Dana 12. travnja 2018. godine studentica Mia Ilić obranila je diplomski rad pod naslovom “Mikroskopija u istraživanju strukture i svojstava papirne građe” pred povjerenstvom u sljedećem sastavu: prof. dr. sc. Zoran Velagić (predsjednik), doc. dr. sc. Jasmina Lukinac Čačić (član) i prof. dr. sc. Damir Hasenay (mentor).
Posjet knjižnici Medicinske škole u Osijeku
U okviru kolegija Organizacija i poslovanje informacijskih ustanova II studenti 3. godine preddiplomskog studija Informatologije 24. travnja 2018. godine posjetili su knjižnicu Medicinske škole u Osijeku. Knjižničarka Alta Pavin Banović upoznala je studente s poviješću i razvojem knjižnice te detaljno predstavila odgojno-obrazovnu, stručnu i kulturno-javnu djelatnost školske knjižnice. Između ostalog knjižničarka je naglasila da se u suradnji s knjižnicom u školi obilježavaju manifestacije kao što su Mjesec knjige, Noć knjige, Međunarodni dan pismenosti (8. rujna) te da su učenici angažirani u pripremi različitih izložbi.
dr. sc. Darko Lacović, poslijedoktorand
Odsjek za informacijske znanosti na Festivalu znanosti 2018
Festival znanosti održao se od 16. do 21. travnja 2018. godine. Krovna tema Festivala znanosti 2018 je bila OTKRIĆA. Odsjek za informacijske znanosti sudjelovao je na Festivalu znanosti 2018 s dvije radionice, tri postera i u radijskoj emisiji Filozofski u eteru.
Dr. sc. Snježana Stanarević Katavić sa studenticama Teom Miličević i Ana Marijom Neretljak je održala radionicu na temu Kako otkriti nevjerodostojne izvore informacija na webu? u okviru koje su se sudionici upoznali s kriterijima koje je moguće primijeniti pri procjeni stručnosti i pouzdanosti izvora informacija s kojima se susreću budući da je činjenica da se na webu nalazi mnoštvo kvalitetnih izvora pouzdanog i stručnog sadržaja, ali i onih koji su slučajno ili namjerno netočni, pristrani, propagandni te čak i zlonamjerni. U opisanim okolnostima posjedovanje vještina procjene vjerodostojnosti informacija na webu postaje nužda za prosječnog korisnika interneta.
Dr.sc. Kristina Feldvari je sa studenticama Endrinom Eskić i Ivanom Ćosić u Prosvjetno-kulturnom centru Mađara održala radionicu pod naslovom Kroz bespuća interneta: OTKRIĆA putem principa informacijskog pretraživanja. Radionica se bavila principima informacijskog pretraživanja koji uključuju upute i trikove kako bolje pretraživati internet u potrazi za informacijama te je bila namijenjena učenicima srednje škole koji su kroz radionicu mogli naučiti i isprobati različite strategije i tehnike pretraživanja kroz temu hrvatskih i mađarskih izumitelja i otkrića. Iste autorice su na istoimenom posteru predstavile osnovne i napredne strategije i tehnike pretraživanja interneta te dale primjere pretraživanja Googlea te društvenih mreža (Facebook, Instagram i sl.) kako bi se učenicima što bolje predočilo na koji način mogu otkriti nove i zanimljive informacije.
Doc. dr. sc. Anita Papić je sa studenticama Ivonom Grgić, Jelenom Duvančić i Piom Margić na Festivalu znanosti 2018 sudjelovala s dva postera. Poster MISTERIOZNA OTKRIĆA KRIPTOGRAFIJE vizualno prikazuje misteriozna otkrića kriptografije kronološkim tijekom od prvih zapisa drevnog Egipta u vidu hijeroglifa do današnjih suvremenih sofisticiranih računalnih kriptografskih algoritama te ilustrira metode supstitucije i transpozicije (npr. metoda ‘atbash’, Cezarski kod, polialfabetna supstitucija talijanskog kriptografa Leona Battiste Albertija, slavna Enigma Nijemca Arthura Scherbiusa i dr.). Posterom OTKRIĆA PRIRODOM INSPIRIRANIH OPTIMIZACIJSKIH ALGORITAMA autorice su ilustrirale otkrića najpoznatijih, prirodom inspiriranih, optimizacijskih algoritama kao što su primjerice genetski algoritmi, optimizacija kolonijom mrava (engl. ant colony algorithms) i optimizacija rojem čestica (engl. particle swarm optimization).
U novoj epizodi emisije Filozofski u eteru izv.prof.dr.sc. Jakov Sabljić i studentica Amra Hodžić u sklopu Festivala znanosti 2018 razgovarali su o otkrićima u društvenim i humanističkim znanostima s predstavnicima većine odsjeka Filozofskoga fakulteta Osijek, a prof.dr.sc. Kornelija Petr Balog je sudjelovala kao predstavnica Odsjeka za informacijske znanosti. Cijelu epizodu emisije možete poslušati na poveznici.
doc. dr. sc. Anita Papić i prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog
Dani e-infrastrukture 2018
U Sveučilišnom računskom centru (SRCE) 11. i 12. travnja 2018. održala se druga po redu stručna konferencija Dani e-infrastrukture 2018 koja je okupila više od 300 IT stručnjaka i naprednih korisnika informacijskih i komunikacijskih tehnologija iz sustava znanosti i visokog obrazovanja. Mrežna stranica konferencije nalazi se na adresi http://dei.srce.hr/
Tema ovogodišnje konferencije bila je Izazovi (ne)otvorenosti.
Konferencija se odvijala kroz četiri tematska bloka: Informacijski sustavi u znanosti i visokom obrazovanju, Digitalni repozitoriji u znanosti i visokom obrazovanju, Infrastrukture za napredno računanje i Novi alati i tehnologije u obrazovanju, uz dva pozvana predavanja koja su ove godine održali stručnjaci iz Švicarske: Olivier Verscheure, ravnatelj Švicarskoga centra za znanost o podacima (Swiss Data Science Center) te Ann Harding, iz fondacije SWITCH odnosno švicarske Nacionalne i istraživačke mreže (NREN – National research and education network) koja je ujedno i koordinator švicarske AAI federacije.
U dva dana u okviru tematskih blokova održano je 39 predavanja i jedna rasprava vezana uz ne(otvorenost) digitalnih repozitorija u akademskoj zajednici u kojoj je, na poziv organizatora, sudjelovao i Boris Bosančić, docent s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Na panel raspravi je istaknut dobar primjer prakse digitalnog repozitorija Filozofskog fakulteta koji veliku većinu radova ima u otvorenom pristupu.
doc. dr. sc. Boris Bosančić
Gostujuće predavanje Dunje Marije Gabriel, knjižničarske savjetnice

U sklopu kolegija Vrednovanje informacijskih usluga (1. godina diplomskog studija ) 11. travnja 2018. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku gostovala je gošća predavačica Dunja Marija Gabriel, knjižničarska savjetnica za narodne knjižnice uposlena u Hrvatskom zavodu za knjižničarstvo pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Kolegica Gabriel koja je koordinatorica Projekta za online statistiku (2013.-2018.) održala je zanimljivo predavanje o ovom vrlo važnom projektu za hrvatsku knjižničarsku zajednicu koji je pri završetku i trenutačno je u fazi testiranja i educiranja korisnika.
prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog
Gostujuće predavanje Sanje Bunić, više knjižničarke
Dana 26. 3. 2018. Sanja Bunić, viša knjižničarka, iz Knjižnica grada Zagreba (KGZ) održala je predavanja studentima 1. i 3. godine preddiplomskog studija Informatologije. Studenti prve godine, u okviru kolegija Mreže narodnih knjižnica, upoznali su se tom prilikom s knjižničnom mrežom grada Zagreba (najvećom u Hrvatskoj) i bogatim i raznovrsnim aktivnostima i projektima KGZ-a.
Sanja Bunić, dobitnica nagrade Ponos Hrvatske 2016. godine te EIFL-ove nagrade za inovativne knjižnične usluge za 2011./2012. godinu za projekt „Knjigom do krova“, studente je potom upoznala sa spomenutim projektom kojeg je sama osmislila i knjižničnim uslugama koje se nude osobama s iskustvima beskućništva u gradu Zagrebu.
Kolegica Bunić je studentima 3. godine preddiplomskog studija Informatologije održala predavanje o radu i odgovornostima informatora u suvremenim narodnim knjižnicama te ukazala na specifičnosti njihova rada u KGZ-u (Gradska knjižnica).
izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković
Projekt “Pozdrav iz Zagreba” osvojio IFLA-inu nagradu BibLibre
P
rojekt Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, “Pozdrav iz Zagreba”, osvojio je 3. mjesto na IFLA-inom natječaju za međunarodnu nagradu za marketing BibLibre za 2018. godinu. Na ovogodišnji se natječaj prijavilo 56 knjižnica iz cijelog svijeta, a nagrade su dodijeljene prema kriterijima inovativnosti i originalnosti prijavljenog projekta. Mobilna aplikacija je nastala 2017. godine u suradnji NSK i tvrtke Plava tvornica uz potporu Turističke zajednice grada Zagreba s ciljem stvaranja hrvatskog digitalnog kulturnog i turističkog proizvoda kojim bi se promovirao portal Digitalne zbirke NSK, ali i popularizirala baština pohranjena u NSK. Mobilna aplikacija omogućuje povijesnu šetnju Zagrebom, istraživanje najljepših lokacija zabilježenih na razglednicama iz fonda Grafičke zbirke i slanje digitalnih razglednica. Namijenjena je Zagrepčanima, posjetiteljima i široj javnosti. Projekt su osmislile djelatnice Hrvatskog zavoda za knjižničarstvo NSK dr. sc. Sofija Klarin Zadravec i Dragana Koljenik, bivša studentica Odsjeka za informacijske znanosti u Osijeku, a sada zaposlenica NSK. Aplikacija je dostupna na hrvatskom i engleskom jeziku za Android uređaje i besplatno se može preuzeti na Google Playu i mikrostranici projekta.
Više informacija možete pronaći na stranicama NSK ili portalu Pozdrav iz Zagreba.
Studenti informacijskih znanosti sudjelovali na studentskoj konferenciji BOBCATSSS 2018 u Rigi, Latvija
Na ovogodišnoj konferenciji BOBCATSSS 2018. održanoj u Rigi, Latvija, u razdoblju od 24. do 26. siječnja sudjelovali su studenti informacijskih znanosti s Filozoskog fakulteta u Osijeku. Krovna tema konferecije bila je “Power of reading”. Konferencija se održavala na dvije lokacije, prvi dan u prostorijama Nacionalne knjižnice, a druga dva dana u prostorima Akademskog centra za prirodne znanosti. Studenti Ivana Dejanović, Jelena Duvančić, Vedrana Filić i Cvijetin Vidaković sudjelovali su na konferenciji tako što su predstavili svoje istraživačke radove. Studentica Ivana Dejanović svoje istraživanje posvetila je gejmifikaciji i uporabi gejmificiranog sadržaja među studentima. Studentica Jelena Duvančić u svom izlaganju govorila je o ergonomskim aspektima obvezne literature, Studentica Vedrana Filić predstavila je svoje istraživanje o navikama čitanja u obiteljima s djecom s posebnim potrebama. Student Cvijetin Vidaković u svom je izlaganju rekao nešto više o stavovima studenata prema popisu obvezne literature. Budući da je Osijek domaćin konferencije BOBCATSSS 2019. koja će biti održana u siječnju 2019. godine, kao pratnja studentima i organizatorica idućeg BOBCATSSS-a išla je asistentica Mirna Gilman. U sklopu konferencije bio je organiziran obilazak Nacionalne knjižnice. Nacionalna knjižnica u Latviji osnovana je 1919. godine i od tada ima za cilj održavati nacionalnu bibliografiju i zaštiti nacionalne publikacije. Nova zgrada knjižnice, moderne arhitekture i dizajna, nazvana je “Dvorac svjetla”, a otvorena je 2014. godine. Dizajnirana je od strane međunarodno priznatog arhitekta, latvijskog porijekla, Gunars Birkertsa. Zbirka Nacionalne knjižnice broji preko 4,5 milijuna jedinica građe. Pored općih zbirki poput zbirke prirodnih znanosti i tehnologije, zbirke humanistike i društvenih znanosti postoje i specijalne zbirke poput zbirke rijetkih knjiga i rukopisa, mapa, zvučnih zbirki i ostalih. U prizemlju knjižnice nalazi se trajna izložba naziva “Book in Latvia” koja predstavlja povijest latvijskih knjiga u globalnom kontekstu. Izložba se sastoji od četiri dijela. Prvi dio izložbe odnosi se na povijest knjige u Latviji i pokazuje knjige pisane u Latviji i na latvijskom jeziku. Takve knjige su od velikog značaja za kulturu i identiet Latvije. Drugi dio izložbe naziva “Senses” prikazuje različita iskustva u čitanju izloženih knjiga. Treći dio, naziva “Power” gleda na knjige kao sredstva političke manipulacije. Četvrti dio izložbe nosi naziv “Spirit” i predstavlja knjigu kao religijski medij kao i medij transporta u svijet fantazije.Pored navedene izložbe u prizemlju se nalazi restoran, velika konferecijska dvorana, lektorska soba, trgovina te 3 manje učionice. Na prvom katu knjižnice nalazi se Centar za istraživanje namijenjen studentima iz istočne Azije. Također, na prvom katu nalaze se uredi za međuknjižničnu posudbu, uredi za ISSN, ISBN, ISMN, informacijsko referalni centar, prostorija za slabovidne i slijepe osobe te računalne prostorije. Na trećem katu nalazi se posudbeni odjel, prostorija za učenje stranih jezika, odjel za ekonomiju te odjel za društvene znanosti i humanistiku. Na četvrtom katu smještena je periodika, odjel za prirodne znanosti i tehnologiju, prostorije za individualni rad te soba John Fitzgerald Kennedy-ja. Peti kat knjižnice sastoji se od prostorija namijenjenih individualnom radu. Korisnici knjižnice ovdje mogu posuditi film i gledati ga u prostorijama knjižnice. Isto tako mogu preslušavati glazbenu i ostalu audio građu u posebnim prostorijama. Čak postoiji i prostorija izričito namjenjena meditaciji. Na šestom katu nalaze se odjeli koji posjeduju folklornu građu, od glazbenih zapisa, rukopisa te različitih publikacija. Na ovom katu nalazi se i stalni postav u čast Alekseju Apinisu. Postav se sastoji od objekata iz njegove kuće, ali i tekstova originalnih pjesama koje je zapisivao na papiru za motanje duhana. Na sedmom katu nalazi se Institut za kulturu Danske, prostorija za čitanje mapa te odjel za efemernu građu. Cijeli osmi kat namijenjen je dječoj literaturi i njezinom čitanju. Na devetom katu nalazi se odjel za knjižničnu i informacijsku znanost, te centri za razvoj knjižničara i njihovih vještina. Deseti, jedanaesti i dvanaesti kat namijenjeni su za održavanje raznih događaja, ali služe i kao svojevrsni vidikovci Rige zbog svoje visine. U sklopu boravka u Rigi posjetili smo i Nacionalni muzej umjetnosti. Muzej se sastoji od ukupno četiri manja muzeja i jedne izložbe, odnosno od Muzeja umjetnosti, Muzeja “Riga Bourse”, Muzeja dekorativne umjetnosti i dizajna, Muzeja Romana Sauta i Aleksandra Beicova te izložbe naziva “ARSENALS”. Zbog vremenskog ograničenja posjetili smo samo Muzej “Riga Bourse”. Muzej je izgrađen između 1852. i 1855. godine. Dizajn zgrade izradio je arhitekt iz St. Petersburga Harald Julius Bosse. Muzej ima četiri stalna postava. Orijentalnu galeriju čine predmeti iz japanske, kineske, indijske i indonezijske tradicionalne umjetnosti. Slikarska galerija sastoji se od umjetnina iz zapadnog dijela Europe od 16. do 19. stoljeća. Zapadna galerija sadrži zbirku porculanskih umjetnina izrađenih između 18. i 20. stoljeća. Postav nazvan “Sliver Cabinet” sadrži umjetnine od srebra izrađene u Njemačkoj, Austriji i Belgiji u 19. i 20. stoljeću. Muzej redovito održava međunarodne izložbe umjetnina, izdaje brojne publikacije o radu muzeja, često je mjesto održavanja konferencija i ostalih događaja povezanih s umjetnošću. Pored navedenih aktivnosti muzej nudi i specijalne tematske radionicu i edukacijske programe. Neizostavan dio obilaska Rige bila je zgrada naziva “House of Blackheads”. Zgrada je izgrađena 1334. godine kao mjesto za održavanje sastanaka, skupova, balova i sličnih događanja. Zgrada je tijekom Drugog svjetskog rata bila uništena i u potpunosti obnovljena 1999. godine. Naziv “Blackheads”, zgrada je dobila po bratstvu “Crnih glava”. Krajem 14. stoljeća cehovi koji su ujedinili trgovce i obrtnike u Rigi pridružili su se bratstvu koje se sastojalo od osoba koje su posluživali na svim događaijima održanim u navedenoj zgradi. Nakon ujedinjenja prozvali su se bratstvo “Crnih glava.” Članovi su bili mladi i neoženjeni radnici stranog podrijetla. Oni su štitili brodove koji su u Rigu dovozili namirnice i ostale potrepštine. Bratstvo je odabralo svetog Mauricija za svog vođu koji je često opisivan kao crni vojnik u viteozovom oklopu. Nakon što su dobili prava boravka i sklapanja brakova, članovi bratstva postaju dio društvene elite u Rigi koji su radili kao vijećnici i smatrani su uglednim građanima Rige. Naposljetku, posjetili smo i Muzej mode u Rigi. Zgrada muzeja je skromne kvadrature unutar koje ima mjesta za jedan stalni postav i dvije izložbe. U trenutku posjeta trajala je izložba posvećena Christian Dior i njenoj modnoj kući te izložba posvećena sedamdesetoj obljetnici poznate kolekciji naziva “New Look”. Izloženi su bili modni dizajni poznatih svjetskih kreatora trendova poput Yves Sait-Laurent-a, Gianfranca Ferre-a, Marc Bohan-a, John Galliano-a kao i Christian Dior. Stalni postav muzeja postavljen je na način da su modne kreacije iz različitih razdoblja postavljene u posebne staklene vitrine. Cijela soba je zamračena i kada se osvijetli određena staklena vitrina vidimo odjeću iz određenog razdoblja te se u istom trenutku pušta glazba iz istog razdoblja. U Hrvatsku smo se vratili 27.01.2018. Putovali smo avionom do Budimešte, a taksijem od Budimpešte do Osijeka.
Cvijetin Vidaković
Gostujuće predavanje mr. art. Ive Gobić Vitolović
U sklopu nastave iz predmeta Metode zaštite papirne građe na diplomskom studiju Informatologije održano je gostujuće predavanje vrhunskog predmetnog stručnjaka, mr. art. Ive Gobić Vitolović, voditeljice Odjela za konzervaciju i restauraciju Državnog arhiva u Rijeci (DARI). Predavanje je održano 26. siječnja 2018. godine u trajanju od 3 (tri) školska sata i bilo je podijeljeno u dva dijela. U prvom dijelu održano je predavanje pod naslovom Djelatnost Odjela za konzervaciju i restauraciju DARI gdje su na iznimno zanimljiv i poučan način predstavljene aktivnosti koje se provode u navedenoj instituciji. Naime, kolegica je dio školovanja i konzervatorsko-restauratorske prakse provela u inozemstvu, a po povratku u Hrvatsku je samostalno ustrojila rad spomenutog Odjela te su studenti iz prve ruke imali prigodu poslušati iznimno poučan primjer dobre prakse. U drugom dijelu održano je predavanje pod naslovom Metode zaštite papirnog i knjižnog gradiva – konzervacija i restauracija papirne i knjižne građe u kojem su predstavljeni brojni primjeri restauratorsko-konzervatorskih zahvata u praksi. Studenti su mogli vidjeti primjere restauracije knjižnog i plošnog gradiva i upoznati se s razlikama u pristupu. Kolegica je također prikazala i primjere dobre prakse sa seminara koje je pohađala, a koje je vodio doajen restauracije papirne građe, nažalost nedavno preminuli Christopher Clarkson. Predavanju su prisustvovali svi studenti koji slušaju kolegij Metode zaštite papirne građe, a prezentirani sadržaji su bili vrlo kvalitetni te se može zaključiti da je ova aktivnost u potpunosti ispunila zacrtane ciljeve.
prof. dr. sc. Damir Hasenay
Gostujuće predavanje mr. art. Andreje Dragojević
U sklopu nastave iz predmeta Metode zaštite papirne građe na Diplomskom studiju informatologije održano je gostujuće predavanje vrhunskog predmetnog stručnjaka, mr. art. Andreje Dragojević, pročelnice Središnjeg laboratorija za restauraciju i konzervaciju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu. Predavanje je održano 12. siječnja 2018. godine u trajanju od 3 (tri) školska sata i bilo je podijeljeno u dva dijela. U prvom dijelu održano je predavanje pod naslovom Predstavljanje djelatnosti Središnjeg laboratorija za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva na kojem su na zanimljiv i poučan način predstavljene aktivnosti koje se provode u navedenoj instituciji. Također je u sklopu ovog predavanja prikazan dokumentarni film o restauraciji Dubrovačkog statuta. U drugom dijelu održano je predavanje pod naslovom Konzervatorsko-restauratorski radovi na papiru – iskustva i primjeri u kojem su predstavljeni brojni primjeri restauratorsko-konzervatorskih zahvata u praksi. Studenti su mogli vidjeti primjere od restauracije zidnih papirnih tapeta, knjiga, rukopisa i grafika do jedinstvenog primjera restauracije papirusnih fragmenata iz Arheološkog muzeja u Zagrebu. Predavanju su prisustvovali svi studenti koji slušaju kolegij Metode zaštite papirne građe, a prezentirani sadržaji su bili vrlo kvalitetni te se može zaključiti da je ova aktivnost u potpunosti ispunila zacrtane ciljeve.
prof. dr. sc. Damir Hasenay









