Pogledajte kako se bibliobus mijenjao kroz povijest te neke od najzanimljivijih svjetskih knjižara.
U petak, 4. listopada 2013. Snježana Stanarević Katavić, studentica poslijediplomskog studija Društvo znanja i prijenos informacija, obranila je doktorski rad s temom “Informacijske potrebe i obrasci informacijskog ponašanja oboljelih od rijetkih kroničnih bolesti u RH” pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković i komentorstvom izv. prof. dr. sc. Gorke Vuletić.
Kulturne i informacijske ustanove idealna su mjesta za implementaciju free & open source rješenja. Osim što pružaju veću fleksibilnost i slobodu u radu, open source alati i projekti počivaju na istim pravilima i principima na kojima počiva djelatnost kulturnih i informacijskih ustanova – sloboda, otvorenost, pristup, razmjena, dijeljenje, razvoj, znanje i dr.
Koja su to rješenja i alati koje knjižnice, arhivi, muzeji, galerije, dokumentacijski centri i srodne ustanove mogu koristiti u svom radu?
Kao dobar izvor o dostupnim open source rješenjima mogu vam poslužiti oss4lib (Open source systems for libraries) te FOSS4LIB (Free and open source software or libraries).
U društvu globalne povezanosti i interakcije u kojem je IKT neizostavni dio privatnog i profesionalnog života, doista možemo tvrditi da vrijedimo koliko jezika govorimo.
Suvremeno poimanje pismenosti uvelike se razlikuje od, primjerice, srednjovjekovnog koje je pismenost vezivalo uz epigrafiku, diplomatiku, statute, povijesne tekstove, svetačke legende i mirakule i druge tekstove najčešće tek fragmentarno sačuvane. Tako je pismenost dugo vremena bila odlika klera te vezana uz samostane kao rasadište vjerskog i kulturnog djelovanja.
Danas pismenost podrazumijeva pismenost općenito (pismenost kojom osoba postiže društvene ciljeve, kojom se osoba samoaktualizira), pismenost kao dio globalne komunikacije, informacijsku i informatičku pismenost. Koliko jezika poznajete/’govorite’? Materinski, jedan strani, dva strana, C++, PHP, Python, itd. Sve je veći i češći naglasak na nužnosti edukacije djece i mladih po pitanju programiranja; mnoge su europske škole pokrenule programe u sklopu kojih mlađe naraštaje, uz učenje čitanja i pisanja, podučavaju i programskim jezicima. Cijelu su priču djelomično potaknuli i projekti kao što su Arduino, programibilni mikrokontroler i Raspberry Pi, minijaturno računalo za hobističku uporabu. Cilj je RPi-ja približiti prograniramnje djeci i široj publici, dok Arduino nastoji djecu, mlade i širu publiku upoznati s područjem elektronike i primjenom programiranja u svrhu kreiranja različitih elektroničkih projekata, postavljanja elektroničkih senzora, lampica, dioda i sl.
Postoji mnogo open source rješenja pomoću kojih djeca (mala i ‘velika’) i mladi mogu usvojiti znanja i vještine programiranja. Ukoliko imate mlađeg brata, sestru, nećaka, nećakinju ili nekoga koga biste željeli podučiti programiranju ili ga potaknuti da sam otkrije svijet umjetnosti i umijeća programskih jezika, evo nekoliko alata i izvora koje im možete preporučiti:
Vjerojatno ste čuli za TWiT TV na kojem možete pratiti podcastove iz područja tehnologije (This Week in Tech, Triangulation), hardvera (This Week in Computer Hardware), prava (This Week in Law), sigurnosti (Security Now) i dr. U sličnom formatu dolazi i This Week in Science, podcast s tjednim pregledom vijesti iz područja prirodnih znanosti.
Tjedne novosti i informacije možete pratiti i u području informacijskih znanosti. This Week in Libraries nizozemski je podcast na engleskom jeziku kojeg su tvorci i producenti Jaap van de Geer i Erik Boekesteijn pokrenuli u ožujku 2010. godine. Svaki tjedan možete poslušati i pogledati zanimljiv intervju sa stručnjacima iz različitih kulturnih ustanova i srodnih institucija te dobiti uvid u trendove u području informacijskih službi i usluga, digitalizacije, e-nakladništva i e-knjiga, organizacije i razvoja zbirki, tehnologije, marketinga, online usluga i arhitekture samih ustanova. Posljednja epizoda The European Library izašla je jučer, pa poslušajte što je novo i što se događa u kulturnim i informacijskim ustanovama diljem Europe.
U četvrtak 26. rujna 2013. Anita Bajić obranila je diplomski rad pod nazivom Dnevnički zapisi kao izvori za povijest knjige i čitanja: Dragojla Jarnević i Ivana Brlić Mažuranić pod mentorstvom doc. dr. sc. Jelene Lakuš.
U utorak, 24. rujna 2013. Lucija Martinić obranila je diplomski rad pod nazivom Analiza godišnjih izvješća kao podrška upravljanju knjižnicama pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Gordane Dukić.
U utorak, 24. rujna 2013. Sabina Vidanec obranila je diplomski rad pod nazivom Adaptirane knjižnične zgrade u Osječko-baranjskoj županiji pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković.
Omeka je besplatna open source platforma za web izdavaštvo. Autori projekta isti opisuju kao alat koji spaja područje organizacije i upravljanja mrežnim sadržajima i zbirkama te sustave za uspostavu digitalnih knjižničnih i arhivskih zbirki i repozitorija. Posebnu primjenu projekt nalazi u akademskom izdavaštvu i izdavaštvu informacijskih ustanova, arhiva, knjižnica i muzeja.
Projekt Omeka dokaz je da pokret online izdavaštva prati i iskorištava mogućnosti novih tehnologija za razmjenu informacija, znanja, ideja i kreativnih i umjetničkih radova na internetu doprinoseći tako kulturi zajednica koje svoje djelovanje i aktivnosti temelje na principu razmjene i dijeljenja znanja.
Više o Omeka-i možete saznati na službenim stranicama projekta gdje možete vidjeti i neke od multimedijalnih projekata izgrađenih pomoću Omeka-e.
U srijedu, 4. rujna 2013. Danijela Benić obranila je diplomski rad pod nazivom Istraživanje zadovoljstva korisnika Gradske knjižnice u Belom Manastiru pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog.