Posted on

Radionica NSK

Radionica pod naslovom Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti se održala dana 17. travnja 2019. godine od 12.30 do 14.00 sati u učionici 16 na Filozofskom fakultetu Osijek. Predavačice su bile Goranka Mitrović, viša knjižničarka i Ivana Čadovska, dipl. knjižničarka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Opis radionice: Svrha vrednovanja znanstvenog rada obično je vezana za usporedbe znanstvenika, ustanova, znanstvenih područja, pa i zemalja  te je metodološki najprihvatljiviji upravo kvantitativni pristup koji se koristi scientometrijom i bibliometrijom. Bibliometrijske i scientometrijske analize temelje se na podacima o broju znanstvenih radova, broju dobivenih citata, zastupljenim autorima te se pomoću njih mjeri znanstvena produktivnost i odjek  pojedinaca, ili istraživačkih timova, ustanova i država. Citatnim analizama moguće je otkriti značajne autore, publikacije, može se pratiti razvoj znanstvenog područja te otkrivati znanstveni komunikacijski kanali. Moguće je vrednovati pojedine znanstvenike, institucije i zemlje, ili časopise i to brojem i vrstom dobivenih citata. Kvantitativno vrednovanje kvalitete znanstvenika zaposlenih pri sveučilištu i znanstvenim ustanovama te kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstveno-stručnih časopisa za potrebe uredništva definirano je kriterijima za vrednovanje kvalitete znanstvene djelatnosti. Najčešći kriteriji za vrednovanje znanstvene produktivnosti znanstvenika hrvatske akademske zajednice su:

  • indeksiranost objavljenih radova u relevantnim bazama podataka (npr. Web of Science Core Collection, Scopus i Current Contents, te bazama podataka relevantnim za određeno znanstveno područje),
  • bibliometrijski pokazatelji o objavljenim znanstvenim radovima (citiranost, h-indeks),
  • bibliometrijski pokazatelji o znanstvenim časopisima (faktor odjeka časopisa (engl. Impact Factor, IF), SCImago Journal Rank (SJR) i Source Normalized Impact per Paper (SNIP).

Radionica je bila namijenjena znanstveno-nastavnom, nastavnom i suradničkom osoblju te knjižničarima Filozofskog fakulteta Osijek.

doc. dr. sc. Anita Papić

Posted on

Odsjek na Festivalu znanosti 2019

Na ovogodišnjem Festivalu znanosti koji se održao u razdoblju od 08. do 13. travnja sudjelovali su nastavnici i studenti Odsjeka za informacijske znanosti s tri postera i jednim predavanjem. Tema ovogodišnjeg Festivala znanosti bila je BOJE.

Doc. dr. sc. Anita Papić je sa studenticama Antonelom Čepčar, Anom Boras i Katarinom Đurđević sudjelovala s dva postera. Posterom KORISNIČKO ISKUSTVO BOJA NA MREŽNIM STRANICAMA autorice su predstavile korisničko iskustvo (eng. User experience – UX) odnosno osjećaj koji osoba doživljava u interakciji sa sustavom. Korisničko iskustvo podrazumijeva i uključuje ponašanja, stavove i emocije koje korisnik doživljava tijekom uporabe određenog proizvoda, sustava ili usluge. Pri tome sustav može biti (ne)komercijalna mrežna stranica na kojoj je korisničko iskustvo različitih boja puno više od pukog estetskog doživljaja. Naime, boje kod korisnika izazivaju osijećaje i mijenjaju raspoloženje. Poster vizualno prikazuje mogućnosti manipulacije snagom boja na (ne) komercijalnim mrežnim stranicama radi poboljšanja korisničkog iskustva. Studentica Antonela Čepčar je u radijskoj emisiji Strossmayerova baština na radiju Laganini FM predstavila poster. Radijsk emisiju možete poslušati ovdje.

Poster BOJE BLOOMOVE DIGITALNE TAKSONOMIJE predstavlja Bloomovu taksonomiju u predloženu 1956. godine koju nastavnici i danas koriste za definiranje ishoda učenja. Bloomova taksonomjia u kognitivnoj domeni sadrži šest temeljnih razina obrazovnih postignuća: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i procjena. Bloomov učenik Lorin Anderson i njegov suradnik David Krathwohl 2001. godine objavljuju revidiranu Bloomovu taksonomiju. Najnoviju inačicu Bloomove taksonomije 2008. godine objavljuje novozelandski nastavnik Andrew Churces i naziva ju Bloomova digitalna taksonomija. Na posteru se bojama vizualno ilustrira šest razina suvremene Bloomove digitalne taksonomije.

Prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat asistentica su sa studenticama Adrianom Hibik i Majom Šimenić izradili poster pod naslovom KAKO VIDIMO BOJE POD MIKROSKOPOM? kojim su predstavili mogućosti primjene optičke mikroskopije i analize digitalne slike u proučavanju uzoraka obojenih objekata. Digitalne slike snimljene uz pomoć optičkog mikroskopa moguće je detaljno analizirati uz pomoć različitih računalnih programa za analizu slike. Analizom je moguće dobiti podatke o raspršenosti čestica unutar određenog uzorka, kvaliteti korištene tiskarske, ili neke druge, boje, razlici u korištenim tiskarskim tehnikama te sastavnim dijelovima boje vidljive na površini. Jedan od takvih programa u slobodnom pristupu je i ImageJ koji osim navedenih pruža i dodatne mogućnosti analize pa čak i 3D simulaciju snimljenih uzoraka. ImageJ primarno je namijenjen analizi biomedicinskih slika, no moguće ga je primijeniti i u zaštiti pisane baštine kako bi se proučavali materijali korišteni za zapisivanje ili materijalni nositelji sadržaja pisane baštine.

 

U sklopu Festivala znanosti prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat, asistentica održali su interaktivno predavanje OTKRIJMO PIGMENTE – ČESTICE OKU SKRIVENE! u kojem su sudjelovali i studenti 2. godine preddiplomskog studija Informatologije. U nastavku donosimo sažetak predavanja. Svrha zaštite pisane baštine je očuvati ju u njenom izvornom obliku kako bi bila dostupna budućim naraštajima što podrazumijeva osiguravanje čitljivosti izvornika. Ovisno o oštećenjima i postupcima koje je potrebno provesti na materijalnom nositelju pisane baštine, potrebno je provesti i pripremne radnje proučavanja samog materijala. To može uključivati i proučavanje tinte ili tiskarske boje kojom je napisan tekst pak nijansu materijala kojim je tekst pisan. Optički pojam boja predstavlja doživljaj ljudskog oka koje putem podražaja uočava određene frekvencije svjetlosnog zračenja te ovisno o valnoj duljini zračenja zapaža različite boje. Ljudsko oko stoga na ograničeni način zapaža obojenu stranicu papira ili otisnuti tekst na papiru budući da nije u mogućnosti uočiti sastav boje vidljive na površini. Primjenom optičke mikroskopije i proučavanjem uzoraka otisnutog teksta ili fotografije moguće je uočiti oku nevidljive čestice koje stvaraju boju vidljivu na površini papira ili nekog drugog materijala, a nazivaju se pigmenti. Pigmenti su osnovni sastojci tiskarskih boja i tinti odnosno nositelji obojenosti, prirodne ili umjetne praškaste tvari koje mogu imati različitu strukturu nevidljivu ljudskom oku, a povezani s vezivima imaju svojstvo obojati određenu podlogu. Uz pomoć optičke mikroskopije moguće je proučavati i analizirati strukturu i sastav pigmenata, a rezultati takvih istraživanja mogu imati primjenu i u zaštiti pisane baštine.

Posted on

Predavanje uz sklopu kampanje “I ja želim čitati”

U sklopu nacionalna kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom pod nazivom “I ja želim čitati” kolegice s prve godine diplomskog studija Katarina Đurđević i Tea Bizik su u četvrtak, 4. travnja 2019. godine prvi puta predstavile svoju prezentaciju prvoj godini preddiplomskog studija Informatologije. Osim dinamične prezentacije, studenti su sudjelovali u raspravi i rješavanju zadatka za prikupljanje podataka za usporedbu čitanja kod osoba sa i bez poteškoća u čitanju i učenju. Cilj ove kampanje je informirati i educirati javnost te je učiniti osjetljivom za problematiku osoba s teškoćama čitanja i disleksijom.

Tea Bizik

Posted on

Erasmus razmjena – doc. dr. sc. Tomislav Jakopec

Od 20. do 22. veljače 2019. doc. dr. sc. Tomislav Jakopec sudjelovao je u Erasmus razmjeni na Vilnius University, Faculty of communication u sklopu studijskog programa Publishing and Advertising. Održano je ukupno 8 sati nastave. Tema predavanja je bila Publishing in Croatia and/or world dok je tema radionica bila Technologies using in publishing. Predavanja i radionice održane su studentima 2. godine preddiplomskog studija u sklopu kolegija New Media Theory and Practice te Social Media in Publishing. Domaćin je bio prof. Andrius Šuminas, Associate Professor, PhD, Head of Digital Media Lab. Tijekom boravka posjećena je sveučilišna knjižnica kao i ured za sveučilišno nakladništvo. U nastavku donosimo sažetak predavanja i radionica.
Sažetak predavanja: Pregled nakladništva na jezično malom tržištu – Hrvatska te trenutno stanje nakladništva u svijetu. Dan je pregled stanja nakladništva u razdoblju od 15 godina.
Sažetak radionica: Upoznavanje s programskim jezicima relevantnim u nakladništvu. Upoznavanje s temeljnim karakteristikama svakog programskog jezika te prikazivanje primjera u odabranom jeziku. Upoznavanje s ostalim tehnologijama koje se koriste u nakladništvu: označiteljski jezici, stilski jezik. Upoznavanje s alatima za kreiranje elektroničke knjige. Kreiranje elektroničke knjige. Priprema kreirane elektroničke knjige za objavu i objava na platformama.

doc. dr. sc. Tomislav Jakopec

Posted on

Gostujuće predavanje Ivane Prgine, više arhivistice

Dana 18. siječnja 2019. godine u sklopu nastave iz predmeta Metode zaštite papirne građe na dvopredmetnom diplomskom studiju Informatologije održano je gostujuće predavanje vrhunskog predmetnog stručnjaka, Ivane Prgin, više arhivistice, pročelnice Odjela za informacije i komunikaciju Hrvatskog državnog arhiva (HDA) u Zagrebu. Predavanje je podijeljeno u pet cjelina te su obrađeni osnovni pojmovi arhivskog poslovanja u domeni zaštite papirne građe, organizacijski elementi arhivske službe, pravni okvir zaštite arhivskoga gradiva, obveze stvaratelja, vlasnika i posjednika arhivskoga gradiva te elementi koji čine okvir za fizičku i intelektualnu zaštitu arhivskoga gradiva izvan arhiva.

Posted on

Studenti Informatologije na Odjelu za rad s djecom i mladima GISKO

U utorak, 11. prosinca 2018. g., studenti Odsjeka za informacijske znanosti, predvođeni doc. dr. sc. Ivanom Martinović sudjelovali su na radionici izrade božićnih ukrasa 3D olovkama na Odjelu za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku. Uključeni su bili studenti informatologije, informacijske tehnologije i nakladništva, u sklopu kolegija Oblici i strategije rada s mladima u informacijskom okruženju. Pod mentorstvom iskusnih djelatnica Knjižnice, Suzane Biglbauer i Katice Rakovac, studenti su usvojili vještinu služenja 3D olovkama. Studenti su izrazili veliko zanimanje za aktivnost i procijenili je vrlo zanimljivom i korisnom te su vrlo zadovoljni rezultatima, odnosno predmetima koje su izradili. Spomenuta radionica održana je kao nastavak na dugogodišnju suradnju Odsjeka i GISKO-a te u svrhu upoznavanja i korištenja novih tehnologija.

doc. dr. sc. Ivana Martinović

Posted on

RoboCode

U rujnu 2017. godine, početkom nove akademske godine, krenuli smo s projektom RoboCode. Inicijator projekta bio je profesor Jakopec koji je održavao radionice s EV3 Lego Mindstorms robotima te je svoje znanje odlučio prenijeti na studente. Tako smo pokrenuli program osmišljavanja i provođenja Lego Mindstorms radionica s ciljem motiviranja djece u nastavi ka STEM području. U pokretanju projekta sudjelovali su i pojedinci iz OSC-a, Rotary Kluba Juraj Strossmayer, NK Osijeka, Bobija te Biscuit People-a. Zbog kvalitete projekta odlučili smo održati radionice s 10 djece iz svake škole kako bismo ih mogli detaljno upoznati s Lego Mindstorms robotima. Osim učenja, djeca su se na svakoj radionici imali prilike zabaviti osmišljajući programe na robotu koji bi pokazivali njihovu kreativnu stranu.

 

Na temelju tih programa odabirali smo dva pobjednika koje je očekivao Hackathon nakon svih održanih radionica. Tijekom projekta posjetili smo i gimnazije u Vukovaru te III. gimnaziju u Osijeku, kao i prvašiće u osnovnoj školi u Čepinu. Nakon 8 održanih radionica, uslijedile su pripreme za Hackathon te i sam Hackathon gdje je na kraju kao pobjednica proglašena Nika Važić, učenica osnovne škole „Franje Krežma“, a nagrada je bila EV3 robot. Radionice su se nastavile pa su tako volonteri posjetili i dvije škole u Vinkovcima, a održano je i nekoliko radionica u Dalmaciji. Sveukupno 12 volontera i studenata Informacijskih tehnologija s Filozofskog fakulteta sudjelovalo je u projektu, a to su: Ivona Grgić, Marija Buhin, Tena Vilček, Ivana Ćosić, Dajana Stojanović, Endrina Eskić, Lana Horvatić, Andrea Mihaljević, Jelena Duvančić, Katarina Blažević i Ana Leh. S brojkom većom od 300 djece prešli smo svoja očekivanja za projekt koji se nastavlja održavati i dalje čije je vođenje ove godine preuzela studentica Ivana Ćosić, skupa s novim studentima Filozofskog fakulteta i ne sumnjamo da će se tradicija provođenja projekta nastaviti i dalje.

Ana Leh

Posted on

FEIS – International Symposium on the Future of Education in Information Science

U vremenu od 10.-11. rujna 2018. u Pisi (Italija) održan je međunarodni simpozij pod nazivom Future of Education in Information Science (FEIS). Ovaj je simpozij bio završna manifestacija u okviru dvogodišnjeg Erasmus+ projekta EINFOSE (European Information Science Education: Encouraging Mobility and Learning Outcomes Harmonization, http://einfose.ffos.hr/). Projekt koji je započeo 2016. godine za cilj je imao istražiti mogućnosti harmonizacije ishoda učenja na razini visokoškolskih ustanova u području informacijskih i komunikacijskih znanosti u Europi, a sve s ciljem poticanja mobilnosti studenata na europskoj razini te privlačenja studenata koji su preddiplomski studij završili u nekom drugom znanstvenom području na diplomski studij informacijskih znanosti.

Na FEIS konferenciji predstavljen je nacrt dokumenta nastalog u sklopu projekta pod nazivom Policy Recommendations for Entry Requirements and Learning Outcomes in Information Science, a za njegovu finalizaciju upotrijebit će se brojni komentari I rasprave koje su vođene tijekom simpozija. Finalni document bit će upućen nacionalnim i međunarodnim tijelima i agencijama koje skrbe za visokoškolsko obrazovanje informacijskih stručnjaka, njihove kompetencije, te priznavanje kvalifikacija na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Simpozij je okupio brojne stručnjake zainteresirane za temu obrazovanja iz raznih zemalja svijeta, a kao pozvani izlagači sudjelovali su Leif Kajberg (School of Library and Information Science, Denmark), David Bawden (City, University London, UK), Gary Marchionini (School of Information and Library Science, University of North Carolina at Chapel Hill, USA) te Anna Maria Tammaro (DILL International Master Digital Library Learning, University of Parma, Italy).

Na simpoziju su izlagali i članovi Odsjeka:

Sanjica Faletar Tanacković i Jure Žilić (zajedno s kolegama iz Turske) Serap Kurbanoglu i Yurdagul Unal (Hacettepe University, Turkey)  na radu pod nazivom Student perceptions of LIS programs and profession: Study among undergraduates in Croatia and Turkey

Boris Badurina i Boris Bosančić s posterom Which ICT competencies should be required by students enrolled at graduate programs in Information Science?

te studenti Ivona Grgić, Cvijetin Vidaković i Zvonimir Žulj koji su posterom predstavili Odsjek.

 

 

Uvodno izlaganje i predstavljanje projekta održale su Tatjana Aparac-Jelušić i Kornelija Petr Balog.

Kornelija Petr Balog

Posted on

Kulendayz 2018

Ususret nadolazećoj akademskoj godini održani su još jedni, ove godine jubilarni deseti KulenDayzi. Ova je konferencija značajna za naše prostore budući da je jedina konferencija koja se održava u istočnom dijelu Hrvatske, a dotiče se tema iz područja informacijske znanosti. Prepoznatljiva je po puno narančaste boje, puno slame i po slavonskom specijalitetu kulenu po kojemu je i dobila tako prepoznatljivo ime. Ove su godine predavanja i zanimljiv program održani na dvije lokacije – u prostoru streljane Pampas i u Poduzetničkom inkubatoru BIOS koji je bio rezerviran za najmlađe posjetitelje konferencije. Konferencija je sveukupno trajala 3 dana –  od petka 31. kolovoza do nedjelje 2. rujna.

Dr. sc. Tomislav Jakopecu je 1. rujna u sklopu KulenDayz Teacherz sekcije imao predavanje na temu “Razgovarajmo o programskom jeziku Pythonu” namijenjeno profesorima informatike u osnovnim i srednjim školama.  S obzirom da će se Python od jeseni učiti u školama, predavanjem su istaknute pozitivne i negativne strane navedenog programskog jezika te su se razmatrale razlozi njegova odabira, ali i mogućnosti njegovog zauzimanja značajnijeg udjela u odabiru programskih jezika “privrede” i u Hrvatskoj.

Marija Holjevac, Ivana Svalina i Borna Ungar, studenti Odsjeka za informacijske znanosti volontirali su na konferenciji te su u suradnji s ostalim volonterima pripremali poklone (goodie bags) za polaznike konferencije, sastavljali lego-robote te stekli još jedno iskustvo kao i nova poznanstva.

dr.sc. Tomislav Jakopec

Marija Holjevac i Ivana Svalina