ćemo održati ili hibridni ili u potpunosti online seminar.

Budući smo do zadnjega časa čekali ove recentne pozitivne pokazatelje oko epidemiološke  situacije, vrijeme nam brzo izmiče, pa ovom prigodom objavljujemo i važne organizacijske datume, kojih molimo da se maksimalno pridržavate:

  • 10. rujna 2021. – rok za prijavu sažetaka izlaganja, tema i sinopsisa radionica, te tema postera;
  • 25. rujna 2021. – krajnji rok za odgovor Programskoga odbora prijavljenim autorima;
  • 15. studenoga 2021. – rok za dostavu integralnih radova, opisa radionica, te tekstova postera.

Programski odbor 24. AKM seminara

RED 2021

Na međunarodnoj konferenciji 10th International Scientific Symposium “Region, Entrepreneurship, Development” (RED 2021) koja je održana online 17. lipnja 2021. godine doc. dr. sc. Darko Lacović izložio je rad pod naslovom Information seeking in the workplace: a study of employees in eastern Croatia. U izlaganju je predstavljeno kvantitativno istraživanje provedeno sa studenticama diplomskog studija Ivanom Čurik i Majom Šimenić.

doc. dr. sc. Darko Lacović

Sudjelovanje na konferenciji QQML 2021

Na virtualnoj konferenciji međunarodnoj konferenciji QQML 2021 (International Conference on Qualitative and Quantitative Methods in Libraries) koja se održala od 25. do 28. svibnja 2021. prof. dr. sc. Damir Hasenay i asistentica Ines Horvat održali su 27. svibnja 2021. izlaganje pod naslovom Methodological Considerations of Written Heritage Interpretation.

LIDA 2021

Od 19. do 22. 4. 2021. godine održana je međunarodna konferencija Libraries in the Digital Age (LIDA) koja se, u suorganizaciji Rutgers Sveučilišta iz SAD-a, Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek te Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, održava od 2000. godine. Konferencija je zbog epidemioloških uvjeta održana u virtualnom formatu, a besprijekornu tehničku podršku osigurao je Filozofski fakultet Osijek.

Ovogodišnja se konferencija bavila izazovima i identitetskim promjenama koje digitalna paradigma donosi knjižnicama, obrazovnim ustanovama i građanima, s posebnim naglaskom na etičke aspekte. O toj i srodnim temama izlagalo je preko 150 autora iz čitavog svijeta (Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Indonezija, Irska, Izrael, Latvija, Libanon, Norveška, Poljska , Portugal, Slovačka, Slovenija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD). Na konferenciji je sudjelovalo i 26 doktorskih i diplomskih studenta iz više zemalja.

Konferenciju je izlaganjem otvorio pozvani predavač Nicholas Belkin, profesor emeritus s Rutgers Sveučilišta, svjetski poznat kao utemeljitelj kognitivnog pristupa u informacijskim znanostima. On se u svom iznimno provokativnom izlaganju pozabavio sveprisutnim informacijskim ‘miljeom’ te njegovim mogućim implikacijama na ulogu knjižnica čija je zadaća građanima omogućiti brz i učinkovit pristup informacijama. Druga je pozvana predavačica na skupu bila Milijana Mičunović s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek koja je u svojem iznimno zanimljivom predavanju govorila o suživotu ljudi i tehnologije u tzv. tehnosferi te o promjenama koje u naše živote donosi visoko tehnološka kultura. M. Mićunović je u svom izlaganju istražila kako pojedinci i društvo u cjelini, mogu pridonijeti uspješnoj koegzistenciji organizama i algoritama te tehnologiju upotrijebiti za dobro i za pozitivnu promjenu društva. Treća je pozvana predavačica, Diane Rasmussen Pennington iz Ujedinjenog Kraljevstva, u svom izlaganju pokušala odgovoriti na pitanje kako nam knjižničari mogu pomoći da se uspješno snađemo u infodemiji.

Na skupu je sudjelovalo više znanstvenika i stručnjaka s Filozofskog fakultet Osijek, koji su predstavili rezultate svojih istraživanja. Boris Bosančić u svome radu istražuje ideju dihotomije poimanja informacije s obzirom na podatkovnu strukturu pošiljatelja te pozadinsko znanje primatelja poruke. Bosančić se pri tome oslanja na Shannonovu ideju ‘informacijske teorije’ koja se pojavila još davne 1948. godine, a o ovoj je temi objavio rad u prestižnom međunarodnom časopisu Journal of Documentation. G. Gašo, M. Dragija Ivanović i S. Faletar Tanacković u svom se radu bave odnosom mentora i doktorskih studenata, te predstavljaju rezultate istraživanja provedenog među doktorskim studentima informacijskih i komunikacijskih znanosti u RH. Cilj istraživanja M. Gilman Ranogajec i B. Badurine je povećati razinu svjesnosti akademske zajednice o važnosti vještina informacijske pismenosti te pitanjima zaštite osobnih podataka na društvenim medijima. L. Šuster, u svome posterskom izlaganju donosi rezultate istraživanje o učinku mobilnih uređaja na interpersonalnu komunikaciju knjižničara i korisnika, na informacijsko ponašanje korisnika te na samo pružanje knjižničnih usluga. S. Faletar Tanacković, K. Petr Balog, u suautorstvu sa S. Erdelez (Simmons Sveučilište, SAD), u svome su radu predstavile rezultate istraživanja o knjižničnim uslugama za osobe oboljele od različitih oblika demencije (posebice Alzheimerove bolesti) i njihovih skrbnika te ulozi knjižnica u stvaranju demenciji prijateljskih zajednica.  

U okviru konferencije tradicionalno su dodijeljene i nagrade za najbolja posterska i studentska izlaganja. Nagradu za najbolji studentski poster, međunarodno je ocjenjivačko povjerenstvo dodijelilo Ines Horvat, asistentici na Filozofskom fakultetu Osijek, za rad o hrvatskoj pisanoj baštini i njezinoj ulozi u očuvanju kulturnog identiteta, a nagradu za najbolji studenti rad dobili su diplomandi Filozofskog fakulteta Osijek, Ivona Grgić i Cvijetin Vidaković, za svoje istraživanje informacijskog ponašanja umirovljenika te izradu aplikacije koja bi im trebala olakšati pronalaženje korisnih informacija na internetu. Nagrađeni su radovi zadovoljili propisane kriterije koji su se odnosili na relevantnost teme, utemeljenost pristupa na najnovijim znanstvenim spoznajama, usklađenost obrađenog problema s konferencijskom temom i kritički pristup.

Kako se konferencija zbog nepovoljnih epidemiološki uvjeta nije održala 2020.,na ovogodišnjoj je konferenciji obilježena i 20. obljetnica LIDA-e, konferencije koja je Hrvatsku i hrvatske informacijske stručnjake stavila na svjetsku scenu i povezala ih s međunarodnim kolegama. Zanimljivo je da su na LIDA-i do sada izlagali brojni pozvani predavači koji slove za najeminentnije stručnjake i znanstvenike u području. Posebna je zahvala, za njihov doprinos konferenciji LIDA, dodijeljena pokretačima LIDA konferencije, Tatjani Aparac-Jelušić (Hrvatska) i Tefku Saracevicu  (Rutgers University, SAD), koji slovi za jednog od najcitiranijih autora u području informacijskih i komunikacijskih znanosti na svijetu.

Budući da ove godine za sudionike konferencije nije bilo moguće organizirati zajedničko druženje, svi su bili pozvani pridružiti se virtualnoj FFOS biciklijadi te na taj način dati podršku nacionalnoj kampanji Hrvatskog knjižničarskog društva za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati”. Pozivu se odazvalo 20ak sudionika iz Danske Hrvatske, Slovenije, Slovačke, Poljske i SAD-a, a najsretniji je nagrađen besplatnom registracijom za sljedeću LIDA konferenciju koja će se, zahvaljujući dugogodišnjoj uspješnoj suradnji i visokoj kvaliteti organizacije ovogodišnjeg skupa, održati u Osijeku u svibnju 2023.

Konferencija LIDA je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatskog informacijskog I dokumentacijskom društva, a Europski ogranak krovne svjetske asocijacije informacijskih stručnjaka (ASIS&T) osigurao je besplatne godišnje članarine za nagrađene studente.

Sanjica Faletar Tanacković

LIDA 2021 – Student Showcase i zahvala za poseban doprinos

22. travnja završena je međunarodna konferencija LIDA 2021 u sklopu koje su utemeljitelji i pokretači konferencije LIDA Tatjana Aparac Jelušić i Tefko Saracevic (Rutgers University, SAD) dobili priznanje/zahvalu za poseban doprinos konferenciji LIDA (Certificate of Appreciation).

Nagradu za izvrstan studentski rad (Outstanding Student Paper Award) dobili su studenti Odsjeka za informacijske znanosti Ivona Grgić i Cvijetin Vidaković za rad s temom “Online information behavior of older adults: facilitating information access.”

Čestitamo!