Dana 8. 5. 2023. studenti 1. godine preddiplomskog studija Informatologije, u okviru nastave iz kolegija “Uvod u muzeologiju”, posjetili su Arheološki muzej Osijek. Viša kustosica dr. sc. Dragana Rajković i mag. archael. Antonio Lovrinčević proveli su studente kroz muzejski postav te održali predavanje o arheološkim istraživanjima, muzejskoj dokumentaciji i znanstvenoj obradi muzejske građe. Studenti su se upoznali i s muzejskim računalnim programima (M++, S++) koji se koriste za obradu muzejske građe i dokumentacije.
Dana 11. i 12. svibnja 2023. godine održana je 14. međunarodna konferencija InfoDASKA na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Konferencija iz godine u godinu okuplja studente informacijskih znanosti iz Osijeka, Zadra, Zagreba i Mostara. Ove godine kolege iz Mostara izabrali su kao glavnu temu konferencije “Budućnost su informacijske znanosti”, zajedno s tri podteme – “Uloga informacijskih znanosti u izgradnji društva znanja”, “Ususret izazovu u radu s novim tehnologijama” te “Informacijske institucije u budućnosti”.
Na konferenciji je sudjelovalo četvero studenata s Odsjeka za informacijske znanosti: Luka Marić (student 3. godine preddiplomskog studija informatologije), Klara Krnjaković (studentica 2. godine diplomskog studija informatologije i nakladništva), Lucija Grgić (studentica 2. godine diplomskog studija informatologije i nakladništva) te Donata Szombathelyi (studentica 2. godine diplomskog studija informacijske tehnologije i nakladništvo). Teme koje su izložili prvog dana konferencije bile su sljedeće:
“Korištenje različitih izvora informacija u svrhu ispunjavanja fakultetskih obaveza: Informacijska pismenost studenata na osječkim fakultetima” (Luka Marić)
“Biciklijada kao inovativan pristup promicanja čitanja, lokalne i prirodne baštine te zdravog načina života” (Klara Krnjaković)
“Tehnološke promjene kao izazov informacijskih ustanova: utjecaj tehnologije u poslovanju knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku” (Lucija Grgić)
“ChatGPT kao alat u rješavanju poslovnih izazova u hrvatskim IT tvrtkama” (Donata Szombathelyi)
Drugog dana
konferencije održano je kratko predavanje bivšeg studenta Ivana Tadića, nakon
čega je uslijedio Okrugli stol, gdje su studenti uz kratku raspravu razmijenili
iskustva i davali prijedloge za buduće zajedničke aktivnosti (projekti,
studentski klubovi, konferencije itd.). Poslije Okruglog stola, u popodnevnim
satima obilazila se Sveučilišna galerija i knjižnica, a potom i stari dio grada
Mostara. Naposljetku, u večernjim satima održan je zabavni program i druženje.
Zahvaljujemo
se kolegama domaćinima na izvrsnoj organizaciji, stečenim iskustvima te se
uistinu radujemo organizaciji InfoDASKA-e nagodinu na našem fakultetu.
Dana 16. 5. 2023., u okviru Tjedna karijera Sveučilišta u Osijeku, na Filozofskom fakultetu u Osijeku održano je predavanje na temu Informacijski horizonti: otkrijte svijet mogućnosti s diplomom iz Informatologije. Predavanje su održali bivši studenti Odsjeka za informacijske znanosti: Ivana Turk, Filip Omazić i Zvonimir Klobučar te sa studentima podijelili priču o svojem putovanju od studija do radnog mjesta. Izlagači su govorili o svojim iskustvima, izazovima i uspjesima prilikom zapošljavanja te studentima pružili savjete za uspješnu karijeru u području informacijskih znanosti. Sudionici su imali priliku postavljati pitanja i razgovarati s bivšim studentima kako bi stekli dublje razumijevanje struke i dobili korisne savjete za svoje vlastite karijere. Ovaj je događaj pružio vrijednu priliku za povezivanje studenata s uspješnim bivšim kolegama i dobivanje praktičnih informacija o mogućnostima koje studij Informatologije nudi.
Odsjek za informacijske znanosti sudjelovat će na Danima otvorenih vrata Filozofskog fakulteta u Osijeku. Pozivamo zainteresirane učenike srednjih škola da dođu na predstavljanje studijskih programa i aktivnosti Odsjeka koje će se održati 25. svibnja 2023. godine od 15:30 sati u učionici 31 (1. kat). Dolazak je potrebno prijaviti na kzdravcevic@ffos.hr
Međunarodna konferencija LIDA (Libraries
in the Digital Age) održat će se od 24. do 26. svibnja ove godine na
Filozofskom fakultetu u Osijeku. LIDA je znanstvena konferencija koja se od
2000. godine održava u Hrvatskoj, u suorganizaciji Odsjeka za informacijske
znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, Odjela za informacijske znanosti
Sveučilišta u Zadru i Sveučilišta
Rutgers (SAD).
Renomirani stručnjaci i znanstvenici iz zemlje i svijeta na ovoj se
konferenciji već više od 20 godina bave promjenama i izazovima koje digitalno
okruženje donosi knjižnicama i informacijskim društvima općenito. Na
ovogodišnjem će skupu, čija je tema „Information Everywere“, sudjelovati
sudionici iz 19 zemalja iz cijeloga svijeta (Hrvatska, Ujedinjeno Kraljevstvo,
Španjolska, SAD, Novi Zeland, Pakistan, Slovenija, Švedska, Nizozemska,
Njemačka, Australija, Francuska, Litva, Bosna i Hercegovina, Danska, Mađarska,
Norveška, Poljska, Island).
Konferencija se organizira uz podršku Europskog ogranka Svjetske udruge
za informacijsku znanost (ASIS&T), Hrvatskog informacijskog i
dokumentacijskog društva, Hrvatskog knjižničarskog društva te Društva
knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema.
Više informacija o konferenciji dostupno je na mrežnim
stranicama skupa (http://lida.ffos.hr/).
Studentica druge godine studija Informatologije i Hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku Nela Gulam, dobila je na ovogodišnjim 60. Šimićevim susretima drugu nagradu u kategoriji mladih pjesnika, studenata starosti do 25 godina. Nagradu joj je uručio član Organizacijskog odbora tih susreta, prof. dr. sc. Srećko Tomas i dekan Fakulteta prof. dr. sc. Ivan Trojan, predsjednik Matice hrvatske ogranak Osijek. Nagrada se sastoji od plakete, knjige pjesama A. B. Šimića pod naslovom Izabrane pjesme i novčanog iznosa.
Dana 16. 5. 2023., u okviru Tjedna karijera Sveučilišta u Osijeku, na Filozofskom fakultetu u Osijeku održano je predavanje na temu Kako tijekom studiranja steći dodatne vještine i korisna poslovna iskustva? Nakon uvodnog izlaganja prof. dr. sc. Sanjice Faletar, studentice diplomskog studija Informatologije, Nakladništva i Informacijske tehnologije na Odsjeku za informacijske znanosti Lucija Grgić, Klara Krnjaković i Ena Maurus podijelile su sa zainteresiranim studentima svoje iskustvo sudjelovanja u raznovrsnim izvannastavnim aktivnostima (sudjelovanje u radu studentskih udruga, pohađanje ljetnih škola, izlaganja na domaćim i međunarodnim konferencijama, organizacija konferencija i stručnih radionica, volontiranje i društveno angažirane aktivnosti) te im dale korisne savjete kako tijekom studija steći korisna znanja, iskustva i vještine, ali i ostvariti kontakte s potencijalnim poslodavcima.
Aleksandra Šutalo,
voditeljica Gradske knjižnice Požega, održala je 15. svibnja 2023. predavanje
pod naslovom Izazovi promjene
organizacijske kulture u Gradskoj knjižnici Požega. Predavanje je održano
za studente prve godine dvopredmetnog diplomskog studija Informatologije u
okviru kolegija Vrednovanje informacijskih usluga (nositeljica prof. dr. sc.
Kornelija Petr Balog). Kako je predavanje bilo otvoreno za javnost, pridružila
mu se i nekolicina studenata druge godine preddiplomskog studija Informatologije.
Nakon dugogodišnjih
nastojanja i investiranja u obnovu Ministarstva kulture i medija Republike
Hrvatske i osnivača Grada Požege 15. ožujka 2021. Gradska knjižnica Požega otvorila
je vrata nove, namjenski preuređene i dograđene knjižnice. Ovaj specifični
arhitektonski projekt, koji spaja zgradu koja je zaštićeno kulturno dobro s
modernim, novim dograđenim dijelom, iziskivao je suradnju s konzervatorskim
odjelom Ministarstva kulture i medija u Požegi.
Otvaranjem nove knjižnice stanovnici Požege nisu dobili samo novu zgradu nego i posve novu i drugačije koncipiranu narodnu knjižnicu u kojoj su bili reorganizirani odjeli, djelatnici su imali nova zaduženja, fond je bio revitaliziran, knjižnične usluge modernizirane, broj i kvaliteta knjižničnih programa drastično je porastao – a sve je to bio rezultat nastojanja voditeljice da temeljito promijeni organizacijsku kulturu i time u potpunosti transformira knjižnicu. Dakako da promjena nije bila ni jednostavna ni brza, a o problemima i izazovima na koje je pri tome nailazila i kako je te probleme i poteškoće rješavala kolegica Šutalo ispričala je studentima informacijskih znanosti.
Dana 27. travnja 2023.
godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek održala se Radionica vođenog
čitanja (tzv. biblioterapija) u organizaciji Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog
fakulteta u Osijeku, Društva knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te
Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.
Radionica je provedena u okviru znanstvenog projekta Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica (interni projekt Filozofskog fakulteta u Osijeku, 2021. – 2024., voditeljica: prof. dr. sc. Sanjica Faletar). Svrha je projekta istražiti teorijske i praktične pretpostavke za izgradnju demenciji prijateljskih narodnih knjižnica i zajednica te na temelju dobivenih znanstvenih spoznaja, u strateškom partnerstvu sa zajednicom i zainteresiranim stručnjacima, pridonijeti podizanju kvalitete života osoba oboljelih od AB-a u gradu Osijeku. Nastavno na svrhu i ciljeve projekta u njegovu okviru organiziraju se i brojne radionice i aktivnosti koje za cilj imaju senzibiliziranje građana starije životne dobi za ovu tešku bolest te njihovo kognitivno osnaživanje. Radionica vođenog čitanja (tzv. biblioterapijska radionica) koju je vodila dr. sc. Ljiljana Sabljak organizirana je za članove Udruge Aktivni umirovljenici Osijek. U sat vremena članovi su Udruge razgovorom o pročitanom tekstu evocirali neka od svojih osobnih sjećanja, misli, strahova i nada te sa zadovoljstvom zaključili o terapeutskom učinku ovakve radionice.
Dana 27. travnja 2023.
godine u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek upriličilo se predstavljanje knjige
„Knjiga i kako je čitati: priručnik za vođeno
čitanje (biblioterapiju)“ (Medicinska naklada, 2022) autorice dr. sc.
Ljiljane Sabljak. Ljiljana Sabljak bila je dugogodišnja voditeljica Gradske
knjižnice Zagreb te pomoćnica ravnateljice Knjižnica grada Zagreba. U svome je
stručnom radu iskazivala poseban interes za svrhovitu primjenu čitanja u
liječenju emocionalnih i fizičkih problema uzrokovanih ratnim traumama
(biblioterapija) te ulogu koju čitanje može imati u procesu rehabilitacije.
Doktorsku disertaciju pod naslovom „Utvrđivanje
potreba i uspješnosti provođenja posebnih programa poticanja čitanja u narodnim
knjižnicama“ obranila je 2018. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Organizatori ove
manifestacije bili su Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u
Osijeku, Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema te Gradska i
sveučilišna knjižnica Osijek. Predstavljanje knjige organizirano je u okviru
znanstvenog projekta Izgradnja demenciji
prijateljskih narodnih knjižnica (interni projekt Filozofskog fakulteta u
Osijeku, 2021. – 2024., voditeljica: prof. dr. sc. Sanjica Faletar). Svrha
je projekta istražiti teorijske i praktične pretpostavke za izgradnju demenciji
prijateljskih narodnih knjižnica i zajednica te na temelju dobivenih
znanstvenih spoznaja, u strateškom partnerstvu sa zajednicom i zainteresiranim
stručnjacima, pridonijeti podizanju kvalitete života osoba oboljelih od AB-a u
gradu Osijeku. Nastavno na svrhu i ciljeve projekta u njegovu okviru
organiziraju se i brojne radionice i aktivnosti koje za cilj imaju
senzibiliziranje građana starije životne dobi za ovu tešku bolest te njihovo
kognitivno osnaživanje.
Priručnik „Knjiga i kako je čitati“ nastao je na temelju autoričine doktorske disertacije i bogatog iskustva s radionicama vođenog čitanja. Sam priručnik podijeljen je u tri veće cjeline. Prvi dio – Čitanje kao osobit način komunikacije – donosi teorijska polazišta procesa čitanja, tematiziraju se pismenosti 21. stoljeća te pojmovi poput čitateljske znatiželje, čitateljske kompetencije i kulture čitanja. Drugi dio posvećen je posebnim programima poticanja i promicanja čitanja. Donosi povijesni pregled korištenja književnih tekstova u terapijske svrhe te razmatra ulogu, smisao i strategije vođenoga čitanja promatrane iz perspektive voditelja i iz perspektive (potencijalnih) korisnika. Treći dio knjige donosi konkretne smjernice, metodologiju, strukturu i primjere radionica vođenoga čitanja. Knjiga je namijenjena svima koje zanima psihosociologija čitanja, a pogotovo knjižničarima, učiteljima, pedagozima, biblioterapeutima, profesorima i studentima književnosti i hrvatskoga jezika te svima onima koji se bave ili se planiraju baviti vođenim čitanjem odnosno razvojnom i kreativnom biblioterapijom.
