Predavanja, radionice i stručna usavršavanja

25. Studeni 2015.

Održana radionica “Osnove JavaScripta”

Dana 24. studenog dr. sc. Tomislav jakopec održao je radionicu “Osnove JavaScripta”.

Sudionici do sada najposjećenije radionice CodeCAMP-a imali su priliku usvojiti programske osnove JavaScripta (varijabla, niz, objekt, uvjetno grananje, petlje, funkcije itd.). Također, na radionici su prikazane i često korištene funkcionalnosti JavaScripta prilikom upravljanja HTML elementima te CSS svojstvima. Tijekom same radionice izrađena je jednostavna aplikacija koja prikazuje kako u praksi funkcioniraju prije navedeni pojmovi.

Radionica je održana na Filozofskom fakultetu u sklopu CodeCAMP trening programa koji organizira i provodi Osijek Software City udruga, a čiji je cilj osnažiti zajednicu koja aktivno radi u području razvoja softvera, odnosno stvoriti jaku tehničku zajednicu vođenu težnjom ka izvrsnošću. Najave ostalih događanja i aktivnosti možete pratiti na mrežnoj stranici udruge, putem drutvenih mreža (Twitter, Facebook) i newslettera na koji se možete pretplatiti putem poveznice navedene na dnu mrežne stranice.

14. Listopad 2015.14. Listopad 2015.

Autumn School 2015 for Information Retrieval and Information Foraging (20 – 25. rujan 2015.)

Na put smo krenule 19. rujna kako bismo 20. rujna došle do malog grada u sjevernom dijelu Njemačke, Katlenburg. Tamo se održavala petodnevna škola o načinima i principima pretraživanja informacija. Nakon kratke pauze od puta, tridesetak sudionika iz petnaestak zemalja svijeta uputilo se na uvodno predavanje.

Francis Jurman, profesor komparativnih kulturnih studija i interkulturalne komunikacije na njemačkom Sveučilištu Hildesheim, održao je uvodno predavanje o teoriji i problemima interkulturalne komunikacije. Predavanje je interaktivno upotpunio dajući primjere iz prakse te motivirajući sudionike na raspravu. Već je tada bilo vidljivo koliko se svi razlikujemo, iako studiramo i radimo na sličnim područjima. Upravo različitost kulturnog podrijetla sudionika dala je školi posebnu notu.

Tema prvog predavanja škole bili su modeli informacijskog pretraživanja kojeg je vodio Ingo Frommholz, profesor računalnih znanosti na Sveučilištu Bedfordshire u Velikoj Britaniji. Na predavanju je bilo moguće naučiti na kojim zakonitostima počivaju trenutno najprimjenjivaniji modeli u području informacijskog pretraživanju. Drugo predavanje održao je Thomas Mandl, profesor s područja informacijskih znanosti na Sveučilištu Hildesheim u Njemačkoj. Ono se baziralo na vrednovanju sustava za pretraživanje informacija, koje se temelji na ideji zadovoljavanja korisnikovih informacijskih potreba. Prvi dan predavanja završio je s kratkim prezentacijama sudionika škole koji su u procesu završetka svoga doktorskog rada. Teme njihovih predavanja bile su iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija.

Drugi dan započeo je predavanjem o ekspertnim sustavima i pretraživanju kojeg je vodio Andreas Henrich, profesor medijske informatike na Sveučilištu Bamberg u Njemačkoj. Drugi dio dana proveli smo u idiličnom njemačkom gradu, Goslaru. Taj povijesni grad je po mnogočemu zanimljiv, a smatra se industrijskim, kulturnim i turističkim središtem s mnogim znamenitostima uvrštenim u UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Trećeg dana škole svoje je predavanje održala profesorica s norveškog Sveučilišta primijenjenih znanosti u Oslu, Katriina Byström. Tema predavanja bila je ponašanje korisnika prilikom pretraživanja informacija te načinima prilagodbe sustava za pretraživanje samim korisnicima. Drugo predavanje održao je Ben Heuwing, asistent na njemačkom Sveučilištu Hildesheim, na temu korisnički usmjerenih zahtjeva za analizu informacijske interakcije.

Četvrti dan započeo je predavanjem o interaktivnom informacijskom pretraživanju Norberta Fuhra, profesora sa Sveučilišta Duisburg-Essen u Njemačkoj. Nakon toga, Marc Ritter, profesor na njemačkom Tehničkom sveučilištu Chemnitz, je izložio zanimljivo predavanje o informacijskom pretraživanju multimedijskog sadržaja. S navedenom tematikom se jedino nismo susreli tijekom studija.

Predavanje o kolaborativnom pretraživanju informacija obilježilo je zadnji dan predavanja, a održao ga je Claus-Petera Klas, stručnjak zaposlen u GESIS-u, Institutu za društvene znanosti u Leibnizu.

Sudjelovanje na Autumn School 2015 for Information Retrieval and Information Foraging nam je svakako proširilo znanje i zanimanje za područje informacijskog pretraživanja. Ono što nam je posebno olakšavalo praćenje i aktivno sudjelovanje na predavanjima je teorijska podloga koju imamo iz pojedinih kolegija na Fakultetu, posebice kolegija Principi informacijskog pretraživanja, Vrednovanje informacijskih usluga, Informacija u teoriji, Metapodaci i identifikatori, Poslovno komuniciranje i drugih. Savjetovale bismo svima da se odvaže i sudjeluju na ovoj ili sličnoj školi i tako prodube svoja znanja i vještine. Posebno nam je bilo drago upoznati ljude iz različitih kultura te stvoriti nova prijateljstva i poslovne kontakte.

(Tekst i fotografije Marta Matijević i Mateja Zuzjak)

7. Listopad 2015.7. Listopad 2015.

Organizirana radionica “Organizacija i čuvanje osobnih digitalnih dokumenata” povodom 9. tjedna cjeloživotnog učenja

Povodom 9. tjedna cjeloživotnog učenja, nacionalne obrazovne kampanje Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih koja promovira vrijednosti učenja i obrazovanja, Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku u suradnji s Gradskom i sveučilišnom knjižnicom Osijek organizirao je radionicu pod nazivom „Organizacija i čuvanje osobnih digitalnih dokumenata“. Tjedan cjeloživotnog učenja ove se godine održavao diljem Hrvatske od 28. rujna do 4. listopada, a cilj mu je potaknuti građane da se uključe u formalne i neformalne oblike učenja te da iskoriste mogućnosti koje im pruža proces cjeloživotnog učenja.

Radionica „Organizacija i čuvanje osobnih digitalnih dokumenata“ održana je u subotu, 3. listopada 2015. u prostoru računalnog laboratorija Filozofskog fakulteta. Radionica je označila svojevrsni nastavak istoimene radionice održane početkom rujna u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici, no ovaj je put radionica bila namijenjena starijim zaposlenim i nezaposlenim osobama, umirovljenicima te svim zainteresiranim osobama koje u slobodno vrijeme ili u svom radu koriste informacijsku i komunikacijsku tehnologiju pri čemu se susreću s izazovima organizacije i čuvanja digitalnih informacija i dokumenata.

Radionica je organizirana s ciljem razvijanja i unaprijeđivanja vještina informacijske i računalne pismenosti kod starijih građana, odnosno produbljivanja njihova znanja po pitanju korištenja računala i druge digitalne tehnologije te različitih alata za pristup, organizaciju, pohranu i čuvanje digitalnih informacija i dokumenata. Također, kroz ovu se radionicu htjela potaknuti integracija starijih građana u informacijsko društvo i društvo znanja.

9. Rujan 2015.9. Rujan 2015.

Radionica “Organizacija i čuvanje osobnih digitalnih dokumenata”

Dana 5.9.2015. kolegice Hana Marčetić, Ivana Manojlović, Ivana Turk i moja malenkost, kao zadatak smo imale provesti radionicu za tinejdžere na temu “Organizacija i čuvanje osobnih digitalnih dokumentata”. S obzirom na to da se niti jedna od nas ranije nije susrela s ovakvom vrstom izlaganja, ovaj zadatak smatrale smo vrlo izazovnim upravo zbog toga što nismo mogle predvidjeti očekivanja publike te zbog činjenice kako niti jedna od nas nije do sada sudjelovala u provedbi radionice. Imale smo mnogo vremena za razmisliti o tome što ćemo i kako predstaviti tinejdžerima koji ponekad slove kao vrlo zahtjevna publika.

Nakon mnogo brainstorminga i pregledavanja literature sve je bilo spremno – prezentacija u trajanju od 45 min (naravno u Preziju), popratni materijali u vidu plakata, letaka i brošure te evaluacijski materijali. Spremne za radionicu, pojavile smo se u Klubu mladih Gradske i sveučilišne knjižnice, pomalo uplašene i raspoložene za dobru zabavu s tinejdžerima.

Ono što nas je iznenadilo bilo je to da je naša populacija tinejdžera bila mlađa nego što smo očekivali, od 12tak osoba, njih oko polovica bili su ne više od 12 godina starosti. U svakom slučaju, bilo ih je više nego što smo se nadale te su bili mlađi nego što smo mislili da će biti.

Nakon početne treme, hrabro smo ispričale i izložile sve što smo im pripremile kroz prezentaciju i popratne materijale, odgovorile na mnoštvo pitanja o digitalnim dokumentima i nevezano za njih. Tinejdžeri su bili vrlo znatiželjni i otvoreni te su bez problema navodili primjere iz vlastitog života i u potpunosti shvatili poantu ove naše radionice. Razgovarali smo s njima o važnosti očuvanja digitalnih dokumenata te smo pogledali nekoliko videa. Ekipa je na radionicu došla poprilično zainteresirana ali i s većim znanjem o digitalnim dokumentima nego što smo mi to očekivale. Ono što je možda najbitnije, na kraju radionice zajedno smo zaključili zbog čega je bitna zaštita digitalnih dokumenata, te koji su najbitniji koraci u provedbi iste.

Nadamo se da smo svi skupa s radionice otišli kući s novim znanjima te da smo kod djece probudile iskru važnosti čuvanja digitalnih dokumenata. Radionicu ćemo pamtiti kao pozitivno iskustvo kroz koje smo mnogo naučile te koje ćemo nadamo se, možda i ponoviti 🙂

(Tekst napisala Elizabeta Vujnovac)

2. Lipanj 2015.2. Lipanj 2015.

Predavanja gostujućeg profesora

U razdoblju od 11. do 15. svibnja 2015. godine na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, u okviru Erasmus+ razmjene nastavnika, boravio je dr. Mate Toth, profesor s University of Pecs, Faculty of Adult Education and Human Resources, Institute of Library and Information Science.

Za studente i profesore održao je predavanje o položaju knjižnica, knjižničara i studija knjižničarstva i informacijskih znanosti u Mađarskoj te o knjižnicama kao mjestu susreta.

S istom je temom sudjelovao i kao pozvani predavač na 8. konferenciji studenata knjižničarstva i informacijskih znanosti InfoDASKA koja je održana 15. i 16. svibnja 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

(Tekst napisala izv. prof. dr. sc. Gordana Dukić)

1. Lipanj 2015.1. Lipanj 2015.

Knjižnica Filozofskog fakulteta i Odsjek za informacijske znanosti na Otvorenom četvrtku

U sklopu Otvorenog četvrtka na Filozofskom fakultetu u Osijeku Gordana Gašo, voditeljica knjižnice Filozofskog fakulteta u Osijeku i Darko Lacović, asistent na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek održali su 28. svibnja 2015. godine izlaganje pod nazivom Uloga visokoškolske knjižnice u obrazovnom iskustvu Generacije Y u kojem su predstavili rezultate istraživanja provedenog pomoću ankete u knjižnici Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Bilo je ovo posljednje predavanje u sklopu trećeg ciklusa predavanja Otvorenog četvrtka, posebice namijenjeno knjižničarima i informacijskim stručnjacima, studentima informacijskih znanosti, ali i široj publici.

Cilj istraživanja bio je ispitati i analizirati stavove i iskustva studenata o fizičkim prostorima i uslugama knjižnice kako bi se na temelju dobivenih spoznaja moglo pristupiti preuređivanju postojećih knjižničnih prostora te dizajniranju novih prostora knjižnice prema stvarnim potrebama korisnika.

Rezultati istraživanja pokazali su da je korisnicima između ostalog poprilično važan fizički prostor i blizina knjižnice, da studenti pretežno koriste čitaonicu za tihi i skupni rad te da preferiraju tiskanu građu iz knjižnice, ali i korištenje računala i interneta u knjižnici. Osim toga više od polovice ispitanika smatra da su elektronički izvori koje osigurava knjižnica vrlo važni za uspješno učenje i studiranje.

(Tekst napisao Darko Lacović)

16. Travanj 2015.17. Travanj 2015.

Terve, Suomi! (Dobar dan, Finska!)

U četvrtak, 16. travnja gostujuća profesorica dr. sc. Jannica Heinström sa Sveučilišta Åbo u Finskoj, održala je predavanje za studente Informatologije na temu obrazovanja iz područja knjižničnih i informacijskih znanosti te knjižničnog sustava u Finskoj.

Profesorica Heinström prvo je predstavila Sveučilište Åbo osnovano 1918. godine. Sveučilište čine četiri sastavnice: Fakultet umjetnosti, psihologije i teologije, Fakultet obrazovanja i socijalne skrbi, Fakultet znanosti i inženjerstva te Fakultet društvenih znanosti, poslovanja i ekonomije na kojem, s još četvero svojih kolega i dva doktoranda, predaje i profesorica Heinström. Na Sveučilištu trenutno studira 6,500 studenata od čega 800 međunarodnih studenata iz više od 70 zemalja. Svake godine diplomira 550 studenata, a 92% diplomiranih studenata zapošljava se u struci na poslovima za koje su stručno osposobljeni.

(Izvor fotografije: Åbo Akademi University Press Images)

Nakon nekoliko zanimljivih informacija o samom Sveučilištu, profesorica je govorila o Studiju informacijskih znanosti i trendovima u području knjižničnih i informacijskih znanosti.

Studij informacijskih znanosti pokrenut je 1982. godine i nudi mogućnost slušanja kolegija iz područja organizacije znanja, informacijskog pretraživanja, informacijskog ponašanja, komunikacije, informacijsko-komunikacijske tehnologije, vrjednovanja informacija i informacijskog menadžmenta. Studij prati društvene (gospodarske, ekonomske, tehnološke) trendove integrirajući ih u svoj program pa studenti tako mogu slušati kolegije kao što su vizualizacija podataka, kompetitivna inteligencija, organizacija znanja, webometrija, i dr.; isti se mogu slušati/pohađati/polagati putem online nastave, virtualnih učionica, blogova, wikija, kafića za učenje (tzv. learning café), ali i putem ‘klasičnih’ metoda kao što su predavanja, seminari i projektni zadatci.

Nakon što je predstavila Studij informacijskih znanosti, profesorica Heinström rekla je nekoliko riječi i o studentskom životu općenito, mogućnostima Erasmus mobilnosti i što sve jedan student može očekivati tijekom studija u Finskoj.

Za one koji su propustili ovo zanimljivo predavanje, informacije su dostupne na mrežnim stranicama Sveučilišta te u službenom informativnom vodiču.

Erasmus mobilnost na Sveučilištu Åbo, na Studiju informacijskih znanosti, moguće je realizirati tijekom diplomskog studija, a kako tri godine (preddiplomskog studija) vrlo brzo prođu, možda nije prerano da se već sada počnete pripremati za Finsku.

Siihen asti, moi moi! (Do tada, budite pozdravljeni!)

14. Ožujak 2015.15. Ožujak 2015.

Obilježavanje deset godina suradnje s Knjižnicom Franjevačkog samostana u Mostaru

Odsjek za informacijske znanosti ove je godine obilježio deset godina suradnje s Knjižnicom Franjevačkog samostana u Mostaru. 2005. godine Odsjek je pod tadašnjim vodstvom prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić započeo suradnju s Franjevačkim samostanom u Mostaru na projektu obnove i otvaranja javnosti franjevačke knjižnice. Deset godina kasnije pred nama je iznimna knjižnica koja je gotovo od nule obnovljena u prostornom, sadržajnom i funkcionalnom smislu te otvorena javnosti. Knjižničari fra Ante Marić i gđa Zdravka Šilić, bez kojih danas knjižnice ne bi bilo, uložili su mnogo mukotrpnog truda i vremena u ovaj vrijedan i plemeniti cilj. U nizu dokumenata, programskih osnova i projektnih planova ostalo je zabilježeno kako je knjižnica obnavljana iz godine u godinu. Studenti knjižničarstva i informatologije iz deset generacija uvijek su rado odlazili na praksu ili volontirati u knjižnicu Franjevačkog samostana u Mostaru tijekom ljetnih mjeseci.

Kako bismo obilježili ovu godišnjicu te pokazali važnost ove suradnje za naš Odsjek, organizirali smo susret koji se održao 12. 3. 2015. na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Program susreta uključio je predavanje fra Ante Marića Knjižnica Franjevačkog samostana u Mostaru danas te predavanje prof. dr. sc. Tatjane Aparac-Jelušić Skrb društva za baštinske zbirke u samostanskim knjižnicama. Skup kojemu je nazočilo oko 80ak sudionika u ime uprave Filozofskog fakulteta u Osijeku pozdravio je prodekan za nastavu doc. dr. sc. Goran Livazović, a u ime Odsjeka za informacijske znanosti voditeljica Odsjeka, doc. dr. sc. Maja Krtalić. Fra Ante Marić predstavio je tijek obnove knjižnice od 2005. godine te današnje aktivnosti koje su vezane uz Knjižnicu i Samostan. Prof. dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić održala je zanimljivo izlaganje o potrebi da se na nacionalnoj razini pristupi skrbi za baštinske zbirke u samostanskim knjižnicama te izazovima koji se pri tome javljaju. Nakon predavanja bivši i sadašnji studenti koji su tijekom godina odlazili u Mostar družili su se s knjižničarom fra Antom Marićem. Atmosfera i dojam susreta svakako je vjerno pokazala koliko ova suradnja znači institucionalno Odsjeku za informacijske znanosti i Knjižnici Franjevačkog samostana u Mostaru, ali i osobno studentima i profesorima koji su tijekom godina bili dio ove suradnje. Fotografije, dojmove i sjećanja okupili smo u knjigu uspomena Most do Mostara koju smo ovom prigodom uručili Knjižnici.

Želim se u ime Odsjeka za informacijske znanosti zahvaliti svima iz Franjevačkog samostana u Mostaru koji su zaslužni za našu višegodišnju suradnju. Posebno hvala fra Anti i gđi Zdravki za svakog pojedinog studenta i studenticu koji su boravili kod njih i o kojima su skrbili. Hvala što su se potrudili naučiti ih stručnim poslovima čak i kada za to nisu imali previše vremena. Posebno hvala što su dodali brojne duhovne, moralne i životne lekcije koje su puno važnije od onih stručnih. Sigurna sam da će se ova uspješna suradnja nastaviti i dalje.

(Tekst napisala Maja Krtalić)

U organizaciji obilježavanja obljetnice sudjelovala je i studentica II. godine diplomskog studija Hana Marčetić koja je kao volonter određeno vrijeme provela u Knjižnici Franjevačkog samostana. O svojim utiscima s volontiranja Hana nas je već upoznala u tekstu objavljenom u rujnu 2014. godine, a kako je za nju bilo vidjeti fra Antu u Osijeku opisala je u nekoliko rečenica.

“Kako mi je cijeli događaj manje više u izmaglici od uzbuđenja i dobrog raspoloženja uzrokovanog velikim brojem ljudi do kojih mi je iskreno stalo, a koji su se okupili na jednom mjestu, vjerojatno sam ga doživjela na pomalo specifičan način. Fra Ante je stvarno posebna osoba, svatko kome se ukaže prilika da komunicira s njime automatski je osvojen njegovom pojavom. Iako je moja uloga zaista bila nebitna, mislim da je malo tko toliko uživao u cijeloj priči.

Više puta se u večeri spomenula „ljudska dimenzija“ koja prati ovih deset godina i voljela bih staviti dodatan naglasak na to. Svima koji su bili u Mostaru na praksi ili volontirali u samostanskoj knjižnici jasno je o čemu je riječ, a nadam se da su i ostali uspjeli uhvatiti dio te posebne atmosfere. Tu nije riječ samo o jednom divnom čovjeku koji osvaja svojom dubinom, autentičnosti, karizmom i angažmanom, već o nizu ljudi koji su kroz cijelo desetljeće surađivali na različite načine. Ja sam došla u Knjižnicu tijekom zadnje godine, rezultati rada svih profesora (ne znam kako ne spomenuti profesoricu Aparac-Jelušić i profesoricu Krtalić, a onda se tu odmah nadodaju i profesori Hasenay i Pehar i dr.), brojnih studenata i knjižničarke Zdravke već su bili vidljivi. Imala sam priliku osvrnuti se i vidjeti što je nastalo iz truda i predanog rada s ljubavlju, zbog čega sam se prilično emocionalno uložila u svaku sitnicu koju je sačinjavala ova obljetnica. Vidjela sam ljude koji su zaslužni za pokretanje cijelog projekta i koji su ga nosili samo snagom volje na istom mjestu, upoznala sam bivše studente s kojima sam komunicirala mjesecima i koji su mi svojim sjećanjima na vrijeme provedeno tamo uljepšali mnoge dane. Bez ikakvog pretjerivanja mogu reći da sam se osjećala privilegirano biti okružena prijateljima i kolegama, profesorima i studentima koji su pomogli u izgradnji tog osjećaja. Duboko sam zahvalna na svemu što su učinili, ne samo zbog rezultata koji su neupitni i dokazuju da se isplati uložiti sebe u ono u što vjeruješ, već i na tome što sam tako i ja dobila priliku osjećati se ponosno biti dijelom takve priče.

Nadam se da je i ostalim studentima koji su bili u Mostaru ova obljetnica bila lijepo iskustvo te da je u onima koji još nisu bili pobudila želju da odu. Zaista se ima što doživjeti i vidjeti, ali i obogatiti sebe kroz druženje s ljudima koji cijelu priču čine živom.”

2. Ožujak 2015.2. Ožujak 2015.

Gostujući predavači na uvodnom satu kolegija Baze podataka II

U ponedjeljak, 02. ožujka održan je uvodni sat u kolegij Baze podataka II.

Sadržajni uvod u kolegij te informacije o obvezama i pravima studenata na kolegiju dao je dr. sc. Tomislav Jakopec. Nakon toga, uslijedila su dva tematska predavanja koja su održali gosti predavači.

Prvo predavanje na temu IT Security for dummies održao je Zoran Antolović, student 1. godine diplomskog studija na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. Kolega Antolović govorio je o informacijskoj i računalnoj sigurnosti i sigurnoj komunikaciji demonstrirajući izloženo na primjeru odabrane studije slučaja (primjer najčešćih grešaka studenata – korištenje otvorenih WiFi mreža, rad s ilegalnim softverom, prijava na korisničke račune s javno dostupnih računala i dr.).

Nakon toga Ana Tadić, koja je diplomirala na Ekonomskom fakultet u Osijeku i čije područje rada obuhvaća novinarstvo i digitalni marketing, održala je predavanje na temu Marketing na društvenim mrežama kroz prizmu poznavanja oblikovanja mrežnih stranica. Kako su mrežne stranice danas neizostavni dio marketinga na društvenim medijima, važno je poznavati temeljne principe, pristupe i prakse u području digitalnog marketinga – kako pristupiti klijentima, kako se prilagoditi radu u različitim djelatnostima, kako pronaći i osmisliti kvalitetan sadržaj, kako komunicirati s kolegama s drugog kraja svijeta i sl.

Navedena tematska predavanja pružila su studentima uvid u aktualna pitanja informacijske i računalne sigurnosti, odnosno područje digitalnog marketinga pruživši im tako kontekst u koji mogu ‘smjestiti’ svoja znanja i vještine koje, između ostalog, imaju priliku steći i usavršiti i na kolegiju Baze podataka II.

7. Veljača 2015.7. Veljača 2015.

The International Librarians Network – novi ciklus

U ožujku 2015. godine počinje novi ciklus The International Librarians Network (ILN). ILN je međunarodna profesionalna mreža i suradničko-mentorski program usmjeren na pomoć knjižničarima. Program je do sada povezao 1500 knjižničara iz 103 zemlje diljem svijeta, a sudionicima nudi mogućnost da izgrade svoju profesionalnu mrežu, da doznaju kako rade njihovi kolege diljem svijeta te da sudjeluju u stručnim putovanjima.

Mreža/program otvoren je za sve zaposlene u knjižnicama i drugim informacijskim ustanovama, ali i za studente knjižničarstva i informatologije i netom diplomirane knjižničare i informatologe. Program je besplatan, a jedini uvjeti sudjelovanja su postojeća internetska veza, tečno znanje engleskog jezika, sat Vašeg vremena tjedno te želja za razvojem profesionalne suradnje i razmjenom znanja među kolegama iz područja.

Sljedeći ciklus počinje u ožujku 2015. godine, a prijave se zatvaraju u nedjelju, 15. veljače 2015. godine. Broj sudionika je ograničen pa vam savjetujemo da se prijavite na vrijeme kako biste si osigurali mjesto u programu.

Prijaviti se možete ovdje.

(Vijest je preuzeta sa mrežnih stranica HKD-a)