Category: Zanimljivosti iz informacijskih znanosti

Inicijativa je pokrenuta u listopadu 2010. godine, a 18. travnja 2013. Digital Public Library of America bit će i službeno otvorena. Cilj je ove digitalne knjižnice stvoriti veliku digitalnu zbirku kulturnih i znanstvenih sadržaja slobodno dostupnu svima. Razmatrajući posljedice takvog pothvata Robert Darnton je zaključio kako se radi o novom “distribuiranom sustavu elektroničkih sadržaja koji će zbirke javnih i znanstvenih knjižnica, arhiva, muzeja i povijesnih društava učiniti javno, slobodno i besplatno dostupnima svakom korisniku Mreže.”

PhD Comics i Jorge Cham izvrsno su ilustrirali priču o otvorenom pristupu, ‘besmislu’ zatvorenog pristupa znanstvenim informacijama javno financiranih istraživanja te važnosti ponovnog korištenja (re-use) znanstvenih informacija u istraživanju i znanosti.

Kako nastaje jedna teorija (satirična ‘informacijska’ priča)

Napisao: Boris Bosančić

Dragi studenti – prošli, sadašnji, budući – dopustite da vam ispovjedim svoju muku (manje onu profesora, a više znanstvenika), muku pronicanja u jednu sasvim osobitu tajnu prirode ili našeg uma. O čemu se radi? Nema tomu dugo, priroda posla kojim se bavim, a s kojim ste i vi vrlo dobro upoznati, u jednom me trenutku prisilila da obratim pozornost na događanje s glavnim predmetom naše znanosti – informacijom. Nadam se da je svima vama (koji čitate ovaj tekst) dobro poznata sljedeća izjava: dok je informacijske znanosti, trajat će i rasprava o njezinoj neutemeljenosti, a na osnovi koje sam, poput stotina drugih kolega znanstvenika, i ja krenuo u potragu za njezinim ‘svetim gralom’ – neupitnim utemeljenjem.

Continue reading “Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Kako nastaje jedna teorija”

Istraživanje tržišta knjiga ili kako su podaci o prodaji postali vijest o kulturnom debaklu

Napisao Zoran Velagić

Dva dana, 15. i 16. veljače, novine donose vijesti i komentare o istraživanju „domaćeg tržišta knjiga“ koje su dan ranije predstavili naručitelji istraživanja, „Knjižni blok“ i Zajednica nakladnika i knjižara. Istraživanje je provela agencija GfK na uzorku od 1000 hrvatskih građana starijih od 15 godina u razdoblju od 2. do 16. prosinca 2011.

Vjerodostojnost vijesti svodi se na prenošenje konkretnih postotaka: 69% građana u posljednja tri mjeseca nije kupilo knjigu, 56% ljudi starijih od 15 godina u posljednjih je godinu dana pročitalo barem jednu knjigu, najviše čitatelja, njih 45%, do knjige dolazi posudbom u knjižnici itd. Postotke slijede ocjene i komentari – građani Hrvatske loši su čitatelji, „knjige im ne trebaju, odnosno ne zanimaju ih“, podaci su mnogo porazniji od onog što se očekivalo i poziv su na uzbunu uz uobičajenu konstataciju da su za sve krivi mediji. Takvi komentari ukazuju i na nerazumijevanje čitateljske aktivnosti i na loše poznavanje podataka o čitateljskim navikama u drugim državama.

Continue reading “Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Istraživanje tržišta knjiga”

Facebook i globalno selo…

Napisao Boris Badurina

Dragi Lastane, imam samo 58 prijatelja na Facebooku. Što nije u redu sa mnom i koliko mi prijatelja treba da mi se drugi prestanu smijati?

Možda se ne sjećamo svi, a možda se i ne možemo sjećati, kultnog dječjeg lista Modra lasta i dežurnog rješavača osnovnoškolskih problema, ali nema sumnje da bi danas ovakvo pitanje bilo sasvim moguće.

Naime postoji niz naznaka da Facebook vrši značajan utjecaj na društvenu dinamiku kako na razini primarnih društvenih mreža tako i na razini društva u cjelini. Možda je ovdje potrebno razjasniti nekoliko pojmova poput društvene mreže i Facebooka. Facebook se kolokvijalno naziva društvenom mrežom, no strogo gledajući – on to nije. Društvenu mrežu svakog pojedinca čini grupa njegove/njezine obitelji, prijatelja, poznanika odnosno svih osoba s kojima održava neki oblik društvene veze i barem povremeno komunicira. Facebook je, s druge strane, softver, alat za komunikaciju s pripadnicima vlastite društvene mreže, a možemo reći i za održavanje društvene mreže. Sustave poput Facebooka i Twittera mogli bismo preciznije nazvati društvenim medijima. Ta distinkcija kasnije će se pokazati važnom. Continue reading “Zanimljivosti iz informacijskih znanosti – Facebook i globalno selo…”