Radionica „Komunikacija s osobama s Alzheimerovom bolešću“

U okviru znanstvenoistraživačkog projekta Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica: teorijske i praktične pretpostavkedana 15. 3. 2022. održana je za studente diplomskog studija informatologije i psihologije na Filozofskom fakultetu Osijek radionica pod naslovom “Zaustavimo vrtlog u njihovoj glavi: Kako komunicirati s osobama s Alzheimerovom bolešću”. U radionici su sudjelovali prof. dr. sc. Silva Butković Soldo, prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, Ljerka Pavković, Anamarija Soldo Koruga, dr. med., doc. dr. sc. Anamaria Tomić i dr. sc. Mirjana Vladetić. Radionica je održana povodom obilježavanja 21. Tjedna mozga.

prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković

Predavanje “Organizacijska kultura u knjižnicama”

Prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog održala je 15. veljače 2022. godine predavanje preko Zooma na temu “Organizacijska kultura u knjižnicama – zašto ju je potrebno poznavati?” za članove Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema.

Predavanje je problematiziralo važnost organizacijske kulture u knjižničnom okruženju. Organizacijska je kultura prisutna u svim organizacijama, pa tako i u knjižnicama, no knjižničari su rijetko upoznati s problematikom vezanom uz postojanje različitih vrsta organizacijskih kultura te načinima na koje organizacijska kultura utječe na poslovanje ustanove. Pri tome je važno istaknuti da organizacijska kultura ima posebice veliki utjecaj na segment upravljanja organizacijom, tako da je važno da s njenom važnošću budu upoznati svi voditelji/ravnatelji knjižnica. Ovo je posebno važno u situacijama kad se u okviru organizacije (knjižnice) žele unijeti promjene u poslovanje, a pri tome se naiđe na probleme i otpor djelatnika. Organizacijska je kultura važna i u kontekstu upravljanja znanjem (knowledge management), pri čemu je potrebno postići visoku razinu povjerenja djelatnika prema upravi i upravljačkim tijelima organizacije (knjižnice). Rad se osvrće i na elemente organizacijske kulture koji pridonose kreiranju kulture vrednovanja te na model zrelosti kvalitete u knjižnicama. U prezentaciji su se komentirali primjeri istraživanja organizacijske kulture u nekoliko narodnih knjižnica u istočnoj Hrvatskoj.

Radionica “Knjižnice za 21. stoljeće”

Dana 29. listopada 2021. godine u prostorima Kulturnog centra „Stare pekare“ održana je radionica pod nazivom „Knjižnice za 21. stoljeće: Društveni trendovi u knjižnicama inspirirani brzorastućom nelojalnom konkurencijom ili Mi to radimo bolje, s knjigama i za manje novaca“, pod pokroviteljstvom Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema i Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Na radionici je sudjelovala studentica 2. godine dvopredmetnog diplomskog studija informatologija-informacijska tehnologija, Dunja Habek. Radionicu su vodile Ivanka Ferenčić Martinčić iz Narodne knjižnice Virje i Maja Lesinger iz Knjižnice i čitaonice Grada Preloga. Na radionici se raspravljalo o rastućim problemima u knjižničnom svijetu te promjenama u percepciji korisnika unatrag 10-ak godina. Najveći naglasak se stavio na potrebu identifikacije „nevidljive“ konkurencije te načine na koje se knjižnica može prilagoditi novom tržištu potreba i zadržati svoje korisnike. Naime, promjenama u društvu i društvenim trendovima knjižnice više ne drže monopol nad uslugama i servisima koje su nudile pred dva desetljeća. Pojavom igraonica, škola stranih jezika, kafića, udruga i drugih ustanova koje nazivamo nevidljivom konkurencijom započinje natjecanje za pažnjom korisnika. Na radionici su se voditeljice, uz komunikaciju sa polaznicima, dotakle načina na koji se knjižničari mogu prilagoditi novonastaloj situaciji u društvu, podijelile su hvalevrijedne primjere usluga i radionica koje knjižnice u 21. stoljeću mogu ponuditi svojim korisnicima kako bi zadržale njihovu lojalnost. Neke od takvih usluga su pub kvizovi u knjižnici, tematske izložbe, izrada prirodne kozmetike, ljetno kino, škole stranih jezika i sl. Nakon izlaganja održane su i dvije nekonvencionalne knjižnične radionice: LARP (Live Action Role Playing) Autobusna stanica te Art terapija u knjižnici.

Europska ljetna škola informacijskih znanosti (European Summer School on Information Sciences DESS 2021)

Europska ljetna škola informacijskih znanosti (DESS 2021) održana je od 6. do 10. rujna 2021. na Filozofskom fakultetu u Osijeku kao dio Erasmus + projekta DECriS (Digital Education for Crisis Situations: Times When There is no Alternative) čija je autorica i suvoditeljica umirovljena prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić. DESS 2021 organizirao je Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u suorganizaciji sa Sveučilištem iz Hildesheima (Njemačka), Sveučilištem u Barceloni (Španjolska), Sveučilištem za knjižničarstvo i informacijske tehnologije iz Sofije (Bugarska) i Sveučilišnim računskim centrom (SRCE) u Zagrebu. Ljetna škola bila je ponajviše usmjerena na problematiku dizajniranja, oblikovanja i implementacije otvorenih obrazovnih sadržaja (OER) na visokoškolskim ustanovama iz područja knjižnične i informacijske znanosti tijekom COVID-19 pandemije, a na njoj je sudjelovalo dvadeset i dvoje studenata iz Španjolske, Njemačke, Bugarske, Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Predavanja je održalo pet pozvanih inozemnih predavača: dr. sc. Juanjo Boté sa Sveučilišta u Barceloni, prof. dr. sc. Tania Todorova sa Sveučilišta u Sofiji, prof. dr. sc. Mario Hiberti prof. dr. sc. Emir Vajzović sa Sveučilišta u Sarajevu, prof. dr. sc. Thomas Mandl sa Sveučilišta u Hildesheimu te dva domaća predavača: prof. Irena Jandrić iz SRCE-a u Zagrebu i dr. sc. Marko Vukobratović iz informatičke tvrtke COBE. Osim njih predavanja i/ili radionice održali su nastavnici s Odsjeka za informacijske znanosti: izv. prof. dr. sc. Boris Bosančić, izv. prof. dr. sc. Anita Papić, izv. prof. dr. sc. Boris Badurina, prof. dr. sc. Damir Hasenay, doc. dr. sc. Milijana Mićunović, doc. dr. sc. Kristina Feldvari, doc. dr. sc. Tomislav Jakopec i asistentica Ines Horvat te su u njima obrađivali razvoj i dostignuća u području informacijskih znanosti, istraživačku metodologiju u informacijskim znanostima, principe informacijskog pretraživanja, vrjednovanje informacijskih usluga te zaštitu i čuvanje analognih i digitalnih materijala. Više informacija o programu škole dostupno je na mrežnoj stranici DECriS projekta (https://decris.ffos.hr).

Otvoreni četvrtak

Dana 27. 5. 2021. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, Kornelija Petr Balog i Silvija Dološić (Udruga Memoria Osijek) predstavile su na Otvorenom četvrtku Filozofskog fakulteta Osijek dvogodišnji interdisciplinarni projekt  UNIOS ZUP 2018 – 76 “Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji” (19. 11. 2018. – 31. 12. 2020.).

My Smart City Hackathon

Studentice Tena Lončarević, Ena Maurus i Ana Puhek sudjelovale su 15. i 16. listopada 2020. godine na My Smart City hackathonu u Zadru, koji se održao u zadarskom Kazalištu lutaka. Studentice su kao članice IT@FFOS tima osvojile 3. mjesto.

LIDA 2021

Od 19. do 22. 4. 2021. godine održana je međunarodna konferencija Libraries in the Digital Age (LIDA) koja se, u suorganizaciji Rutgers Sveučilišta iz SAD-a, Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek te Odjela za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, održava od 2000. godine. Konferencija je zbog epidemioloških uvjeta održana u virtualnom formatu, a besprijekornu tehničku podršku osigurao je Filozofski fakultet Osijek.

Ovogodišnja se konferencija bavila izazovima i identitetskim promjenama koje digitalna paradigma donosi knjižnicama, obrazovnim ustanovama i građanima, s posebnim naglaskom na etičke aspekte. O toj i srodnim temama izlagalo je preko 150 autora iz čitavog svijeta (Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Grčka, Indonezija, Irska, Izrael, Latvija, Libanon, Norveška, Poljska , Portugal, Slovačka, Slovenija, Švedska, Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD). Na konferenciji je sudjelovalo i 26 doktorskih i diplomskih studenta iz više zemalja.

Konferenciju je izlaganjem otvorio pozvani predavač Nicholas Belkin, profesor emeritus s Rutgers Sveučilišta, svjetski poznat kao utemeljitelj kognitivnog pristupa u informacijskim znanostima. On se u svom iznimno provokativnom izlaganju pozabavio sveprisutnim informacijskim ‘miljeom’ te njegovim mogućim implikacijama na ulogu knjižnica čija je zadaća građanima omogućiti brz i učinkovit pristup informacijama. Druga je pozvana predavačica na skupu bila Milijana Mičunović s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek koja je u svojem iznimno zanimljivom predavanju govorila o suživotu ljudi i tehnologije u tzv. tehnosferi te o promjenama koje u naše živote donosi visoko tehnološka kultura. M. Mićunović je u svom izlaganju istražila kako pojedinci i društvo u cjelini, mogu pridonijeti uspješnoj koegzistenciji organizama i algoritama te tehnologiju upotrijebiti za dobro i za pozitivnu promjenu društva. Treća je pozvana predavačica, Diane Rasmussen Pennington iz Ujedinjenog Kraljevstva, u svom izlaganju pokušala odgovoriti na pitanje kako nam knjižničari mogu pomoći da se uspješno snađemo u infodemiji.

Na skupu je sudjelovalo više znanstvenika i stručnjaka s Filozofskog fakultet Osijek, koji su predstavili rezultate svojih istraživanja. Boris Bosančić u svome radu istražuje ideju dihotomije poimanja informacije s obzirom na podatkovnu strukturu pošiljatelja te pozadinsko znanje primatelja poruke. Bosančić se pri tome oslanja na Shannonovu ideju ‘informacijske teorije’ koja se pojavila još davne 1948. godine, a o ovoj je temi objavio rad u prestižnom međunarodnom časopisu Journal of Documentation. G. Gašo, M. Dragija Ivanović i S. Faletar Tanacković u svom se radu bave odnosom mentora i doktorskih studenata, te predstavljaju rezultate istraživanja provedenog među doktorskim studentima informacijskih i komunikacijskih znanosti u RH. Cilj istraživanja M. Gilman Ranogajec i B. Badurine je povećati razinu svjesnosti akademske zajednice o važnosti vještina informacijske pismenosti te pitanjima zaštite osobnih podataka na društvenim medijima. L. Šuster, u svome posterskom izlaganju donosi rezultate istraživanje o učinku mobilnih uređaja na interpersonalnu komunikaciju knjižničara i korisnika, na informacijsko ponašanje korisnika te na samo pružanje knjižničnih usluga. S. Faletar Tanacković, K. Petr Balog, u suautorstvu sa S. Erdelez (Simmons Sveučilište, SAD), u svome su radu predstavile rezultate istraživanja o knjižničnim uslugama za osobe oboljele od različitih oblika demencije (posebice Alzheimerove bolesti) i njihovih skrbnika te ulozi knjižnica u stvaranju demenciji prijateljskih zajednica.  

U okviru konferencije tradicionalno su dodijeljene i nagrade za najbolja posterska i studentska izlaganja. Nagradu za najbolji studentski poster, međunarodno je ocjenjivačko povjerenstvo dodijelilo Ines Horvat, asistentici na Filozofskom fakultetu Osijek, za rad o hrvatskoj pisanoj baštini i njezinoj ulozi u očuvanju kulturnog identiteta, a nagradu za najbolji studenti rad dobili su diplomandi Filozofskog fakulteta Osijek, Ivona Grgić i Cvijetin Vidaković, za svoje istraživanje informacijskog ponašanja umirovljenika te izradu aplikacije koja bi im trebala olakšati pronalaženje korisnih informacija na internetu. Nagrađeni su radovi zadovoljili propisane kriterije koji su se odnosili na relevantnost teme, utemeljenost pristupa na najnovijim znanstvenim spoznajama, usklađenost obrađenog problema s konferencijskom temom i kritički pristup.

Kako se konferencija zbog nepovoljnih epidemiološki uvjeta nije održala 2020.,na ovogodišnjoj je konferenciji obilježena i 20. obljetnica LIDA-e, konferencije koja je Hrvatsku i hrvatske informacijske stručnjake stavila na svjetsku scenu i povezala ih s međunarodnim kolegama. Zanimljivo je da su na LIDA-i do sada izlagali brojni pozvani predavači koji slove za najeminentnije stručnjake i znanstvenike u području. Posebna je zahvala, za njihov doprinos konferenciji LIDA, dodijeljena pokretačima LIDA konferencije, Tatjani Aparac-Jelušić (Hrvatska) i Tefku Saracevicu  (Rutgers University, SAD), koji slovi za jednog od najcitiranijih autora u području informacijskih i komunikacijskih znanosti na svijetu.

Budući da ove godine za sudionike konferencije nije bilo moguće organizirati zajedničko druženje, svi su bili pozvani pridružiti se virtualnoj FFOS biciklijadi te na taj način dati podršku nacionalnoj kampanji Hrvatskog knjižničarskog društva za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom “I ja želim čitati”. Pozivu se odazvalo 20ak sudionika iz Danske Hrvatske, Slovenije, Slovačke, Poljske i SAD-a, a najsretniji je nagrađen besplatnom registracijom za sljedeću LIDA konferenciju koja će se, zahvaljujući dugogodišnjoj uspješnoj suradnji i visokoj kvaliteti organizacije ovogodišnjeg skupa, održati u Osijeku u svibnju 2023.

Konferencija LIDA je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskog knjižničarskog društva i Hrvatskog informacijskog I dokumentacijskom društva, a Europski ogranak krovne svjetske asocijacije informacijskih stručnjaka (ASIS&T) osigurao je besplatne godišnje članarine za nagrađene studente.

Sanjica Faletar Tanacković

LIDA 2021 – Student Showcase i zahvala za poseban doprinos

22. travnja završena je međunarodna konferencija LIDA 2021 u sklopu koje su utemeljitelji i pokretači konferencije LIDA Tatjana Aparac Jelušić i Tefko Saracevic (Rutgers University, SAD) dobili priznanje/zahvalu za poseban doprinos konferenciji LIDA (Certificate of Appreciation).

Nagradu za izvrstan studentski rad (Outstanding Student Paper Award) dobili su studenti Odsjeka za informacijske znanosti Ivona Grgić i Cvijetin Vidaković za rad s temom “Online information behavior of older adults: facilitating information access.”

Čestitamo!

Studenti i nastavnici Odsjeka sudjelovali u raspravi organiziranoj u svrhu donošenja Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka

Studentice diplomskoga studija Informatologije (Maja Šimenić i Tomislava Žilić) i nastavnice s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek (prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković, doc. dr. sc. Milijana Mičunović, prof. dr. sc. Kornelija Petr-Balog) sudjelovale su 5. 3. 2020. u raspravi organiziranoj u okviru Erasmus+ programa „Mladi u kulturi“. Ova sektorska rasprava, koja bi trebala doprinijeti izradi Strategije kulturnog razvitka grada Osijeka odnosila se na baštinu i baštinske ustanove (arhive, knjižnice, muzeje). Kako bi se što više mladih, koji su prepoznati kao ključni dionici ovog programa, uključilo u raspravu, s organizatorima projekta (PRONI Centar za socijalno podučavanje, Udruga Andizet i Grad Osijek) dogovoren je nastavak suradnje te organizacija još jedne rasprave na Filozofskom fakultetu Osijek u ožujku 2020. 

prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković

Gostujuće predavanje

 

 

Naša bivša studentica Ana Leh iz tvrtke Factory održala je predavanje pod naslovom Dizjan i development moblinih i web aplikacija. Predavanje na temu UI/UX design na održano je na kolegiju Oblikovanje mrežnih stranica u sklopu preddiplomskog studija informatologije. Lijepo je vidjeti kada bivši studenti dođu mlađim kolegama prenositi svoje iskustvo u radu.

Tomislav Jakopec