Radionica vođenog čitanja u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek

Dana 27. travnja 2023. godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek održala se Radionica vođenog čitanja (tzv. biblioterapija) u organizaciji Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

Radionica je provedena u okviru znanstvenog projekta Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica (interni projekt Filozofskog fakulteta u Osijeku, 2021. – 2024., voditeljica: prof. dr. sc. Sanjica Faletar). Svrha je projekta istražiti teorijske i praktične pretpostavke za izgradnju demenciji prijateljskih narodnih knjižnica i zajednica te na temelju dobivenih znanstvenih spoznaja, u strateškom partnerstvu sa zajednicom i zainteresiranim stručnjacima, pridonijeti podizanju kvalitete života osoba oboljelih od AB-a u gradu Osijeku. Nastavno na svrhu i ciljeve projekta u njegovu okviru organiziraju se i brojne radionice i aktivnosti koje za cilj imaju senzibiliziranje građana starije životne dobi za ovu tešku bolest te njihovo kognitivno osnaživanje. Radionica vođenog čitanja (tzv. biblioterapijska radionica) koju je vodila dr. sc. Ljiljana Sabljak organizirana je za članove Udruge Aktivni umirovljenici Osijek. U sat vremena članovi su Udruge razgovorom o pročitanom tekstu evocirali neka od svojih osobnih sjećanja, misli, strahova i nada te sa zadovoljstvom zaključili o terapeutskom učinku ovakve radionice.

Priredila: Kornelija Petr Balog

Predstavljanje knjige „Knjiga i kako je čitati“ Ljiljane Sabljak

Dana 27. travnja 2023. godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek upriličilo se predstavljanje knjige „Knjiga i kako je čitati: priručnik za vođeno čitanje (biblioterapiju)“ (Medicinska naklada, 2022) autorice dr. sc. Ljiljane Sabljak. Ljiljana Sabljak bila je dugogodišnja voditeljica Gradske knjižnice Zagreb te pomoćnica ravnateljice Knjižnica grada Zagreba. U svome je stručnom radu iskazivala poseban interes za svrhovitu primjenu čitanja u liječenju emocionalnih i fizičkih problema uzrokovanih ratnim traumama (biblioterapija) te ulogu koju čitanje može imati u procesu rehabilitacije. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Utvrđivanje potreba i uspješnosti provođenja posebnih programa poticanja čitanja u narodnim knjižnicama“ obranila je 2018. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Organizatori ove manifestacije bili su Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek. Predstavljanje knjige organizirano je u okviru znanstvenog projekta Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica (interni projekt Filozofskog fakulteta u Osijeku, 2021. – 2024., voditeljica: prof. dr. sc. Sanjica Faletar). Svrha je projekta istražiti teorijske i praktične pretpostavke za izgradnju demenciji prijateljskih narodnih knjižnica i zajednica te na temelju dobivenih znanstvenih spoznaja, u strateškom partnerstvu sa zajednicom i zainteresiranim stručnjacima, pridonijeti podizanju kvalitete života osoba oboljelih od AB-a u gradu Osijeku. Nastavno na svrhu i ciljeve projekta u njegovu okviru organiziraju se i brojne radionice i aktivnosti koje za cilj imaju senzibiliziranje građana starije životne dobi za ovu tešku bolest te njihovo kognitivno osnaživanje.

Priručnik „Knjiga i kako je čitati“ nastao je na temelju autoričine doktorske disertacije i bogatog iskustva s radionicama vođenog čitanja. Sam priručnik podijeljen je u tri veće cjeline. Prvi dio – Čitanje kao osobit način komunikacije – donosi teorijska polazišta procesa čitanja, tematiziraju se pismenosti 21. stoljeća te pojmovi poput čitateljske znatiželje, čitateljske kompetencije i kulture čitanja. Drugi dio posvećen je posebnim programima poticanja i promicanja čitanja. Donosi povijesni pregled korištenja književnih tekstova u terapijske svrhe te razmatra ulogu, smisao i strategije vođenoga čitanja promatrane iz perspektive voditelja i iz perspektive (potencijalnih) korisnika. Treći dio knjige donosi konkretne smjernice, metodologiju, strukturu i primjere radionica vođenoga čitanja. Knjiga je namijenjena svima koje zanima psihosociologija čitanja, a pogotovo knjižničarima, učiteljima, pedagozima, biblioterapeutima, profesorima i studentima književnosti i hrvatskoga jezika te svima onima koji se bave ili se planiraju baviti vođenim čitanjem odnosno razvojnom i kreativnom biblioterapijom.

Priredila: Kornelija Petr Balog

Erasmus u Portu – prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog

U vremenu od 10. do 15. 4. 2023. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog bila je na Sveučilištu u Portu u sklopu Erasmus+ programa za mobilnost nastavnika. Na Odsjeku za komunikacijske i informacijske znanosti koji se nalazi pri fakultetu Faculdade de Letras (Faculty of Arts and Humanities) održala je nekoliko predavanja o problemima predmetnog označivanja te dosljednosti označivanja studentima druge godine preddiplomskog i prve godine diplomskog studija. 

prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog

Radionica o zaboravljanju na Festivalu znanosti

U utorak, 25. 4. 2023. u okviru ovogodišnje manifestacije Festival znanosti Sanjica Faletar i Kornelija Petr Balog održale su radionicu pod nazivom Radionica o zaboravljanju čiji jecilj bio informirati učenike nižih razreda o demenciji te im pokazati na koji način mogu pomoći svojim bakama i djedovima da što duže ostanu zdravi i kognitivno aktivni. Radionica je organizirana u okviru znanstvenog projekta na Filozofskom fakultetu u Osijeku pod nazivom Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica. Na radionici su se učenici 2.a razreda Osnovne škole Franjo Krežma u Osijeku upoznali s demencijom i Alzheimerovom bolešću, skupom simptoma koji su uzrokovani poremećajem rada mozga, a očituju se umanjenim spoznajnim i funkcionalnim sposobnostima (gubitak pamćenja, otežano snalaženje u prostoru i vremenu, promjene raspoloženja i ponašanja, poteškoće u zaključivanju, pisanju i govoru te svakodnevnom funkcioniranju – hranjenje, odijevanje, higijena itd.). Pored tipičnih simptoma i osnovnih obilježja bolesti, učenici su saznali kako ova progresivna i neizlječiva bolest utječe na život oboljelih osoba, ali i sve članove njihovih obitelji, uključujući djecu. Posebna se pak pažnja posvetila načinima na koje se može spriječiti pojava, odnosno usporiti razvoj te bolesti, kao što su zdrav način života (prehrana, kretanje, san), aktivan društveni život te ,,vježbanje“ mozga čitanjem, vježbanjem pamćenja i slično. U praktičnom dijelu radionice sudionici su provjerili svoje pamćenje uz pomoć društvenih igara, a na samom kraju učenici su pročitali prvu problemsku slikovnicu na hrvatskom jeziku koja je posvećena demenciji Moja baka ne zna tko sam Ive Bezinović-Haydon.

prof. dr. sc. Sanjica Faletar

Radionica za umirovljenike

Povodom obilježavanja međunarodne manifestacije Tjedan mozga Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku organizirao je u četvrtak, 16. 3. 2023. u udruzi Aktivni umirovljenici Osijek radionicu kognitivnog osnaživanja. Nakon ispitivanja svojega mentalnog statusa pomoću kratkog Mini-Cog testa tridesetak umirovljenika se okušalo u rješavanju kriptograma i osmosmjerki na temu života i djela Marije Jurić Zagorke. Sudionici su na radionici saznali i odgovore na pitanja kao što su: Je li demencija nasljedna?, Mogu li od demencije oboljeti osobe mlađe od 60 godina?, Je li demencija dio normalnog starenja?, Može li čitanje usporiti pojavu bolesti?. U radionici, koja je organizirana u okviru projekta Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica, sudjelovale su studentice Mia Ćosić, Lucija Pintek i Katarina Mataija te prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog i prof. dr. sc. Sanjica Faletar.

prof. dr. sc. Sanjica Faletar

Radionica “Disleksija nije igra”

Dana 9. 2. 2023. na Filozofskom je fakultetu, u suorganizaciji Odsjeka za informacijske znanosti (Sanjica Faletar) i Poliklinike SUVAG iz Osijeka (Zrinka Kuna), održana radionica pod naslovom “Disleksija nije igra”. U radionici su sudjelovali učenici 2.a razreda Osnovne škole “Franjo Tuđman” iz Belog Manastira, u pratnji razrednice Silvane Lovrenčić. Radionica je organizirana u okviru nacionalne kampanje Hrvatskog knjižničarskog društva “I ja želim čitati” čiji je cilj poticanje čitanja kod osoba s disleksijom i drugim teškoćama čitanja. Učenici su u prvom dijelu radionice saznali što je to disleksija i kako utječe na naše živote (na radnom mjestu, u školi i svakodnevnom životu) te na koji nam način mogu pomoći logopedi i knjižničari. Potom su učenici, poput pravih studenata, pisali test čiji je cilj bio utvrditi njihove vještine percepcije, čitanja, slušanja i razumijevanja. Nakon radionice učenici su sudjelovali u predstavljanju slikovnice “Više se ne bojim Babaroge: Slavenska mitologija za djecu” studentica preddiplomskog studija Pedagogije, te su posjetili Dječji odjel Gradske i sveučilišne knjižnice.

prof. dr. sc. Sanjica Faletar

Skup “Informacijska služba – tradicija, sadašnjost i budućnost”

Dana 25.11.2022. održan je online stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem „Informacijska služba – tradicija, sadašnjost i budućnost“ u organizaciji Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica i suorganizaciji Sekcije za narodne knjižnice Hrvatskoga knjižničarskog društva. Skup se bavio temama obrazovanja i kompetencija knjižničara za rad u informacijskoj službi, organizacijom suvremene informacijske službe, informacijskim izvorima i njihovim pretraživanjem i vrednovanjem, te korisnicima informacijsko-referalnih usluga. U okviru tematskog bloka posvećenog informacijskoj službi i akademskoj praksi u Hrvatskoj, red. prof. dr. sc. Jelena Lakuš i doc. dr. sc. Snježana Stanarević Katavić održale su pozvano izlaganje pod nazivom Obrazovanje za rad u informacijskoj službi: sprega starih i novih znanja i kompetencija u kojemu su opisale pristupe, ciljeve i sadržaje formalnog obrazovanja knjižničara na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku pri stjecanju kompetencija potrebnih za rad u informacijskoj službi.

doc. dr. sc. Snježana Stanarević Katavić

Europska ljetna škola informacijskih znanosti (European Summer School on Information Sciences DESS 2022)

Nakon prve, održana je i druga Europska ljetna škola informacijskih znanosti (DESS) u okviru Erasmus + projekta DECriS (Digital Education for Crisis Situations: Times When There is no Alternative) autorice i suvoditeljice umirovljene prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić. Ljetna škola je održana od 21. do 25. kolovoza 2022. u Hildesheimu, Njemačka u suorganizaciji partnera na projektu Sveučilišta iz Hildesheima (Njemačka), Sveučilišta u Barceloni (Španjolska), Sveučilišta za knjižničarstvo i informacijske tehnologije iz Sofije (Bugarska) i Sveučilišnim računskim centrom (SRCE) u Zagrebu. Na ljetnoj školi održana je nastava iz pet kolegija iz područja informacijskih znanosti na engleskom jeziku: Advances in Information Science, Research Methodology in Information Science, Principles of Information Seeking and Retrieval, Evaluation of Information Services i Curation of Analogical and Digital Material. Ljetnu školu je pohađalo ukupno dvadeset studenata, deset studenata iz Španjolske, dva studenta iz Bosne i Hercegovine, devet studenata iz Hrvatske te pet studenata iz Bugarske koji su nastavu slušali na daljinu. Predavanja su održali predavači iz partnerskih institucija na projektu: prof. Juanjo Boté sa Sveučilišta u Barceloni, prof. Tania Todorova sa Sveučilišta u Sofiji, prof. Thomas Mandl, prof. Stefan Dreisiebner i prof. Joachim Griesbaum sa Sveučilišta u Hildesheimu te Sandra Kučina Softić iz Sveučilišnog računskog centra (SRCE) u Zagrebu. Osim njih predavanja i/ili radionice održali su nastavnici s Odsjeka za informacijske znanosti: prof. Tatjana Aparac Jelušić, prof. Damir Hasenay, prof. Boris Bosančić i asistentica Ines Horvat. U sklopu ljetne škole organiziran je posjet knjižnici Herzog August Bibliothek u Wolfenbüttelu. Više informacija o programu škole dostupno je na mrežnoj stranici DECriS projekta (https://decris.ffos.hr/activities/c2).

izv. prof. dr. sc. Boris Bosančić

“ABC course design” i “Advanced use of Moodle”

Dana 23. i 24. studenoga 2022. godine u prostorijama Sveučilišnog računarskog centra (SRCE) u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Boris Badurina, izv. prof. dr. sc. Boris Bosančić, prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić (u miru) i Donata Szombathelyi (studentica 2. godine diplomskog studija nakladništva i informacijske tehnologije) sudjelovali su na radionici “ABC course design” i na tutorialima “Advanced use of Moodle”. Tom prigodom upoznali su različite načine učenja i digitalna rješenja koja ih podržavaju te su stekli saznanja o tome kako napredno korištenje Moodle-a, kao što je kreiranje H5P sadržaja, omogućuje stvaranje bogatog interaktivnog mrežnog i korisničkog iskustva.