Dana 28. studenog 2018. održan je 4. znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti na kojem je doc. dr. sc. Gordana Lesinger održala predavanje pod naslovom „Komunikacija odnosa s javnošću – Utjecaj odnosa s medijima na postavljanje dnevnih medijskih agendi“. U nastavku možete pročitati sažetak predavanja.
Na znanstvenom kolokviju će biti dotaknuti sadržaji iz njezine istoimene znanstvene monografije koja obrađuje osnovne pojmove vezane za medijsku konstrukciju stvarnosti, komunikacijske procese između političkih odnosa s javnošću i političkog novinarstva, te ulogu praktičara za odnose s javnošću u postavljanju medijskog dnevnog reda. Nadalje obrađuje se medijsko okruženje danas jer mediji i medijsko okruženje danas, ali možemo reći od kada zapravo postoje mediji za masovno komuniciranje, prolaze kroz prekretnice i transformacije. Prilagođavaju se potrebama konzumenata, ali i promjenama u načinu života. Kako su se transformirali i prilagođavali medij, tako su se nužno morali prilagoditi i djelatnici za odnose s medijima. Novim su se uvjetima prilagodili i političari koji zajednički sa svojim timovima za odnose s javnošću kreiraju izjave, događaje i konferencije za novinstvo koji se vjerojatno ne bi niti događali da nema medija koji će to popratiti. Transformacija medijskog okruženja, mnoštvo događaja kreiranih od strane timova za odnose s javnošću kao i neprestano medijsko posredovanje informacija, znatno su olakšali posao praktičarima za odnose s javnošću. Novinari željni informacija prihvaćaju svaki podatak iz bilo kojeg izvora, pa čak i curenje informacija. Nerijetko informacije poteku iz neimenovanih izvora ili kontekstualiziranih susreta kada se dogode off the record informacije. Biti novinar danas i raditi u ovakvom medijskom okruženju nije ni malo lak zadatak, a sve vještiji timovi za odnose s javnošću koriste trenutnu situaciju čime postižu povoljne i poželjne rezultate za svoje klijente. Primarna zadaća praktičara za odnose s medijima je odaslati poruku ciljnoj javnosti ili javnostima, a najučinkovitiji put, zbog širokog dosega, jesu mediji za masovno komuniciranje. Praktičari pomno biraju poruke koje će odaslati. Biraju i političare koji imaju najviše autoriteta te liderskih sposobnosti kako bi izjava imala veće značenje u javnosti stoga se postavlja pitanje kako određene informacije postaju tema u medijima, te kako te teme postaju sastavni dio naših svakodnevnih agendi o kojima razgovaramo na dnevnoj bazi. Zašto su to baš te teme i kako one utječu na naše stavove te ponašanje. U svijetu u kojem živimo, fokus događanja nameću velike svjetske agencije te vodeće domaće medijske kuće koje određuju što je vijest i o čemu treba izvijestiti, a o čemu ne. Od samog događaja o kojemu su medije izvijestili praktičari za odnose s javnošću, a koji se potom našao u medijskom prostoru, treba proći određeno vremensko razdoblje dok medijska agenda postane i javna agenda. Učinak neke teme nije trenutan jer je to proces u kojem javnost mijenja svoje stavove.
Voditeljica Znanstvenog kolokvija doc. dr. sc. Anita Papić
