Otvoreni četvrtak na FFOS-u: Nova Sfingina zagonetka glasi: Što je to informacija?

Mnogima je poznat starogrčki mit o Sfingi, mitskom biću koje je stanovnike grčkoga grada Tebe mučilo pitanjem: Što ujutro hoda na četiri noge, u podne na dvije, a navečer na tri (noge)? Ako putnik ili građanin Tebe nije znao odgovor Sfinga bi ga usmrtila i bacila u ponor pod sobom. Naposljetku, Kralj Edip ponudio je pravilan odgovor i izbavio Tebećane od prokletstva. Kazao je: to je čovjek, zato što u ‘jutru svoga života’ puže ‘na četiri noge’, ‘u podnevu’ hoda na dvije, a u starosti služi se štapom kao svojom trećom nogom. Isti čas Sfinga se sama strmoglavila u ponor.

Po mnogima, današnje Sfingino pitanje glasi što je to informacija, i ovoga puta ono nije upućeno samo građanima jednoga grada (ili putnicima koji su se namjerili u nj), nego svima nama koji se služimo informacijskom tehnologijom te tako prešutno prihvaćamo činjenicu da živimo u informacijskom dobu. Ako na njega uskoro ne ponudimo svoj odgovor, moderna Sfinga – informacijska tehnologija – možda će nas strmoglaviti u ponor kao što je to činila mitska Sfinga s onima koji nisu znali odgovor na njezinu zagonetku.

Predavanje će se osvrnuti na dva načina pristupa definiranju fenomena informacije u različitim znanstvenim područjima i općenito znanosti. Jedan prilazi informaciji kao fenomenu koji objektivno postoji u svijetu koji nas okružuje, koji se u kvantitativnom smislu može izmjeriti te zauzima određeni odnos prema podatku kao srodnom pojmu. Drugi shvaća informaciju kao ‘psihološki konstrukt’ našeg uma, subjektivan entitet koji svoju vrijednost, u kvalitativnom smislu, zadobiva kroz odnos sa srodnim pojmom znanja. Jasno je da ovi pristupi, u temelju različiti, imaju za posljedicu nesumjerljive definicije kako promatranog pojma informacije tako i srodnih pojmova podatka i znanja koji se uz njega najčešće vežu.



Na predavanju će se najprije dati povijesni prikaz uporabe pojma informacije, a onda izložiti osnove matematičke teorije komunikacije Clauda Elwooda Shannona, tzv. ‘informacijske teorije’, za koje mnogi vjeruju da je dovela do spomenutog raskoraka u shvaćanju informacije izostavljanjem značenja iz predložene teorije.

U predloženim definicijama koje su uslijedile nakon ‘informacijske teorije’, i koje su većinom uključivale i značenjski aspekt, izostavljen u Shannonovoj teoriji, informacija se obično dovodila u usku vezu s nekim drugim, po značenju širim, pojmom koji bi se uzimao kao njeno određenje. Pa tako, u objektivna konceptualna određenja informacije, između ostalih, spadaju: razlika (koja čini razliku) (G. Bateson), stvar (M. Buckland), uzorak/obrazac (organizacije materije i energije) (M. Bates), podatak (sa značenjem) (L. Floridi), događaj (u vremenu i prostoru) (A. Pratt), svojstvo (stvari da izmijeni drugu stvar) (M. Burgin) itd. U subjektivna konceptualna određenja promatranog pojma pak ubrajaju se: društvena konstrukcija (I. Cornellius), psihička konstrukcija (L. Qvortrup) i naposljetku, znanje (M. Buckland, F. Dretske).

Ako bismo se složili s postavkom semiotičara C. S. Pierca da znanost definiraju njezini problemi, nije izlišno zapitati se postoji li i takav problem informacijske (i uopće cjelokupne) znanosti čije bi rješenje, kao nusprodukt, iznjedrilo i zadovoljavajuću definiciju informacije? Naravno, postojao je i još uvijek postoji više od jedan problem informacijske znanosti; jedan se problem tako odnosio na informacijsku eksploziju, čije je rješenje – informacijska tehnologija – dovela do novog problema – informacijske poplave u kojoj danas živimo.

Neznanje o informaciji tako postaje kritično, tim više što sve više ovisimo i o tzv. računalnom procesuiranju informacija. Je li koncept informacije doista nedostižan za bilo koju teoriju? Je li ga uopće moguće rasvijetliti? Ili je jednostavno, sam po sebi, takav da se doista može višeznačno definirati? Bilo kako bilo, uz dužno štovanje prema svim dosad predloženim teorijama i definicijama informacije i dalje smo u potrazi za takvim konceptom informacije, koji bi prionuo uz svaku (informacijsku) teoriju, iz bilo kojeg područja ljudskog znanja.

U posljednjem dijelu predavanja postavit će se pitanje je li moguće istaknuti jaz između različitog gledanja na jedan te isti fenomen – informaciju – u različitim znanstvenim područjima, prevladati pristupom koji će u simbolički odnos staviti različite perspektive s kojih se provodi znanstveno istraživanje u okviru različitih područja znanosti i koje su, stoga, uključene i u različite procese stjecanja znanja. Osim simboličkog tumačenja procesa stjecanja našeg znanja, generalno gledano, naše znanstvene spoznaje, ovim pristupom pokušat će se i doći do objašnjenja zašto različite perspektive odnosno područja znanosti imaju drugačiji pogled na pojam informacije.

(Tekst napisao Boris Bosančić)

Obrana doktorskog rada

U ponedjeljak, 13. listopada, Josipa Selthofer obranila je doktorski rad pod naslovom Kulturološka obilježja vizualnog identiteta hrvatskog akademskog mrežnog prostora pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Marija Barišića i doc. dr. sc. Franje Pehara.

Obrana se održala u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru pred stručnim povjerenstvom u sastavu: doc. dr. sc. Nives Tomašević, izv. prof. dr. sc. Mario Barišić i prof. dr. sc. Srećko Jelušić.

Studentsko iskustvo s konferencije PubMet 2014

 

Ovog je mjeseca, točnije 18. i 19. rujna u Zadru održana konferencija pod naslovom “Pluralitet pristupa znanstvenom izdavaštvu, metrici i prosudbi” (PubMet 2014.), na kojoj je sudjelovalo 12 studentica osječkog Odsjeka za informacijske znanosti. Ema Čelebić, Zrinka Čičak, Anja Đurđević, Ivana Manojlović, Hana Marčetić, Mateja Paradžik, Marija Primorac, Sanja Škugor, Ivana Turk, Tena Vilček i Elizabeta Vujnovac dale su svoj doprinos u organizaciji konferencije te imale priliku prisustvovati programu ovogodišnjeg PubMeta. Teme konferencije bile su znanstvena komunikacija i publicistika te metrike i prosudbe.

Zapaženi izlagači bili su Wlizabeth Wager, Zdravko Lacković, Nicolaie Constantinescu i Jadranka Stojanovski, uz mnoge druge koji su svojim doprinosom učinili ovu konferenciju događajem vrijednim sudjelovanja.Vrlo je posjećena bila i radionica profesora Franje Pehara, a zanimljive žive rasprave koje su se vodile nakon održanih predavanja poslužile su za razmjenu ideja, uvećanje dinamike konferencije i produbljivanje razumijevanja.

Sudjelovanje na konferencijama u Zadru iznimno je zanimljivo iz više razloga. Prvi i najbitniji svakako je izuzetna prilika učenje i širenje vidika te upoznavanje s aktualnim temama u informacijskim i srodnim znanostima. Na njega se nadovezuje činjenica da je u pitanju okruženje koje pruža mogućnost upoznavanja osoba sličnih interesa i razmjenu ideja. Također je korisno saznati čime se bave kolege s Odsjeka za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Druženje sa studentima volonterima daje svemu opušteniju notu i pretvara angažman oko organizacije u lagan i zabavan posao.

Sve će vam studentice potvrdit da se u Zadru ne osjećamo poput gostiju, već kao domaćini. Zbog toga je sudjelovanje na ovogodišnjem PubMetu bilo pozitivno iskustvo. Suradnje i mogućnosti koje se otvaraju studentima ovakvim angažmanom nastavljaju se nakon završetka konferencije. Prijateljstva i novi interesi koja smo izgradili u Zadru otvaraju želju za daljnjim iskorištavanjem prilika koje nudi naš studij.

Svi se slažemo kako nam je boravak u Zadru bio ugodan spoj zabavnog i korisnog, a ni jedna od nas ne bi oklijevala vratiti se na to prekrasno mjesto prvom idućom prilikom!

Studentice Odsjeka za informacijske znanosti

Razgovori ugodni java, C#, PHP i ObjectiveC putem JSON-a

 

 

Na ovogodišnjoj 6. KulenDayz konferenciji Tomislav Jakopec održao je predavanje na temu Razgovori ugodni java, C#, PHP i ObjectiveC putem JSON-a.

“Predavanje je pokrilo pojam objekta koji se na nekom poslužitelju putem PHP-a konstruira, puni podacima iz baze podataka i kao takav postavlja u listu (niz) istovjetnih objekata. PHP je zadužen da tu listu na zahtjev u formatu JSON zapisa dostavi tražitelju. Tražitelji (java, C# i (ako smijem) Objective C) interpretiraju JSON zapis u liste istovjetnih objekata i koriste u radu.”

 

 

KulenDayz IT Innovation Conference tradicionalna je IT konferencija međunarodnog značaja koja se od 2008. godine održava u Osijeku. Konferencija privlači brojne sudionike, predavače i izlagače iz regije i šireg područja, a ove su godine sudionici i gosti mogli pohađati predavanja, radionice i rasprave o različitim temama iz IT područja – Advance Development, Data Base, ITPro, Cloud, Office365, Web, Mobile i Project Management.

IFLA 2014 pretkonferencija „Digital Transformation and the Changing Role of News Media in the 21st Century“

Na IFLA-inoj pretkonferenciji „Digital Transformation and the Changing Role of News Media in the 21st Century“ koja se održala 13. i 14. kolovoza 2014. u Ženevi (Švicarska) Maja Krtalić, Sanjica Faletar Tanacković i Darko Lacović sudjelovali su s izlaganjem pod nazivom Newspaper as a Research Source: Information Needs and Information Seeking of Humanities Scholars. Više informacija o konferenciji možete pronaći ovdje.

Odsjek za informacijske znanosti na konferenciji “The Geek Gathering”

Ove se godine, od 08. do 10. svibnja, održala 2. konferencija The Geek Gathering, namijenjena IT stručnjacima, programerima i developerima te svim ostalim geekovima. Konferenciju je pripremila Agencija Luminis, a za program se pobrinula osječka tvrtka Mono, dok su mjesto događanja bila dva prostoraprostorije novoizgrađenoga Kappa centra te prostorije Oculusa. Program su činila zanimljiva predavanja renomiranih stručnjaka iz područja JavaScript-a, cloud computing-a, Web aplikacija i njihove sigurnosti, Web dizajna i korisničkog iskustva (UX). Nulti je dan konferencije bio rezerviran za 5 radionica na kojima su sudionici imali priliku naučiti nešto o responsive Web stranicama, uobičajenim slabostima Web stranica, izraditi vlastite .NET aplikacije i dr. te isprobati njihovu funkcionalnost na vlastitim gadgetima. Kako bi se sudionicima omogućio predah, organiziran je, kao i na prethodnoj konferenciji, Retrogaming, a cijela konferencija završena je u Kinu Europa koncertom The Bambi Molestersa.

Odsjek za informacijske znanosti sudjelovao je na Festivalu s ukupno pet postera:

Milan Balać, student 3. godine preddiplomskog studija izradio je poster „User experience design“, kojim je dao opće smjernice za izradu sučelja prilagođenog korisničkome doživljaju.

Luka Buljan, student 3. godine preddiplomskog studija izradio je posterJavaScriptkojim je sudionicima konferencije približio razloge i način nastajanja JavaScripta te njegovu važnost.

Antun Matanović, student 1. godine diplomskog studija posteromWhat CSS framework do you use? WHy just one if any?dao je pregled najpopularnijih CSS frameworka i kritički se osvrnuo na njihovo korištenje.

Kristina Terzić, studentica 1. godine diplomskog studija izradila je poster na temuWindows Azure puts your apps in the Cloud!kojime je primjerima prikazala način rada i funkcije pohranjivanja podataka korištenjem ove platforme.

Ivana Turk, studentica 1. godine diplomskog studija posteromWhy you should (not) use PostgreSQLdala je primjere korištenja ove popularne baze podataka te istaknula njene prednosti i nedostatke.

(Tekst napisao Antun Matanović)


Odsjek za informacijske znanosti na Festivalu znanosti 2014.

 

Ove se godine, od 7. do 12. travnja, održao 14. po redu Festival znanosti. Ovaj je festival znanja, inovacije, znanosti i tehnologije bio posvećen temi valova, a održavao se u 14 hrvatskih gradova. Program su činila zanimljiva predavanja, radionice, projekcije, izložbe i tribine čiji je cilj bio na pristupačan način predstaviti i popularizirati dostignuća iz raznih znanstvenih disciplina.

Odsjek za informacijske znanosti sudjelovao je na Festivalu s dva postera:

  • Tomislav Jakopec, Katarina Jozić. “Upoznatost studenata Filozofskog fakulteta s temeljnim pojmovima iz područja valova
  • Anita Papić, Milijana Mičunović. “Fangovi valovi ekspanzije komunikacijskih mogućnosti

Što se sve događalo na festivalu možete pročitati i pogledati na njihovim Facebook stranicama.