Posted on

Sedma industrijska konferencija o industrijskoj baštini u Rijeci

Od 18. do 21. svibnja 2016. godine u Rijeci se održavala Sedma industrijska konferencija o industrijskoj baštini s glavnom temom “Povijest i baština torpeda” u organizaciji udruge ProTorpedo u kojoj su glavni organizatori konferencije bili gospodin Velid Đekić i gospodin Miljenko Smokvina. Ova konferencija je sedma takva konferencija međunarodna tog tipa koja se sljedeće godine održava u Čileu, stoga je ovo bila jedinstvena prilika za sudjelovanje zainteresiranim pojedincima iz Hrvatske i susjednih zemalja.

Na konferenciji je sudjelovao i Stjepan Zlatić, student 2. godine diplomskog studija na našem odsjeku sa posterom na temu “Preserving and using heritage documentation of technical, military and industrial provenience: issues, challenges and possibilities”.

Glavni dio konferencije održavao se u Povijesnom i pomorskom muzeju u Rijeci, u zgradi bivše Guvernerove palače. Teme su bile rangirane u dvije kategorije, torpedo i pomorska tehnologija, te industrijska baština i povijest grada Rijeke. Predavanja na konferenciji trajala su tri dana, u dvije sesije dnevno s pauzom između. Teme su bile vrlo raznolike i pokrivale su mnoga područja, od same pomorske povijesti i tehnologije, pojedince vezane uz Rijeku, industrijsku i vojnu baštinu, pa sve do balističkih analiza vojne tehnologije. Osim iz Hrvatske, izlagači i posjetitelji konferencije pristigli su iz 17 zemalja, i to čak iz Brazila, Australije i SAD-a. Uz sama predavanja, u muzeju se nalazio i prostor gdje su izlagači postavili postere, a moglo se i besplatno razgledati izložbe i stalni postav muzeja.

Velik naglasak bio je na dvojici izumitelja torpeda –  Robertu Whiteheadu te Giovanniju Luppisu (Ivanu Vukiću), koji bi, da su još živi, proslavili 150. obljetnicu svog izuma.Početak konferencije prije službenog otvorenja bio je u sveučilišnoj knjižnici gdje je otvorena izložba o Luppisu i Whiteheadu, te nakon toga u Muzeju grada Rijeke gdje je uz pregled stalnog postava predavanje održao Hildebrand de Boer, Nizozemac koji je ujedno ekspert u organizaciji takozvanih “Industrijskih ruta”, znanstveno-povijesno-turističkih obilazaka industrijske baštine.
Registracija se odvijala na botelu Marina gdje je istovremeno bio i prilično formalni svečani doček gostiju iz cijelog svijeta te prilika za mlade snage koje su nazočile konferenciji da upoznaju dugogodišnje stručnjake iz područja pomorskog ratovanja i zaštite industrijske baštine.

Uz samu konferenciju koja je trajala od 19. do 21. svibnja, organizirana su i tri posjeta riječkim znamenitostima, izložbi o torpedima u starom pretovarnom skladištu u blizini željezničkog kolodvora, jedinoj preostaloj lansirnoj stanici torpeda na svijetu na doku “3. maja” te posljednjeg dana posjet riječkom groblju Kozala gdje je svečano postavljen memorijalni vijenac Robertu Whiteheadu, sahranjenom u Rijeci.

Oproštajna večera organizirana je u restoranu Municipium u centru grada, te je bila još svečanija i formalnija nego doček. Uz cijelu konferenciju i ostala događanja vezana uz nju moglo se uhvatiti i ponešto vremena za razgledavanje ljepota grada Rijeke, svakome prema vlastitom ukusu, uz obavezni posjet Trsatskoj gradini do koje vode strme stepenice, tako da je većina sudionika koji su gradinu posjetili, svoj put odradila autobusom.

U konačnici, posjet Rijeci i konferenciji se isplatio, ne samo zbog brojnih zanimljivih tema i pluraliteta mišljenja o pojedinim aspektima tehnologije torpeda, već i zbog stvaranja novih poznanstava te iskorištavanja svega slobodnog vremena za šetanje i upoznavanje ljepota grada koji teče.

 

Tekst Stjepan Zlatić

Fotografije, službene fotografije sa Sedme industrijske konferencije o industrijskoj baštini

Posted on

Studentska konferencija InfoDASKA 2016., Zagreb

U svibnju ove godine održala se 9. studentska konferencija InfoDASKA 2016. u organizaciji Kluba studenata informacijskih znanosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu (KSIZ). Tema ovogodišnje konferencije je „Privatnost i zaštita podataka u informacijskim institucijama“ na kojoj se raspravljalo o problemima s kojima se informacijske ustanove susreću u razdoblju narušene privatnosti. Na njoj je prisustvovalo i izlagalo čak devetero studenata osječkog Odsjeka za informacijske znanosti zajedno sa zagrebačkim i zadarskim kolegicama i kolegama.

Prvi dan konferencije održao se 13. svibnja i unatoč „petku 13.“ izlaganja studenata bila su iznimno zanimljiva i uspješna. Taj dan održano je desetak predavanja među kojima su i četiri osječka. M. Balać i I. Magušić-Dumančić su izložili rad o hakerskoj kulturi, knjižnicama i intelektualnoj slobodi. U njemu su, zajedno s M. Kuzmić, analizirali hakerske i haktivističke scene u Hrvatskoj kao i njihovu suradnja s knjižnicama. Iduće izlaganje održale su S. Lapiš i M. Matijević o odnosu mladih i privatnosti na društvenim medijima. Rad je napravljen zajedno s S. Horvatom u kojem ističu ulogu knjižnice u edukaciji o privatnosti. Nadalje, A. Pahek održao je izlaganje o suvremenim metodama i postupcima zaštite digitalne građe. Posljednje osječko predavanje toga dana održali su S. Zlatić i A. Mihaljević. Govorili su o zanimljivoj temi zaštite dokumentacije tehničke i industrijske baštine. Nakon bogatog dana na konferneciji i zanimljivih izlaganja, kako to obično, i tradicionalno, na InfoDASKA-i biva, trebali smo puni elana otići u izlazak. Ove godine, izlazak nije bio organiziran, pa smo se više manje sami snalazili. Veliki minus bio je i to, što se nitko od devetero studenata, ne snalazi baš u Zagrebu, a uz to trebalo je pronaći i mjesto koje će zadovoljiti svih 9 ukusa. Nemoguća misija, tako da smo više od pola večeri proveli šetajući se po glavnome gradu, da bi smo nakon svega, završili naravno, na prvom predloženom mjestu.

Drugi dan konferencije, 14. svibnja, održano je također desetak predavanja, dok su zadnje predavanje konferencije imali su C. Vidaković i J. Žilić u kojem su  govorili o iskustvima studenata u procesu e-trgovine. Nakon e-kupovine, svi su bili „iscrpljeni“ i gladni, a nakon dobrog šopinga, dobro sjedne i grah koji su nam naši domaćini ponudili, a koji se kuhao, vjerovali ili ne, na samome fakultetu. Nakon toga, svi su se više manje razbježali na svoje strane i svojim kućama.

Ukratko, još jedna odlična InfoDASKA je iza nas, organizatorima se još jednom zahvaljujemo na izvrsnoj konferenciji (prošlogodišnja i dalje drži prvo mjesto, nismo objektivni, uopće), a na Zadranima je da preuzmu kormilo iduće godine.

Iva Magušić-Dumančić, Marta Matijević

 

Posted on

Marta Matijević, Domagoj Potlimbrzović i Mateja Zuzjak dobitnici Rektorove nagrade u akademskoj godini 2015./2016.

Ideja o izradi aplikacija za djecu i mlade s posebnim potrebama javila se kao odgovor na potrebe djelatnika i učenika Centra za odgoj i obrazovanje “Ivan Štark” Osijek u svakodnevnom školovanju te nedostatka sličnih aplikacija na hrvatskom jeziku. Uz stručno usmjeravanje djelatnika, boravak i druženje s učenicima Centra i veliku pomoć naših mentora, dr. sc. J. Selthofer i dr. sc. T. Jakopeca, poslijedoktoranada, realizirane su dvije inovativne i grafički privlačne aplikacije koje će korisnicima olakšati svakodnevnu komunikaciju, samoizražavanje i učenje.

Prvi dio Pilot projekta, u sklopu kojega su aplikacije osmišljene i izrađene, odnosio se na implementaciju dodatnih sadržaja u aplikaciju GlasApp. Tu aplikaciju su akademske godine 2014./2015. napravili tadašnji studenti druge godine diplomskog studija Informatologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Također, rodila se ideja o novoj aplikaciji pod nazivom Godišnja doba koja je izrađena u cijelosti, ali i sa željom njezine dorade u narednim godinama. Poseban naglasak stavljen je na koncept same aplikacije koji je rađen sukladno kurikulumu Centra te stoga aplikacija može služiti kao jedno od temeljnih pomagala u procesu učenja i poučavanja. Isto tako, nastojalo se prilagoditi slikovne sadržaje djeci i mladima, odnosno na jednostavan način pristupiti oblikovanju pojedinih elemenata i korištenju boja, a sve kako se ne bi preopteretila vizualna osjetila korisnika. Tako izrađene mobilne aplikacije pospješuju samoizražavanje, komuniciranje i učenje djece i mladih pružajući im jednostavne načine korištenja slika i riječi – kako pisanih, tako i izgovorenih.

Nakon intenzivnog usavršavanja aplikacija i njihovog predstavljanja pred studentima i profesorima Filozofskog fakulteta, projekt smo odlučili prijaviti na natječaj za Rektorovu nagradu u akademskoj godini 2015./2016. S veseljem možemo reći kako smo ju i dobili te se nadamo da će aplikacije sadašnjim i budućim studentima poslužiti kao inspiracija za druge projekte. Također, smatramo ovo lijepim početkom aktivne suradnje između Odsjeka za informacijske znanosti i Centra za odgoj i obrazovanje “Ivan Štark” Osijek i sličnih ustanova te poligonom za razvoj novih ideja.

Marta Matijević, Domagoj Potlimbrzović, Mateja Zuzjak

Posted on

Studenti informatologije na Droidcon konferenciji u Zagrebu

U srijedu 27. travnja 2016. godine 7 studenata s druge (Ivana Ćosić, Ivona Palko, Gabrijela Čuljak, Željana Hrkač, Ivana Jukić, Cvijetin Vidaković i Lana Horvatići) i 5 studenata s treće godine preddiplomskog studija (Dajana Stojanović, Tena Vilček, Ana Leh, Andrea Mihaljević i Manuela Mikulecki) otputovalo je na ovogodišnju Droidcon konferenciju u Zagrebu koja se održavala 28. i 29. travnja. Put dug 4 i pol sata započeo je u 12:00 sati s osječkog glavnog željezničkog kolodvora. Pri dolasku u Zagreb zaputili smo se prema hostelu Pozitiv kako bismo se registrirali, ostavili stvari i osušili se od neumornog pljuska koji nas je pratio cijelim putem. Nakon što smo se raspremili i osušili, krenuli smo prema Hotelu Antunović kako bi se našli s organizatorima i pomogli im u zadnjim pripremama za konferenciju. Po obavljenom poslu svi volonteri i organizatori su se opustili uz večeru i piće.

Sutradan, 28. travnja u 9:00 sati započela je registracija sudionika. Nakon najnapornijih sat i pol vremena ogromnih, naizgled nepomičnih redova sudionika koji čekaju registraciju, panika i žurba je prošla. Svi smo mogli odahnuti i dogovoriti se tko će ići na otvorenje. Otvorenje je bilo uzbudljivo. Čak bih mogla reći jedan od boljih dijelova konferencije. Uglavnom su pričali o organizaciji, pozvali su organizatore na pozornicu i pojasnili koliko je truda bilo potrebno da se konferencija provede u djelo. Posebno su me se dojmili Miki i voditeljica Iva koji su kroz šalu već na početku opustili atmosferu, i podigli očekivanja posjetitelja. Najavili su predavače, opisali kako to sve treba izgledati, koliko će trajati, što nas čeka i tu je uglavnom cijela priča započela!


U 15:45 započelo je predavanje Darka Čengije iz tvrtke UX Passion pod nazivom Five most playful techniques in User Experience. Zbog vremenskog ograničenja od 45 minuta, Čengija je od brojnih tehnika izdvojio 5 najzanimljivijih pod nazivom Personas, Red routs, Card sorting, Sketching i Mental models. Personas tehnika nalaže da pri izradi proizvoda moramo znati za koga dizajniramo. To znači da, čak i ako dizajniramo proizvod za široku uporabu, moramo razaznati nekoliko osnovnih grupa ljudi i načine na koji će koristiti proizvod. Čengija je naglasio da ne postoji prosječan korisnik te da na taj pojam trebamo svi zaboraviti prilikom izrade proizvoda. Također, objasnio je da se Personas tehnika razlikuje od marketinške podjele korisnika u tome što se marketinška fokusira na pristup klijentu kako bi se proizvod prodao dok Personas tehnika svoj fokus usmjerava prema tome kako i zašto će klijent koristiti taj proizvod. Red routs je tehnika identificiranja temeljnih funkcionalnosti kako bi se izbjegle one nepotrebne koje mogu predstavljati prepreku u korištenju onih potrebnih. Ono što nas Red routs tehnika uči jest kako reći ne svim funkcionalnostima koje su nepotrebne i kako razabrati one temeljne. Card sorting određuje koja funkcionalnost pripada kojoj grupi. Tome se može pristupiti na dva načina: ili ćemo prvo osmisliti grupe pa u njih razvrstavati funkcionalnosti ili ćemo prvo nekakvim nama logičnim redom rasporediti funkcionalnosti pa onda opisati svaku grupu. Kako smo od ranog jutra bili na nogama posljednja tehnika je „saslušana“ u polusnu, ali vjerujem da je jednako zanimljiva kao i ostale četiri.

Oko 20:00 sati kada smo konačno uspjeli namoliti sve sudionike da uzmu svoje stvari iz garderobe uputili smo se na party o kojemu su svi pričali, od studenata koji su bili prošle godine preko sudionika do organizatora. Party su glazbeno obogatili gitarist i harmonikaš, ali harmonika nije bila ona klasična na kakvu smo svi navikli, to je bila digitalna harmonika! Imena glazbenika nisam zapamtila, ali sam dobro upamtila da gospodin s harmonikom može svirati The Doors što je, na moje oduševljenje, dokazao. Uz dobru glazbu ide i dobro društvo tako da smo upoznali mnoge sudionike koje je zanimalo što studenti Filozofskog fakulteta u Osijeku rade na Droidconu u Zagrebu. Kada smo im objasnili što studiramo i čime se bavimo zanimala ih je IT scena u Osijeku. Ukratko smo im opisali i pohvalili se OSC-om na što su oni kimali glavom, neki oduševljeno, a neki sa začuđenim izrazom lica kao da prvi put čuju za OSC ili do sada nisu vjerovali koliko je osječka scena uspješna.

Nakon napornog, ali uzbudljivog dana bilo je teško probuditi se i krenuti u nove radne pobjede, ali uspjeli smo. Drugi dan nije bio toliko naporan. Tek nekolicina ljudi se registrirala tako da smo imali posla samo oko photo bootha i garderobe pa smo imali vremena posjetiti više predavanja i doživjeti čari VR-a. Kako smo se morali rasporediti tako da uvijek netko bude na radnim mjestima, ja sam otišla na dva predavanja i stand up Jelene Radanović.

Jelena Akšamović održala je predavanje pod nazivom Of teams and unicorns. Predavanje je bilo usmjereno na nesporazume u komunikaciji između dizajnera i developera te načine kako doskočiti razlikama u rječniku te dvije strane. Ukratko, Jelena je naglasila kako i dizajner i developer trebaju uložiti trud u razumijevanje rada one druge strane kako bi se našli „na pola puta“. U dvoranu je unijela smijeh pričajući o „unicornima“ koji znaju „sve“ i koliko su oni zapravo (ne)potrebni ukoliko u tvrtki, osim kvalitetnog i sposobnog osoblja, postoji dobra komunikacija i suradnja.

Drugo, ujedno i posljednje predavanje koje sam slušala bilo je ono Marina Kobeščaka pod nazivom UX for all, UI for one… platform. Kobeščak je pričao o tome kako pokrenuti i organizirati kompleksne projekte te nam je pokazao zanimljive trikove i najbolje primjere iz prakse. Umor je učinio svoje pa se ovog predavanja nažalost sjećam samo površinski.

 

Uspavanost je razbila Jelena Radanović koja je cijelu salu nasmijala do suza. O njenom humoru nemam što pisati, to se mora doživjeti.

Na kraju odlične konferencije došlo je vrijeme da se dva, iako siva i kišovita, prekrasna dana zaključe. Bilo je kratko, bez pretjeranog opraštanja, baš onako kako je konferencija započela, opušteno i kroz šalu. Zadnje predavanje su održali dečki koji rade u Androidu. Više je to bio opušten razgovor u kojem su nam pokušavali približiti kako izgleda njihov prosječan radni dan te kako se osjećaju kada je napeto i kada se bliže rokovi. Dečki su bili šaljivi, te smo shvatili da i programeri i developeri imaju odličan smisao za humor. Naporno rade, ali to je posao koji vole i ne bi ga mijenjali. Sve je to na kraju završio Miki, u svom stilu, simpatično i jednostavno. Koja šala i naravno poziv posjetiteljima da dođu i sljedeće godine u još većem broju.

Nakon zatvaranja organizatori su nas počastili pićem, kolačima i brojnim pohvalama te pozivom za sljedeću godinu. Došlo je vrijeme da se pozdravimo s ostalim volonterima i zaputimo se prema hostelu na naše druženje gdje smo pretresli oba dana i sve dojmove s konferencije.

Droidcon je uistinu konferencija koju se treba posjetiti i doživjeti. Osim široke palete predavanja stručnjaka, nevjerojatno kvalitetne hrane i prekrasnog prostora, ono što je vrijedno svake pohvale je ogroman trud, srdačnost i pristupačnost organizatora koji su se o nama brinuli cijelo vrijeme. Vratili smo se u Osijek puni doživljaja i mislim da svatko od nas jedva čeka sljedeću godinu da sve ponovimo i učinimo još i boljim.

(Lana Horvatić)

Posted on

Nagrađene fotografije Mirne Marić, studentice 3. godine informatologije

Mirna Marić, studentica 3. godine informatologije na Odsjeku za informacijske znanosti u Osijeku dobitnica je prve nagrade na Natječaju za najljepšu studentsku fotografiju na temu Svjetskog dana voda. Organizacijski odbor 2. međunarodnog i 6. znanstveno-stručnog skupa „Voda za sve“ koji je ove godine održan na Poljoprivredenom fakultetu u Osijeku, raspisao je Natječaj za dodjelu nagrade za najljepšu studentsku fotografiju na temu Svjetskog dana voda 2016. Od ukupno 48 pristiglih fotografija, a na temelju ocjena Prosudbenog odbora imenovanog od strane Organizacijskog odbora skupa „Voda za sve“ najljepšom studentskom fotografijom proglašena je sljedeća fotografija Mirne Marić.

Osim navedene nagrade, Mirna je ove godine dobila i nagradu na foto natječaju “Sreća je…” u organizaciji fotografa Damira Hoyke i njegovog portala Fotosofia. Mirnina je fotografija pobijedila u konkurenciji od 1118 prijavljenih fotografija po izboru tročlanog žirija (Damir Hoyka, Tamara Aye, Gaella Gottwald).

Čestitamo Mirni i želimo joj puno uspjeha na njezinom fotografskom putu! Više o Mirni i njezinom fotografskom radu možete pročitati u Novostima Odsjeka te na Facebook stranici Marić Sisters Photography.

Posted on

Studijski posjet profesora s Odsjeka za novinarstvo i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Portu

Dana 5. svibnja 2016. godine na Odsjeku za informacijske znanosti u studijskom posjetu u okviru ERASMUS + programa boravili su izvanredni profesor Armando Malheiro Da Silva i redovita profesorica Fernanda Ribeiro s Odsjeka za novinarstvo i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta, Sveučilišta u Portu, Portugal. Profesorica Ribeiro je ujedno i dekanica navedenog fakulteta.

U okviru posjeta, profesor Malheiro Da Silva studentima 3. godine preddiplomskog studija informatologije održao je predavanje predstaviviši glavne rezultate nacionalnog znanstveno-istraživačkog projekta koji se provodio od 2008. do 2010. godine o informacijskom ponašanju mladih Portugalaca pri pretraživanju informacija na internetu. Profesor je također govorio o raširenosti pojave informacijske (ne)pismenosti mladih općenito.

Profesorica Ribeiro studentima 2. godine preddiplomskog studija informatologije održala je predavanje na temu predmetnog pristupa sadržajima u baštinskim ustanovama. Oboje profesora studentima i profesorima s Odsjeka za informacijske znanosti predstavili su preddiplomski i diplomski program studija informacijskih znanosti na sveučilištu s kojeg dolaze s osvrtom na povijesni razvoj obrazovnog sustava informacijskih znanosti u Portugalu.

Posted on

Predavanje Hane Marčetić „Riznice digitalnog doba: pohrana i organizacija osobnih dokumenata te njihovo čuvanje“ u sklopu Otvorenog četvrtka

Predavanje pod nazivom Riznice digitalnog doba: pohrana i organizacija osobnih dokumenata te njihovo čuvanje u sklopu Otvorenog četvrtka 28. travnja 2016. godine održala je magistrica informatologije Hana Marčetić, bivša studentica Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku.

Predavanje se bavilo problematikom svakodnevne interakcije sa širokim spektrom tehnologije, uređaja i platformi, uslijed koje svakodnevno susrećemo i sami odašiljemo goleme količine informacija rijetko promišljajući o utjecaju i vrijednosti tih informacija, kao i o tome koji od tih sadržaja imaju stvarnu vrijednost te kako ih sačuvati. Neka od pitanja koja su obrađena kroz predavanje jesu, primjerice, razlike između foto albuma koje možemo listati dok se prisjećamo lica s fotografija i velike količine digitalnih fotografija koje stavljamo na svoje društvene mreže ili ih nikada ni ne prebacimo s mobitela i digitalnih fotoaparata, relacije između čestitki i pisama čuvanih u kutijama za cipele te SMS-ova i e-mailova koje dobivamo za rođendan, vrijednost koju sadržaj ima sam, nasuprot vrijednosti koju mu pridodajemo svojim postupcima u odnosu s njim. Trebamo li, možemo li i kako dodati tu vrijednost onim objektima čiju vrijednost prepoznajemo kod odlaska nekog nam dragog, kada „kopamo“ kroz njegovu ostavštinu i time ostvarujemo neku vrst katarze? Mogu li Google i njegovo znanje, ili Facebook i njegovi profili, nadomjestiti fizički kontakt s objektima kao nositeljima osobnosti? Oni su danas te riznice, arhivi koji pohranjuju i čuvaju našu interakciju, dokaze o našoj komunikaciji, osobne, poslovne i druge dokumente koji sačinjavaju dokaze o našem djelovanju i životu.

Na predavanju je ujedno predstavljeno istraživanje provedeno na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, čiji rezultati pokušavaju krenuti u smjeru razumijevanja odnosa čovjeka i njegovog praktičnog djelovanja u odnosu s osobnim digitalnim dokumentima. Predavačica je na kraju predavanja iznijela i nekoliko praktičnih savjeta za stvaranje individualne, učinkovite strategije za vrednovanje i očuvanje osobnih dokumenata u digitalnom okruženju.

Posted on

Odsjek za informacijske znanosti na Festivalu znanosti 2016.

Ove se godine od 18. do 24. travnja održao 14. po redu Festival znanosti. Ovogodišnja tema Festivala znanosti bila je “Znanost i umjetnost”, te je Festivalom obilježeno nekoliko važnih godišnjica: 160 godina od rođenja Nikole Tesle, 100 godina opće teorije relativnosti Alberta Einsteina i 400 godina od smrti Williama Shakespearea.

Odsjek za informacijske znanosti sudjelovao je na Festivalu s dva postera i dva predavanja.

Dr. sc. Tomislav Jakopec i studentice Josipa Iljić i Manuela orličnik predstavili su poster naslova “Nakladništvo: znanost ili djelatnost”. Poster sadržava informacije o ključnim razdobljima povijesti nakladništva, od rukopisnih knjiga, Gutenberga, razvoja tiska u vrijeme industrijske revolucije, zlatnog doba knjige, pa sve do elektroničkih knjiga, te predviđanja za daljnji razvoj nakladništva. Zatim, o promatranju nakladništva kao znanosti, istraživanjima o tome jesu li e-knjige ekološki prihvatljivije od tiskanih, te navodi znanstvene napore putem konferencija i opisuje dostupne studije nakladništva.

Dr. sc. Anita Papić i student Antonio Pahek predstavili su poster naslova: “Modeli u znanosti: aproksimacija stvarnosti ili fikcija”. Modeli imaju izniman značaj u različitim znanstvenim kontekstima i njihovo stvaranje odnosno modeliranje nerazdvojni je dio znanstvenih aktivnosti. Znanstvenici provode puno vremena izgrađujući, testirajući, uspoređujući i revidirajući modele. Model možemo definirati kao svjesno konstruiranu predodžbu stvarnosti, kao oruđe za postavljanje i dokazivanje hipoteza odnosno formuliranje ideja, kao približni prikaz sustava ili procesa odnosno aproksimaciju stvarnosti koja omogućuje opis kompleksnih fenomena itd. Općenito, razlikujemo mentalne ili misaone modele pomoću kojih predviđamo posljedice akcije, materijalne ili fizičke modele, matematičke modele pomoću kojih opisujemo realni sustav matematičkim jednadžbama s ciljem analize, projektiranja i optimiranja sustava za koji je model izrađen, konceptualne modele uz pomoć kojih primjerice vizualiziramo probleme te  računalne ili simulacijske modele. Nadalje, u znanosti nailazimo na najrazličitije tipove modela koje primjerice nazivamo fenomenološki, razvojni, testni, teorijski, heuristički, imaginarni, modeli-igračke, zamjenski, analogni itd. Neki od slavnih modela iz znanstvenih teorija su primjerice Bohrov model atoma, Lorenzov model atmosfere, Lotka-Volterrin model predacije, model Watsona i Cricka strukture DNA molekule, Malthusov model i Verhulstov model dinamike populacije, Kuhlthau model pretraživanja informacija itd. Cilj ovoga postera je ilustrirati ulogu modela u znanosti s jedne strane kao temeljenog instrumenta u znanosti, a s druge strane kao krhku zamišljenu predodžbu odnosno fikciju znanstvenika.

 

Doc. dr. sc. Boris Bosančić održao je predavanje naslovljeno „Književnost u funkciji znanosti (ili predmeti znanstvenog istraživanja u svijetu imaginacije)“. Predavanje je bilo posvećeno utjecaju književne imaginacije na znanstveni rad i promišljanje. Neki od najvećih uvida čovjekova duha u prirodu dogodili su se kad su granice između umjetnosti i znanosti bile izbrisane. Povijest je pokazala da su postojala znanstvena otkrića i uvidi koji su svoj povod pronašli izvan znanosti, nerijetko i u književnosti. Dovoljno je spomenuti koncept DIKW hijerarhije (Podatka, Informacije, Znanja i Mudrosti) iz informacijskih znanosti koji svoje porijeklo vuče iz pjesme The Rock T. S. Eliota ili odgovor Edgar Allana Poea na pitanje zašto je nebo crno, kojim je nenadano pružio uvid u znanstvenu prirodu svemira, da bi se pokazalo da književnost može potaknuti znanstvenike na promišljanje.Predavač je demonstrirao na koji je način književno stvaralaštvo njemu pomoglo u oblikovanju promišljanja o predmetu svog znanstvenog rada – informacije. Pitajući se što je to informacija, usporedo s uobičajenom znanstvenom metodologijom, poseže on i za književnom imaginacijom. U skladu s tim, uporaba metafore u znanstvenom diskursu postaje neizbježna. Odvest će ga to do neobične zamisli o romanu u kojemu će nastaviti svoju potragu za odgovorom na pitanje što je to informacija, ali uz uporabu ‘vojske metafora’ koja će ga, na kraju, dovesti do iznenađujućih i zanimljivih uvida. Međutim, upravo ovi uvidi, proizišli iz književne imaginacije, poslužili su mu kao inspiracija za daljnje znanstveno promišljanje u svezi ovog fenomena.

 

Dr. sc. Snježana Stanarević Katavić i studenti Sara Bakota i Mario Kuzman održali su predavanje naslovljeno “Shakespeare u mozgu: umjetnost riječi i znanost o čitanju”. Središnje pitanje kojim se bavilo ovo predavanje jest kako naš mozak reagira prilikom čitanja umjetnosti riječi, tj. književnosti? Znanstvena disciplina koja pokušava dati odgovor na ovo pitanje zove se neuroestetika. Istraživanja su pokazala da ljudski mozak nije dizajniran za čitanje i da je čitanje u potpunosti ljudski izum za koji se mozak morao reprogramirati. Čitanje je, s toga, samo po sebi prilično fascinantna pojava. Razlikujemo nekoliko vrsta čitanja s obzirom na situaciju i svrhu čitanja. Čitanje kojim se bavilo ovo predavanje naziva se literarnoestetsko čitanje. Pri takvoj vrsti čitanja susret s literaturom je poseban doživljaj kojim čitatelj ulazi u svijet mašte. Prilikom literarnoestetskog čitanja događaju se različiti procesi, kao što su transportacija i imerzija, koji zajednički oblikuju doživljaj užitka čitanja. Užitak čitanja čitanje čini još fascinantnijom pojavom i u znanstvenicima budi znatiželju o tome što se u ljudskom mozgu odvija prilikom tog doživljaja. Najnovija metoda kojom se istražuje doživljaj čitanja je funkcionalna magnetna rezonanca (fMRI) koja nam omogućuje da vidimo koji su dijelovi mozga aktivni pri obavljanju određenih zadataka. U predavanju su prikazana neka od suvremenih fMRI istraživanja čitanja književnosti koja su tek u povojima, no daju naslutiti da mnogobrojni već poznati pozitivni ishodi čitanja iz užitka imaju podlogu i u biologiji našeg mozga.

 

Posted on

Nova radio emisija “Čovjek-informacija-tehnologija” na Radiju „UNIOS“

U srijedu, 9. ožujka 2016. na Radiju „UNIOS“ počelo je emitiranje nove emisije “Čovjek-informacija-tehnologija” koju uređuju i vode doc. dr. sc. Boris Bosančić i dr. sc. Milijana Mičunović. Navedena emisija prati zanimljiva pitanja, ideje, koncepte, fenomene, trendove i novosti u području informacijskog društva, teorije informacije, kiberantropologije i odnosa čovjeka i tehnologije te način na koji znanstveno-tehnološki razvoj i rast utječu na čovjeka i društvo. Emitira se srijedom u 15 sati te reprizno petkom u 20 sati.

Uvodna emisija bavila se temom suvremenih tehnologija i novih medija koji sve više nameću ideologiju informacijskog idealizma i tehnološke određenosti čovjeka i svijeta otvarajući prostor za pojavu alternativnih opisa zbilje koji mogu stajati usporedo, možda i najpoznatijem, opisu totaliteta stvarnosti austrijskog filozofa Karla Poppera. On je smatrao da kao ljudska bića živimo istodobno u tri svijeta: svijetu fizičke stvarnosti, svijetu mentalnih aktivnosti i svijetu intelektualnih sadržaja koje je stvorio ljudski duh. S našom se fizičkom stvarnošću sve više isprepliće virtualna stvarnost kao ravnopravni i jednako vrijedni treći prostor, svijet mentalnih aktivnosti i stanja svijesti postupno postaje svijet transmentalnog u kojem se sadržaji uma prevode u čistu informaciju koja transcendira biološko tijelo, a svijet intelektualnih sadržaja postupno biva zamijenjen svijetom digitalnih informacija i podataka koji sve više postaju predmetom manipulacije računala i umjetne inteligencije.

Više informacija o emisiji, njezinim temama i terminima emitiranja možete pronaći ovdje.

Posted on

Intervju s dr. sc. Tomislavom Jakopecom na stranicama Osijek Software Cityja

Na stranicama Osijek Software Cityja objavljen je intervju s dr. sc. Tomislavom Jakopecom pod naslovom “Tomislav Jakopec: evangelist tehničke izvrsnosti osječke akademske zajednice”. Središnja tema intervjua jest povezivanje osječke akademske i softver zajednice kroz poticanje studenata informatologije na uključivanje u aktivnosti softverskog developmenta. Iz intervjua izdvajamo sljedeću misao koja opisuje narav i svrhu studija inormacijske tehnologije koji je na Odsjeku za informacijske znanosti pokrenut ak. godine 2015/2016: “Što se same strukture (studija) informacijskih tehnologija tiče, zamišljeno je da damo studentima vještine i znanja s kojima bi se mogli zaposliti u IT tvrtkama, ali i u slučaju zaposlenja u informacijskim ustanovama pokrenuti unapređenja i osuvremeniti ustanove jer knjižnice, kao i muzeji i arhivi, trebaju studente koji će znati napraviti web stranice, mobilne aplikacije i slično za svoje ustanove.”

Interjvu je vodila i napisala naša studentica Ana Leh, a možete ga pročitati ovdje.