Kompetencije dječjih knjižničara – predavanje

Doc. dr. sc. Ivana Martinović održala je 23. siječnja 2013. godine predavanje pod nazivom “Kompetencije dječjih knjižničara: koliko poznaju literaturu za svoje korisnike”. Predavanje je održano u Studijskoj čitaonici Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku, a u suradnji s Društvom knjižničara Slavonije i Baranje.

Jedna od ključnih kompetencija koje dječji knjižničari moraju posjedovati jest poznavanje i prosuđivanje literature za djecu – knjiga, časopisa, audiovizualnih materijala, mrežnih stranica i ostalih elektroničkih i drugih izvora da bi u knjižnične zbirke uključivali što aktualniju, raznolikiju i relevantniju građu koja odgovara razvojnim osobitostima djece i potrebama i interesima svakog pojedinca. Predavanje je problematiziralo pitanje razine kompetencije u ovom području koja se, prije svega, odražava se na kvalitetu knjižničnih zbirki, no utječe i na nabavnu politiku knjižnice. Ta je kompetencija izravno povezana s uslugom preporučivanja kvalitetne literature djeci i za djecu te drugim informacijsko-referentnim uslugama. Također, ista čini polazište k osmišljavanju različitih knjižničnih programa kao što je primjerice poticanje čitanja te savjetodavni rad s roditeljima u području čitanja djeci. Postavlja se pitanje kako je moguće izgraditi i održavati kvalitetne knjižnične zbirke, a potom i razvijati i osmišljavati ostale programe i usluge na primjeren način, te koji se zahtjevi postavljaju pred knjižničare u smislu poznavanja literature za djecu koja je dostupna na tržištu. Na kraju, na predavanju je dan prikaz rezultata provedenog istraživanja o tome koliko dječji knjižničari županijskih knjižnica u Hrvatskoj poznaju slikovnice za djecu i knjige za djecu mlađe dobi, razmatraju se mogući razlozi nedovoljno razvijenih kompetencija knjižničara u tom području, te predlažu moguća rješenja problema.

InfoDASKA2013 – Zagreb

Studentska konferencija Dani studenata knjižničarstva, poznatija pod nazivom DASKA, odnosno infoDASKA, održava se već šestu godinu zaredom okupljajući polaznike studija informacijskih znanosti iz Zagreba, Zadra i Osijeka. Za temu ovogodišnjeg skupa odabran je naslov „Pristup informacijama u umreženome svijetu“, koji obuhvaća širok spektar aktualnih tema iz područja informacijskih znanosti. Ove je godine konferencija održana u Zagrebu, a trajala je dva dana, od petka 17. do subote 18. svibnja. Osim studenata, svoja su predavanja izložile dr. sc. Aleksandra Horvat i dr. sc. Ana Barbarić te knjižničarka Marijana Glavica, djelatnica knjižnice Filozofskog fakultetu u Zagrebu, a održana je i radionica na kojoj je demonstrirano kako što bolje zaštititi profile na društvenim mrežama koje se danas masovno koriste, s naglaskom na Facebook.

Odsjek za informacijske znanosti u Osijeku predstavljale su studentice 1. godine diplomskog studija, Anja Đurđević i Eleonora Đekić, prezentirajući istraživanje pod nazivom  „Wikipedija u ocjenskim radovima studenata i očima nastavnika: pilot istraživanje na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku“. Pilot istraživanje provedeno je pod mentorstvom izv. prof. Sanjice Faletar Tanacković, pomoću anketnih upitnika na uzorku studenata i nastavnika odabranih preddiplomskih i diplomskih studija osječkog Sveučilišta. Istraživanje donosi odgovore na pitanja kada, u kojoj mjeri i zašto studenti koriste Wikipediju, mrežnu encikopediju slobodnog sadržaja pri izradi seminarskih i završnih radova te kako na to gledaju profesori. Rezultati istraživanja prikazani su u obliku statističkih podataka dobivenih obradom rezultata uz nekoliko reprezentativnih komentara ispitanika.

Konferencija je protekla u prijateljskoj i opuštenoj atmosferi uz razmjenu mišljena, znanja i iskustva studenata, a bile su zastupljene i brojne teme iz područja bibliotekarstva, muzeologije, nakladništva i informatike te drugih područja povezanih s predmetom skupa. Osim formalnog dijela konferencije, organiziran je i party u Klubu studenata Filozofskog Fakulteta te vođeni obilazak Muzeja suvremene umjetnosti, a svi se sudionici već raduju sljedećem susretu.

(Tekst napisale Anja Đurđević i Eleonora Đekić)

RAMS: susret (Bucklandove) teorije i (Dunsireove) prakse

U Zadru se od 6. do 10. svibnja 2013. održala Konferencija i škola o zapisima, arhivima i pamćenju (Conference and School on Records, Archives and Memory Studies – RAMS). Konferencija je okupila oko šezdesetak izlagača i sudionika među kojima svakako vrijedi istaknuti Michaela Bucklanda, profesora emeritusa sa Sveučilišta Kalifornija, nekada zaposlenog u svojstvu knjižničara u Knjižnici Bodleiani Sveučilišta Oxford i Gordona Dunsirea, neovisnog konzultanta iz Edinburgha, koji se u posljednje vrijeme najviše dovodi u vezu s implementacijama tehnologija semantičkog weba u knjižničarstvu.

Posebno nadahnuto bilo je predavanje profesora Bucklanda na temu teorije dokumenta u kojem je ponovio svoj otprije poznat stav u pogledu pojma informacije kao ‘pomodarskog’ koje će vrijeme progutati. Naspram pojma infromacije Buckland podsjeća da je pojam dokumenta puno prikladniji za uspostavu odgovarajuće teorije koja bi bila od neke koristi u tipično knjižničnim aktivnostima/procesima skupljanja, organiziranja te omogućavanja pristupa i zaštiti građe. Knjižničari, ako već nešto čine s informacijama, čine to u aspektu ‘informacije kao stvari’ (information-as-thing), autorovom poznatom konceptu koji je predstavio u svojoj knjizi “Informacija i informacijski sustavi” s početka 1990-ih.

S druge strane, Gordon Dunsire ponudio je miks predavanja i radionica (sa suradnicima) u kojima je detaljno predstavio trenutna kretanja u knjižničarstvu u pogledu primjene tehnologija semantičkog weba poput povezanih podataka (linked data), RDF-izacije knjižničnih zapisa, implementacije imenskih prostora u knjižničnim domenama i dr. Posebno vrijedi istaknuti radionicu Konceptualni modeli i semantički web koju je izvodio u suradnji s Predragom Perožićem, doktorskim studentom Poslijediplomskog studija informacijskih znanosti Sveučilišta u Zadru, u kojoj se povela zanimljiva rasprava na temu predstavljenih grafičkih koncepata u okviru semantičkog weba.

Od ostalih predavanja vrijedi izdvojiti predavanje Sue McKemmish sa Sveučilišta Monash iz Melbourna, Australija u kojem je na vrlo zanimljiv način izložena teorija kontinuuma zapisa (Records Continuum Theory).

Osim prilike za slušanje zanimljivih izlaganja, u okviru konferencije bilo je moguće ostvariti i niz neformalnih susreta kako s eminentnim izlagačima tako i s ostalim istraživačima iz područja informacijskih znanosti. Ovaj niz neformalnih razgovora na specifičnu temu koji se obično događa u pauzama predavanja često zna rezultirati čitavim nizom novih ideja, kontakata i prilika za suradnju. Tako je bilo i u ovom slučaju.

(Tekst napisao doc. dr. sc. Boris Bosančić)

Odsjek za informacijske znanosti na Festivalu znanosti 2013.

Ovogodišnji, 11. po redu Festival znanosti održao se u 11 hrvatskih gradova. Festival znanja, inovacije, znanosti i tehnologije ovaj je put bio posvećen temi budućnosti. Program su činila zanimljiva predavanja, radionice, projekcije, izložbe i tribine čiji je cilj bio na pristupačan način predstaviti i popularizirati dostignuća iz raznih znanstvenih disciplina.

Odsjek za informacijske znanosti sudjelovao je kroz nekoliko aktivnosti.

Izložena su tri postera naših profesora i studenata:

  • Tomislav Jakopec, Zoran Velagić. “Označavanje karata prošlosti za bolje razumijevanje budućnosti”
  • Tomislav Jakopec, Andrea Župarić, Monika Pejičić. “Budućnost knjige”
  • Tomislav Jakopec, Sanja Lapiš, Marta Matijević. “Prilagodljive mrežne stranice kao budućnost weba”

Na Filozofskom fakultetu Tomislav Jakopec, Antun Matanović i Ivana Manojlović održali su radionicu “Novi načini prezentacije sadržaja: praktična izrada elektroničke knjige u EPUB formatu”.

U Rektoratu Sveučilišta Darko Lacović, Josipa Selthofer, Boris Bosančić i Milijana Mičunović održali su predavanje pod nazivom “Informacijski stručnjaci – inženjeri budućnosti”.

Cilj je ovogodišnjeg festivala bio odgovoriti kako znanost kao osnovni pokretač tehnološkog napretka može pomoći u kreiranju bolje i sigurnije budućnosti. Nakon svih zanimljivih i korisnih informacija koje su se mogle čuti tijekom šest dana održavanja festivala većina se zaključaka svodi na poznatu izjavu Mahatme Gandhija “Budućnost ovisi o tome što radiš danas.”

Izbori u viša zvanja

Na sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku održanoj 27. veljače 2013. godine dr. sc. Anita Papić izabrana je u zvanje više asistentice.

9. savjetovanje za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj

9. savjetovanje za narodne knjižnice u RH održat će se u Zadru od 9. do 11. listopada 2013. u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Gradske knjižnice Zadar.

Ovogodišnja je tema “Narodne knjižnice kao treći prostor“, a cilj je savjetovanja ukazati na promjenu tradicionalne uloge i društvenog položaja narodnih knižnica i njihovu preobrazbu u suvremeni prostor i mjesto društvenog života zajednice koji pridonosi kvaliteti življenja i promiče društvenu koheziju.

Način rada podrazumijeva:

  • pozvana izlaganja (15 – 20 minuta)
  • prijavljena izlaganja
  • izlaganja na posteru
  • pecha kucha prezentacije
  • panel raspravu – prijedlog nacrta novih Standarda za narodne knjižnice u RH

Radove možete prijaviti slanjem sažetaka na adresu savjetovanje@nsk.hr do 15. travnja 2013. godine.

 

U pozivu možete pronaći dodatne informacije.

 

Obrane sinopsisa doktorskih radova

07. prosinca 2012. Tomislav Jakopec, asistent je obranio sinopsis na temu Organizacija i upravljanje agregatorima elektroničkih knjiga u akademskom okruženju. Stručno povjerenstvo je bilo u sastavu: doc. dr. sc. Franjo Pehar, prof. dr. sc. Dragutin Kermek, doc. dr. sc. Jadranka Stojanovski.
08. prosinca 2012. Kristina Feldvari, asistentica je obranila sinopsis na temu Okvir za izradu i dizajn tezaurusa za označivanje. Stručno povjerenstvo je bilo u sastavu: prof. dr. sc. Mirna Willer, izv. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog, doc. dr. sc. Franjo Pehar.

AKM 2012

16. seminar Arhivi, knjižnice i muzeji posvećen je istraživanju i poticanju suradnje među baštinskim ustanovama, a održan je od 28. do 30. studenoga 2012. u Poreču. Na ovogodišnjem AKM-ovu seminaru čija je tema bila Materijalno i virtualno Boris Badurina održao je izlaganje Društveni mediji i novi “umreženi” korisnici baštinskih ustanova. Više informacija dostupno je na adresi http://public.carnet.hr/akm/.

Konferencija „Poticanje čitanja: njemačka iskustva i hrvatske perspektive“

U Goethe-Institutu Kroatien u Zagrebu 25. i 26. listopada 2012. održana je konferencija „Poticanje čitanja: njemačka iskustva i hrvatske perspektive“. Prvoga dana konferencije izlagali su Sabine Uehlein, direktorica za programe i projekte zaklade za poticanje čitanja Stiftung Lesen, dr. sc. Nadežda Čačinović s Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Ivanka Stričević s Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu Dunja Seiter-Šverko i dr. sc. Zoran Velagić s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Drugoga je dana organizirana radionica s okruglim stolovima čiji su sudionici (riječ je o 70-ak predstavnika knjižnica, akademskih institucija, nakladnika i strukovnih udruga) zaključili da je nužno u kratkom roku osnovati službeno tijelo koje će na nacionalnoj razini izraditi program za promicanje kulture čitanja i objediniti i osigurati trajnost postojećih kvalitetnih projekata koji se za sada uglavnom provode u knjižnicama.

Prezentacija Zorana Velagića Čitanje u „kontekstu konvergencije“.