Posted on

Sudjelovanje na konferenciji mini EdukAl 2021

Prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog, prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković i Tomislava Žilić (studentica 2. godine dipl. studija informatologija i informacijske tehnologije) sudjelovale su s posterskim izlaganjem na 7. edukativnoj konferenciji HUAB-a o Alzheimerovoj bolesti i drugim demencijama “mini EdukAl 2021”. Na izlaganju je predstavljen znanstveni projekt “Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica:  teorijske i praktične pretpostavke” čiji je cilj na temelju znanstvenih spoznaja dobivenih u okviru planiranih istraživanja pridonijeti podizanju kvalitete svakodnevnog života osoba s Alzheimerovom bolešću (AB) kroz senzibilizaciju i informiranje knjižničara te prilagodbu knjižničnih usluga njihovim potrebama i interesima. U okviru projekta izradit će se i prilagođeni materijali za čitanje za osobe s AB čime se ističe važnost društveno odgovornog poslovanja u nakladništvu. Konferencija je održana online 17. prosinca 2021., a posteri se mogu pogledati u galeriji koja je dostupna ovdje: https://www.edukal.alzheimer.hr/edukal-2021/galerija-postera

prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković

PosterDownload

Posted on

Europska ljetna škola informacijskih znanosti (European Summer School on Information Sciences DESS 2021)

Europska ljetna škola informacijskih znanosti (DESS 2021) održana je od 6. do 10. rujna 2021. na Filozofskom fakultetu u Osijeku kao dio Erasmus + projekta DECriS (Digital Education for Crisis Situations: Times When There is no Alternative) čija je autorica i suvoditeljica umirovljena prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić. DESS 2021 organizirao je Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u suorganizaciji sa Sveučilištem iz Hildesheima (Njemačka), Sveučilištem u Barceloni (Španjolska), Sveučilištem za knjižničarstvo i informacijske tehnologije iz Sofije (Bugarska) i Sveučilišnim računskim centrom (SRCE) u Zagrebu. Ljetna škola bila je ponajviše usmjerena na problematiku dizajniranja, oblikovanja i implementacije otvorenih obrazovnih sadržaja (OER) na visokoškolskim ustanovama iz područja knjižnične i informacijske znanosti tijekom COVID-19 pandemije, a na njoj je sudjelovalo dvadeset i dvoje studenata iz Španjolske, Njemačke, Bugarske, Bosne i Hercegovine te Hrvatske. Predavanja je održalo pet pozvanih inozemnih predavača: dr. sc. Juanjo Boté sa Sveučilišta u Barceloni, prof. dr. sc. Tania Todorova sa Sveučilišta u Sofiji, prof. dr. sc. Mario Hiberti prof. dr. sc. Emir Vajzović sa Sveučilišta u Sarajevu, prof. dr. sc. Thomas Mandl sa Sveučilišta u Hildesheimu te dva domaća predavača: prof. Irena Jandrić iz SRCE-a u Zagrebu i dr. sc. Marko Vukobratović iz informatičke tvrtke COBE. Osim njih predavanja i/ili radionice održali su nastavnici s Odsjeka za informacijske znanosti: izv. prof. dr. sc. Boris Bosančić, izv. prof. dr. sc. Anita Papić, izv. prof. dr. sc. Boris Badurina, prof. dr. sc. Damir Hasenay, doc. dr. sc. Milijana Mićunović, doc. dr. sc. Kristina Feldvari, doc. dr. sc. Tomislav Jakopec i asistentica Ines Horvat te su u njima obrađivali razvoj i dostignuća u području informacijskih znanosti, istraživačku metodologiju u informacijskim znanostima, principe informacijskog pretraživanja, vrjednovanje informacijskih usluga te zaštitu i čuvanje analognih i digitalnih materijala. Više informacija o programu škole dostupno je na mrežnoj stranici DECriS projekta (https://decris.ffos.hr).

Posted on

Projekt UNIOS ZUP 2018 – 76 Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji

Dana 31. 12. 2020. okončan je dvogodišnji interdisciplinarni projekt “Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji”. Bio je to jedan od 37 projekata koje je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku financiralo u okviru Internog natječaja za prijavu znanstvenoistraživačkih i umjetničkih projekata UNIOS – ZUP 2018. Cilj je projekta bio utvrditi informacijske potrebe osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti (AB) i članova njihovih obitelji vezane uz financijska, socijalna, mirovinska, nasljedna, zdravstvena i druga prava i pitanja te obrasce njihova informacijskog ponašanja. Posebna je pažnja pritom stavljena na identifikaciju prepreka na koje ove osobe nailaze pri traženju potrebnih informacija i poteškoće vezane uz postupak realizacije navedenih prava.

Na projektu su se okupili domaći i strani istraživači iz različitih znanstvenih disciplina relevantnih za ovu problematiku s informacijskog, pravnog i medicinskog aspekta:  Silva Butković Soldo (Klinički bolnički centra Osijek/Medicinski fakultet Osijek), Silvija Dološić (Udruga Memoria Osijek), Sanda Erdelez (The Simmons School of Library and Information Science, SAD), Sanjica Faletar Tanacković (Filozofski fakultet Osijek), Renata Perić (Pravni fakultet Osijek), Kornelija Petr Balog (Filozofski fakultet Osijek) i Sanda Škrinjarić-Cincar). U projekt je bilo uključeno i dvoje studenta Diplomskog sveučilišnog studija Informatologije s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek koji su izradili svoje diplomske radove na temu projekta (Ivona Grgić: Informacijske potrebe oboljelih od AB i njihovih skrbnika na području Slavonije i Baranje; Jure Žilić: Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i njihovih skrbnika na području grada Osijeka).

Usprkos nepovoljnim epidemiološkim uvjetima u drugoj godini projekta, ostvareni su svi projektni ciljevi i gotovo planirane aktivnosti. Projekt i rezultati projekta predstavljeni su na četiri domaće i tri međunarodne konferencije (6 predavanja i 1 postersko izlaganje), objavljena su četiri (4) znanstvena i jedan (1) popularni rad te su održana dva (2) popularna predavanja za javnost i jedno (1) gostovanje na radiju.

Zahvaljujući inicijativi i financijskoj podršci projekta u tijeku je organizacija specijalne knjižnične zbirke (knjižne i neknjižne građe) u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek koja će biti namijenjena osobama oboljelim od AB i članovima njihovih obitelji, a koja će se koristiti u terapijske i istraživačke svrhe. Zbog pandemskih razmjera ove bolesti očekuje se da će spoznaje dobivene ovim projektom pridonijeti boljem razumijevanju navedene problematike i razvijanju znanstvene metodologije primjenjive na globalnoj razini te da će knjižnična zbirka pridonijeti podizanju kvalitete života pripadnika ove skupine u gradu Osijeku.

Više informacija o projektu i projektnim aktivnostima, kao i velik izbor relevantnih domaćih i stranih izvora, nalazi se na mrežnoj stranici projekta (https://arhiva.ffos.hr/projekti/alzheimer/index.php).

Izlaganja na skupovima

  1. Silvija Butković Soldo održala je 18. 12. 2020. predavanje naslovljeno Liječenje pacijenata sa demencijom u dnevnoj bolnicinamini Edukal 2020 – 6.  edukativna konferencija HUAB-a i treća regionalna konferencija PSŽ o Alzheimerovoj demenciji. (online)
    1. Sanda Erdelez, Sanjica Faletar Tanacković i Kornelija Petr Balog  predstavile rad pod naslovom Information Support System for Alzheimer’s Disease Patients’ Caregivers in Croatia: A Phenomenological Approach na Međunarodnoj konferenciji ISIC, 28. 9. – 1. 10. 2020., Pretoria, Južnoafrička Republika (online)
    1. Sanda Erdelez, Sanjica Faletar Tanacković i Kornelija Petr Balog  predstavile su rad pod naslovom Information Needs of Caregivers of Alzheimer’s Disease Patients on Croatian Online Discussion Forum na međunarodnoj knferenciji ASIST 82nd Annual Meeting “Information…Anyone, Anywhere, Any time, Aany way”, održanoj 19. -23.  10. 2019. u Melbourneu, Australija.
    1. Silvija Dološić održala je predavanje pod naslovom Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji – prikaz znanstvenog projekta na 5. edukativnoj konferenciji o Alzheimerovoj bolesti s međunarodnim sudjelovanjem Hrvatske udruge za Alzheimerovu bolest, 5. – 6. 12. 2019., Zagreb
    1. Silva Butković-Soldo održala je izlaganje pod naslovom Rehabilitacija u zajednici oboljelih od Alzheimerove Demencije na 2. regionalnoj konferenciji o Alzheimerovoj demenciji, održanoj 28. 9. 2019. u Lipiku.
    1. Sanda Erdelez, Sanjica Faletar Tanacković i Kornelija Petr Balog, u suautorstvu sa studenticama Ana Ružolčić i Tomislava Žilić predstavile su rad pod naslovom The Use of Online Discussion Forums by People with Alzheimer Disease and their Caregrivers na međunarodnoj konferenciji BOBCATSSS, održanoj 22. – 24. 1. 2019. u Osijeku, Hrvatska.
    1. Renata Perić i Silvija Dološić predstavile su projekt u obliku posterskog izlaganja na 1. kongresu KOKOZA i 3. Hrvatskom kongresu medicinskog prava s međunarodnim sudjelovanjem, 22. – 24. 3. 2019.  u Rapcu, Hrvatska.

Objavljeni radovi

  1. Erdelez, Sanda; Faletar Tanacković, Sanjica; Petr Balog, Kornelija. Information support system for Alzheimer’s disease patients’ caregivers in Croatia: A phenomenological approach. // ISIC paper 2011 / Information Research 25, 4(2020). URL: http://informationr.net/ir/25-4/isic2020/isic2011.html
  2. Silvija Dološić, Marina Milić Babić i Silvia Rušac. Alzhemerova bolest kroz prizmu ljudskih prava. / Socijalna psihijatrija 47, 4(2019), 470-496.
  3. Sanda Erdelez, Sanjica Faletar Tanacković, Kornelija Petr Balog, Ana Ružolčić, Tomislava Žilić. / The use of online discussion forums by people with Alzheimer Disease and their caregrivers. // Proceedings of the XXVII Bobcatsss Symposium Information and technology transforming lives: connection, interaction, innovation. // Edited by Gordana Gašo, Mirna Gilman Ranogajec, Jure Žilić, Madeleine Lundman. Osijek : Filozofski fakultet Osijek, 2019. Str. 424-434.
  4. Erdelez, Sanda; Faletar Tanacković, Sanjica; Petr Balog, Kornelija. Online behavior of the Alzheimer’s Disease patients’ caregivers on Croatian online discussion forum. / Proceedings of 82nd Annual Meeting of the Association for Information Science & Technology. // Editors Catherine Blake, Cecelia Brown. Silver Spring, Maryland : Association for Information Science & Technology, 2019. Str. 78-88.
  5. Dološić, Silvija. Alzheimerova bolest kroz prizmu ljudskih prava. / Smile – informativni časopis za pacijente (prosinac 2019).

Popularna predavanja

  1. Silvija Dološić je povodom obilježavanja Međunarodnog dana oboljelih od Alzheimerove bolesti održala dva predavanja za javnost: 21. 9. 2019. predavanje naslovljeno Prava i potrebe oboljelih od AB  u Đakovu (udruga Amadea), a 26. 9. 2019. u Osijeku (Udruga 60 Plus) predavanje naslovljeno Edukativna radionica: Alzheimer Caffe. Na oba je predavanja predstavljen i projekt UNIOS ZUP 2018 – 76 te dijelovi rezultata provedenog istraživanja
  2. Silvija Dološić gostovala je 8. 10. 2019. u radio emisiji Ja to mogu na Radio Laganini i predstavila rad udruge Memoria te dijelove rezultata provedenog istraživanja.
Posted on

Projekt Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji

Interdisciplinarni projekt izv. prof. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković i prof. dr. sc. Kornelije Petr Balog s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek pod nazivom “Informacijske potrebe oboljelih od Alzheimerove bolesti i članova njihovih obitelji” jedan je od 37 projekata koje je Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku odlučio financirati u okviru Internog natječaja za prijavu znanstvenoistraživačkih i umjetničkih projekata UNIOS – ZUP 2018.

U okviru projekta provest će se istraživanje kojim će se utvrditi financijska, socijalna, mirovinska, nasljedna, zdravstvena i druga prava osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti (AB) i članova njihovih obitelji te ispitati njihove informacijske potrebe i utvrditi obrasci ponašanja pri traženju potrebnih informacija. Budući da u Hrvatskoj ne postoje stručnjaci koji su specijalizirani isključivo za AB, u okviru predloženog projekta okupili su se po prvi puta istraživači iz različitih znanstvenih disciplina relevantnih za ovu problematiku s informacijskog, pravnog i medicinskog aspekta (mr. sc. Silvija Dološić, predsjednica udruge Memoria, Osijek; prof. dr. sc. Sanda Erdelez, University of Missouri, SAD; prof. dr. sc. Renata Perić, Pravni fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku; dr. sc. Snježana Stanarević Katavić, poslijedoktorand, Filozofski fakultet Osijek te doc. dr. sc. Sanda Škrinjarić-Cincar, Medicinski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayer u Osijeku).

Sanjica Faletar Tanacković

Posted on

Djelatnici Odsjeka suradnici na projektu “Virtualni muzej crne slavonske svinje – fajferice”

Projekt “Virtualni muzej crne slavonske svinje – fajferice” osmišljen je kako bi se digitalizacijom građe o crnoj slavonskoj svinji omogućilo promicanje njene kulturno-povijesne važnosti, zaštita i očuvanje značajne kulturne baštine kao i pristup sadržaju o pasmini svim zainteresiranim korisnicima. Voditelj projekta je doc. dr. sc. Vladimir Margeta s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, a dr. sc. Tomislav Jakopec i asistentica Mirna Gilman članovi su projektnog tima. Tomislav Jakopec bio je zadužen za tehničku izvedbu stranice točnije dizajn mrežnog mjesta, implementaciju mrežnog dizajna na WordPress sustav, postavljanje sustava u produkciju, definiranje politike sigurnosne kopije te usklađivanje tijekom unosa sadržaja dok je Mirna Gilman bila zadužena za unos sadržaja koji je osigurao Poljoprivredni fakultet u Osijeku.

Više o projektu možete pročitati u Sveučilišnom glasniku.

Posted on

Erasmus+ projekt “Obrazovanje u području informacijskih znanosti u Europi: poticanje mobilnosti i harmonizacija ishoda učenja”

Na Filozofskom fakultetu u Osijeku 4. i 5. studenog 2016. održan je prvi (“kick-off”) sastanak u okviru Erasmus+ projekta “Obrazovanje u području informacijskih znanosti u Europi: poticanje mobilnosti i harmonizacija ishoda učenja” (European Information Science Education: Encouraging Mobility and Learning Outcomes Harmonization – EINFOSE). EINFOSE je novi znanstveni projekt u području visokoškolskog obrazovanja za informacijske stručnjake, a započeo je 1. listopada 2016. u okviru programa Erasmus+, Strateška partnerstva. Projekt koordinira Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku (glavna koordinatorica prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić), a partneri su mu još visokoškolske ustanove: Hoegskolan i Boras iz Švedske, Stiftung Universität Hildesheim iz Njemačke, Universität Graz iz Austrije, Univerzitet v Ljubljani iz Slovenije, Universitá di Pisa iz Italije, Universitat de Barcelona iz Španjolske i Hacettepe Universitezi iz Turske.

Osnovni je cilj projekta premostiti razlike vezane uz ulazne preduvjete i ishode učenja u području informacijskih znanosti. Te razlike uzrokuju probleme u mobilnosti studenata unutar europskog visokoobrazovnog prostora, osobito u odnosu na privlačenje studenata s drugih preddiplomskih studija na studij informacijskih znanosti te priznavanje ishoda učenja i ECTS bodova. Kako bi se predložila moguća rješenja za uočene probleme, suradničke ustanove planiraju organizirati ljetne škole za prvostupnike s drugih studijskih programa kako bi im se ponudili sadržaji koji će omogućiti stjecanje odgovarajućih kompetencija i priznavanje ishoda učenja kao temelja za nastavak studija na svim suradničkim ustanovama čime bi se bi ujedno pridonijelo upisu većeg broja studenata s različitih studijskih programa na diplomske studije informacijskih znanosti u Europi.

Trajanje projekta je dvije godine, uz financijsku potporu od 202.000 Eura. Više informacija o samom projektu može se pronaći na mrežnoj stranici http://sokrat.ffos.hr/einfose/.

Kornelija Petr Balog

Posted on

Projekt “High-Performance Modelling and Simulation for Big Data Applications (cHiPSet)” – ICT COST Action IC1406

U sklopu europskog okvira transnacionalne suradnje istraživača i znanstvenika diljem Europe COST-a od 2015. godine pokrenut je i izvodi se projekt pod naslovom High-Performance Modelling and Simulation for Big Data Applications (cHiPSet). Već u prvoj godini projekta dr. sc. Anita Papić je njegova sudionica te se tako Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta uključio u njegovu provedbu koja traje do 2019. godine. Kratki opis projekta:

Fenomen velike količine podataka (Big Data) otvara brojna pitanja vezana uz iznalaženje učinkovitih načina pretvorbe masivnih skupova podataka u vrijedne informacije i smisleno znanje. Izranjajuća paradigma velike količine podataka (Big Data) izlazi iz okvira mogućnosti trenutno raspoloživih alata za modeliranje i simulacije jer su skupovi divovskih podataka uglavnom nestrukturirani, heterogeni i dolaze iz različitih izvora koji generiraju petabajte podataka. Disciplina modeliranje i simulacije objedinjava esencijalne alate u znanosti i inženjerstvu za predikciju i analizu kompleksnih sustava i prirodnih fenomena te nudi prikladan abstraktan aparat za ovladavanje kompleksnošću velikih skupova podataka u različitim područjima. Međutim, problemi vezani uz velike količine podataka u pravilu su vrlo teško rješivi isključivo kroz pristupe koje nudi modeliranje i simulacije. Cilj ovog projekta je razvoj jedinstvenog konceptualnog okvira za sustavno unaprjeđenje područja modeliranja i simulacija transferom metodologija, tehnika i primjera dobre prakse iz područja računalstva visokih performansi (HPC-High Performance Computing) u svrhu rješavanja problema povezanih s velikim količinama podataka (Big Data). HPC trenutno prolazi ogromnu promjenu prema tzv. “exascale” sustavima koji će se prema predviđanjima intenzivno razvijati do 2020. godine, a bitno će se razlikovati od današnjih sustava te će postaviti snažne tehnološke izazove. Središnje teme projekta su: (1) infrastruktura za modeliranje i simulacije velikih količina podataka (Big Data), (2) modeli paralelnog programiranja za modeliranje i simulacije velikih količina podataka (Big Data), (3) HPC-potpomognuto modeliranje i simulacije u prirodnim znanostima i (4) HPC-potpomognuto modeliranje i simulacije u društvenim i fizikalnim znanostima. Primjerice neke od podtema posljednje teme koje bi se mogle izdvojiti kao goruće su donošenje (političkih) odluka temeljenih na prediktivnim simulacijama budućih klimatskih promjena, planiranje evakuacije uslijed prirodnih katastrofa poput tsunamija itd. Naviranje ogromnih količina podataka očekuje se i zasigurno će biti povezano s rastom interneta stvari koji pak postavlja nove izazove ekstrakcije znanja. Više informacija o projektu saznajte OVDJE.

(Tekst napisala dr. sc. Anita Papić)

Posted on

Projekt “ICT znanstveni laboratorij”

U petak, 06. studenog gimnazija Gaudeamus iz Osijeka kao nositelj projekta te projektni partneri – Privatna gimnazija Pitagora iz Splita i Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku potpisali su partnerski sporazum za projekt ICT Znanstveni laboratorij. Cilj projekta je uspostava programskih, kadrovskih i materijalnih uvjeta u gimnazijama, kao i omogućavanje stjecanja dodatnih kompetencija u prioritetno odabranim područjima matematike, prirodoslovlja i informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Pri potpisivanju ugovora o suradnji dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. sc. Loretana Farkaš istaknula je kako na našem fakultetu od ove ak. god. djeluje sveučilišni diplomski studij Informacijske tehnologije te kako će upravo nastavnici, a dijelom i studenti s tog studija biti oni koji će ovom projektu pružati logističku potporu, kako u praćenju kurikula tako i u potrebi za izobrazbom, a povezano s ishodima učenja.

Zadatci Filozofskog fakulteta obuhvaćaju različite edukacije u području izradbe kurikuluma temeljenih na ishodima učenja, provedbe znanstvenog istraživanja, kao i konzultacije u provedbi projekta te izradbu priručnika za stručnu javnost i druge škole. Na projektu ispred Odsjeka za informacijske znanosti i Filozofskog fakulteta sudjeluju dr. sc. Tomislav Jakopec kao koordinator, dr. sc. Anita Papić kao edukator i dr. sc. Josipa Selthofer kao urednik edukativnih materijala.

O projektu možete pročitati i u prilogu objavljenom u Glasu Slavonije.

(Tekst napisali dr. sc. Anita Papić i dr. sc. Tomislav Jakopec)

Posted on

Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima

Od rujna 2013. do prosinca 2014. provodio se projekt Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima čiji je voditelj doc. dr. sc. Maja Krtalić uz suradnike prof. dr. sc. Damira Hasenaya, izv. prof. dr. sc. Sanjicu Faletar Tanacković te Darka Lacovića, asistenta. Projekt je financiralo Sveučilište u Osijeku u okviru Internog natječaja Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku 2013. za prijavu znanstvenoistraživačkih projekata čija je osnovna svrha pomoć mlađim istraživačima (poslijedoktorandima i docentima) u njihovim istraživanjima i publiciranju radova.

Svrha je ovoga projekta istražiti koliko i na koji način se novine koriste kao izvor informacija za znanstvena istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima u Republici Hrvatskoj. Projektom su se prikupili kvantitativni i kvalitativni rezultati o zastupljenosti i načinima korištenja novinske građe kao izvora znanstvenih informacija u znanstveno-istraživačkom radu. Projektom se istraživalo:

  • u kojoj mjeri se novine koriste kao izvor informacija u znanstvenim istraživanjima
  • u kojim znanstvenim poljima unutar područja društvenih i humanističkih znanosti se novine koriste i na koje načine, s posebnim naglaskom na povijest i jezikoslovlje
  • kakvi su korisnički profili i korisničko ponašanje znanstvenika prilikom korištenja novinskih zbirki u informacijskim ustanovama
  • na koji način se oblikuju novinske zbirke u informacijskim ustanovama s posebnim naglaskom na digitalne novinske zbirke
  • kako učinkovito organizirati tradicionalne i digitalne novinske zbirke te osigurati njihovu dugoročnu dostupnost unutar fondova informacijskih ustanova.

Istraživanjem su potvrđene polazne pretpostavke da su novine relevantan izvor informacija za povjesničare i jezikoslovce, ali njihov puni potencijal nije do kraja iskorišten kako zbog ograničenja u pristupu novinskim zbirkama i mogućnostima njihova pretraživanja i korištenja, tako i zbog neprepoznatljivosti novina kao vrijednog izvora informacija u istraživačkoj zajednici. Osim stavova i mišljenja o novinama kao izvoru informacija za znanstvena istraživanja, istraživali su se obrasci i načini ponašanja znanstvenika prilikom pretraživanja informacija u novinama, sklonosti korištenja tiskanih u odnosu na digitalne verzije dostupnih novinskih sadržaja, te potrebe za funkcionalnošću digitalnih novinskih zbirki. Rezultati projekta pokazali su da se novine prepoznaju i koriste kao značajan izvor informacija za znanstveno-istraživački rad, posebice u povijesti i jezikoslovlju, te da znanstvenici imaju specifične informacijske potrebe i obrasce pretraživanja, dijeljenja i korištenja informacija koje treba uzeti u obzir pri kreiranju inovativnih digitalnih novinskih zbirki.

(Tekst napisala doc. dr. sc. Maja Krtalić)