Gostujuće predavanje Dunje Marije Gabriel, knjižničarske savjetnice

U sklopu kolegija Vrednovanje informacijskih usluga (1. godina diplomskog studija ) 11. travnja 2018. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku gostovala je gošća predavačica Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice uposlena u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Kolegica Gabriel koja je koordinatorica Projekta za online statistiku (2013.-2018.) održala je zanimljivo predavanje o ovom vrlo važnom projektu za hrvatsku knjižničarsku zajednicu koji je pri završetku i trenutačno je u fazi testiranja i educiranja korisnika.

prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog

Volontiranje u samostanskoj knjižnici u Blatu na otoku Korčuli

Osam informatologinja ovo ljeto provelo je u Blatu na Korčuli, volontirajućiu knjižnici Samostana blažene Marije Propetog Isusa Petković, uživajući u ugodnom ambijentu i atmosferi malog mediteranskog mjesta. Samostan se nalazi u centru Blata, jednog od najstarijih korčulanskih mjesta smještenog u unutrašnjosti otoka. Unutar Samostana nalazi se Svetište Blažene Marije Propetog Petković kojeg rado posjećuju brojni hodočasnici iz cijelog svijeta. Redovnička zajednica Kćeri Milosrđa sv. Franje danas ima oko četristotinjak časnih sestara koje djeluju u državama Europe, Južne Amerike i Kanadi. Uz Samostan, znamenita je i Crkva Svih Svetih sa zvonikom i ložom te drvored lipa Zlinje kao jedan od najdužih u Europi.

Knjižnica Samostana novo je uređeni prostor kojeg je bilo potrebno popuniti iz temelja. Prioritetno je bilo da se što više knjiga, posebice iz područja religija i teologije, označi, popiše i abecedno poslaže na police. Također, bilo je važno ukloniti sve knjige iz dnevnog boravka, kojeg su časne koristile u slobodno vrijeme, kako bi se odvojile po skupinama, jeziku i stanju knjige. Veliki problem predstavljao nam je smještaj knjiga na police kojih nije bilo dovoljno posebice zbog knjiga iz područja religija i teologije koja je zauzimala najveći dio. Također, dio knjiga podijeljen je u male zbirke – referentna, zavičajna i dječja, a molitvenici su odvojeni u zasebne police kako bi bili nadohvat ruke. Isto tako, budući da su časne Družbe Kćeri Milosrđa od početka vodile brigu o siromašnoj djeci i ponajprije o njihovom odgoju, pronašle smo mnogo udžbenika starih i do više desetljeća koje je isto bilo potrebno razvrstati i popisati. Nakon četiri grupe, kompletna građa unesena je u prostor knjižnice i sveukupno je popisano oko četiri tisuće jedinica.

A sada posao na stranu i pričajmo malo o prekrasnom zavičaju otoka Korčule i svim prirodnim ljepotama koje smo imale priliku doživjeti i naravno, gostoprimstvu druželjubljivih i veselih časnih sestara. Iako je put do otoka Korčule bio poprilično dug (oko 20ak sati), kada smo se ukrcali na trajekt i vidjele more, sav umor je nestao. Dolazak je bio predviđen za vikend tako da se svaka grupa studentica preklapala te su nas kolegice dočekale s pregrštom informacija i uputa kako bi nas pripremile za budući rad i boravak u Blatu. Nakon što smo se malo odmorile i prilagodile, bilo je vrijeme za početak rada. Svaki radni dan od osam sati je proletio i imale smo više nego dovoljno slobodnog vremena kako bi istražile svaki kutak Blata, ali i cijelog otoka Korčule. Kako smo i nedjelje imale slobodne, uputile smo se na obilazak otoka i tako smo posjetile grad Korčulu, Velu Luku i otok Proizd koji je proglašen Plažom godine 2007. te nam je on posebno ostao u sjećanju. Ne smijemo zaboraviti na naše drage časne sestre koje su nas tako predivno primile u svoj dom i omogućile nam ovo prekrasno iskustvo. Iako smo imale privatnost u sobama odvojenim od soba časnih sestara, često bi ih susrele tijekom obroka te se zadržale na kojoj čašici razgovora kroz koje su nam posebno prirasle srcima. Dva tjedna boravka i volontiranja u Blatu je prošlo tako brzo, ali zauvijek će nam ostati prekrasne uspomene, lijepo i korisno provedeno vrijeme koje preporučamo svima jer je ovo jedinstveno iskustvo koje vjerojatno više nećemo imati priliku doživjeti.

(Tekst i fotografije: Mia Kuzmić, Tamara Lemajić, Marta Matijević)

Phil Shapiro i otvorena knjižnica

Phil Shapiro radi kao “public nerd”, kako on to voli reći, u Takoma Park Maryland knjižnici. Kao član računalnog tima, njegov posao podrazumijeva pružanje tehničke podrške i rješavanje tehničkih pitanja. Phil je ujedno i ‘evangelist’ Linux OS-a i open source softvera. Smatrajući ih alatom ‘socijalne pravde’, potiče njihovu implementaciju i uporabu, ne samo u knjižnicama i informacijskim ustanovama, već i u široj zajednici.

Ne tako davno, objavili smo informaciju o knjizi Davida Lankesa Expect More: Demanding Better Libraries for Today’s Complex World. Na tragu ideja i zaključaka iznesenih u toj knjizi, Shapiro zaključuje da knjižnice trebaju svoju (r)evoluciju vjerujući kako istu može potaknuti primjena open source rješenja i novih tehnologija. Jedan od načina kako knjižnice mogu poboljšati svoju vezu sa zajednicom i ojačati svoju ulogu društvenog centra jest osnivanje maker/hacker space-ova, prostora unutar knjižnice u kojima članovi zajednice i korisnici mogu ispoljiti svoju kreativnost, inovativnost i stvaralaštvo međusobno surađujući i koristeći različite nove tehnologije – 3D printere, CNC uređaje, mikroelektroniku (Arduino kito-ove), novu računalnu tehnologiju (Raspberry Pi), F(L)OSS (Cura, Blender, Drupal, Krita, Inkscape, GIMP, Darktable,  Docker, Moodle, Omeka i sl.) i dr. Knjižnica tako postaje otvorenom na dva načina – koristi otvorene i slobodne tehnologije i otvara svoj prostor zajednici.

Krajem prošle godine opensource.com objavio je članak o Phil Shapiru i njegovom viđenju budućnosti (digitalnih) knjižnica. “The library fulfills its promise when people of different ages, races, and cultures come together to pool their talents in creating new creative content.” Cjeloviti članak možete pročitati na mrežnim stranicama opensource.com-a.

Ostale njegove članke, recenzije knjiga i softvera te ostale radove možete pročitati ovdje, ovdje, ovdje i ovdje.

Open source u knjižnici – ispovjedi sistem knjižničara

 

Robin Isard zaposlen je kao sistem knjižničar u sveučilišnoj knjižnici (Sveučilište Algoma, Ontario). U svom poslu često koristi open source rješenja i tehnologije, kao što su Evergreen, Drupal i Islandora.

Kakvo je njegovo iskustvo u radu s open source tehnologijama u knjižnici, u izradbi i održavanju kataloga i repozitorija, sustavu nabave, izradbi i održavanju mrežnih stranica i dr. pročitajte u članku objavljenom na openSource.com.

FLOSS i knjižnice

 

Kulturne i informacijske ustanove idealna su mjesta za implementaciju free & open source rješenja. Osim što pružaju veću fleksibilnost i slobodu u radu, open source alati i projekti počivaju na istim pravilima i principima na kojima počiva djelatnost kulturnih i informacijskih ustanova – sloboda, otvorenost, pristup, razmjena, dijeljenje, razvoj, znanje i dr.

Koja su to rješenja i alati koje knjižnice, arhivi, muzeji, galerije, dokumentacijski centri i srodne ustanove mogu koristiti u svom radu?

 

  • Evergreen – “Evergreen is used by libraries to provide their public catalog interface as well as to manage back-of-house operations such as circulation (checkouts and checkins), acquisition of library materials, and (particularly in the case of Evergreen) sharing resources among groups of libraries.”
  • (LibLime)Koha – “LibLime Koha is the most advanced open development ILS available created by librarians for librarians.”
  • Greenstone – “Greenstone is a suite of software for building and distributing digital library collections. It provides a new way of organizing information and publishing it on the Internet or on CD-ROM.”
  • CORAL – “CORAL is an open source ERMS for libraries. This electronic resource management system is built by the University of Notre Dame’s Hesburgh Libraries. The first module, Licensing, was released as open source software in the summer of 2010 and we have continued releasing new modules since then. It is designed to be both simple and highly customizable – each module can be installed independently or used together depending on your library’s needs.”
  • Fedora Commons Repository Software – “Fedora Repository was originally developed by researchers at Cornell University as an architecture for storing, managing, and accessing digital content in the form of digital objects. Fedora defines a set of abstractions for expressing digital objects, asserting relationships among digital objects, and linking “behaviors” (i.e., services) to digital objects. It provides a core repository service (exposed as web-based services with well-defined APIs).”
  • DSpace – “DSpace is the software of choice for academic, non-profit, and commercial organizations building open digital repositories.  It is free and easy to install “out of the box” and completely customizable to fit the needs of any organization. DSpace preserves and enables easy and open access to all types of digital content including text, images, moving images, mpegs and data sets.  And with an ever-growing community of developers, committed  to continuously expanding and improving the software, each DSpace installation benefits from the next.”
  • Library a la Carte – “The Library à la Carte Content Management System (CMS) enables librarians to easily and quickly create dynamic web pages that integrate Web 2.0 features, such as chat and RSS feeds, with traditional library content, such as catalogs and article databases. Library à la Carte is a free open-source solution for libraries by libraries.
  • Libstats – “Libstats provides a simple way for library reference & service desks to track statistics on the number of questions asked, as well as build a simple knowledge base.”
  • Scriblio – “Scriblio has features that support original cataloging, but it can also connect to an ILS or other systems to represent those collections. For the use you describe, it would indeed overlay on top of the existing ILS.”
  • reSearcher (CUFTS, GODOT) – “reSearcher is an award-winning integrated suite of open source products for locating and managing electronic information resources, designed for use by students and researchers in academic libraries. The modules of reSearcher include: CUFTS – Open Source Serials Management; GODOT – Open Source Link Resolving; Open Knowledgebase.”
  • OpenRoom – “OpenRoom provides a simple online interface for managing and reserving rooms. With OpenRoom, you can setup any number of rooms, group them together, provide information about their contents, and even specify business hours on a room-by-room basis.”
  • Libki – “Libki is a cross-platform pc reservation booking and time management system designed to allow time limited access to computers on a network. Libki is ideally suited for use in locations where a controlled computing environment is paramount such as public access systems, libraries, school computer laboratories and more.
  • I mnogi drugi.

Kao dobar izvor o dostupnim open source rješenjima mogu vam poslužiti oss4lib (Open source systems for libraries) te FOSS4LIB (Free and open source software or libraries).

This Week in Libraries

Vjerojatno ste čuli za TWiT TV na kojem možete pratiti podcastove iz područja tehnologije (This Week in Tech, Triangulation), hardvera (This Week in Computer Hardware), prava (This Week in Law), sigurnosti (Security Now) i dr. U sličnom formatu dolazi i This Week in Science, podcast s tjednim pregledom vijesti iz područja prirodnih znanosti.

Tjedne novosti i informacije možete pratiti i u području informacijskih znanosti. This Week in Libraries nizozemski je podcast na engleskom jeziku kojeg su tvorci i producenti Jaap van de Geer i Erik Boekesteijn pokrenuli u ožujku 2010. godine. Svaki tjedan možete poslušati i pogledati zanimljiv intervju sa stručnjacima iz različitih kulturnih ustanova i srodnih institucija te dobiti uvid u trendove u području informacijskih službi i usluga, digitalizacije, e-nakladništva i e-knjiga, organizacije i razvoja zbirki, tehnologije, marketinga, online usluga i arhitekture samih ustanova. Posljednja epizoda The European Library izašla je jučer, pa poslušajte što je novo i što se događa u kulturnim i informacijskim ustanovama diljem Europe.