Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja: Baštinske institucije u (post)digitalnom dobu

3. i 4. listopada 2024., izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari i studenti 5. godine diplomskog studija Informatologije Irena Poje i Borna Petrović sudjelovali su na konferenciji Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja: Baštinske institucije u (post)digitalnom dobu  u Sarajevu s posterskim izlaganjem Izrada tezaurusa hrvatske paremiološke građe, nastalog u sklopu projekta Digitalizacija hrvatske gramatikografske i paremiološke građe pri Centru za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine Filozofskog fakulteta u Osijeku. Konferenciju je organizirao BAM – Asocijacija informacijskih stručnjaka: Bibliotekara, arhivista i muzeologa, a ovogodišnja konferencija fokusirala se na ključna pitanja i izazove s kojima se susreću baštinske institucije u kontekstu digitalne transformacije.

Festival znanosti

Dana 22. travnja 2024., studenti druge godine prijediplomskog studija Informatologije Luka Adžić, Lea
Mihaljević, Maja Kapoši i Valentina Zakanj pod mentorstvom doc. dr. sc. Tihane Lubine i doc. dr. sc. Marije Erl
Šafar te uz tehničku podršku demonstratora Borne Petrovića, izložili su svoje popularnoznanstvene postere u
sklopu obilježavanja Festivala znanosti. Luka Adžić i Lea Mihaljević izložili su poster “Nebeske tajne Galilea
Galilea”, a Maja Kapoši i Valentina Zakanj izložile su poster “Je li Marie Curie dovoljno istražena?”. Izlagači su
proveli anketne upitnike o upoznatosti studenata našeg Fakulteta sa životom i djelom ovo dvoje znanstvenika
te na zanimljiv i interaktivan način uprizorili njihove živote, postignuća i znanstveno-tehničko nasljeđe koje su
nam ostavili.

Autor teksta: Borna Petrović

Information Cafe i Radio UNIOS

Naš student 1. godine diplomskog studija Informatologije, Borna Petrović, gostovao je u 101. radio – emisiji Filozofski u eteru koja se emitirala 3. lipnja 2024. godine, na studentskom radiu UNIOS. U sklopu intervjua, predstavio je naš Odsjek i studij, a audio zapis je dostupan na: http://radio.unios.hr/2024/06/03/fue-101/ 

Izložba “Digitalni otisak”

“Digitalni otisak” naziv je tematske izložbe studentskih radova 3. godine prijediplomskog studija
Informatologije Filozofskog fakulteta u Osijeku. Studenti su istražili vrste digitalnog otiska, alate
za kontrolu digitalnog otiska, razbili mitove o digitalnoj forenzici, analizirali razlike digitalnog
otiska generacije Alfa i generacije Z te napravili kviz o sigurnosti na internetu.

Posteri su
postavljeni na izložbenim panoima Odsjeka na 2. katu Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Radovi
su nastali kao rezultat nastavnog procesa pod mentorstvom asistentice Mirne Gilman Ranogajec,
u sklopu kolegija Pismenosti u digitalnom dobu. Cilj izložbe jest širiti svijest o važnosti digitalne
pismenosti te potaknuti na razmišljanje o vlastitom digitalnom otisku.

Studenti koji su
sudjelovali u izradi postera su: Katarina-Marija Radaković, Monika Ageljić, Leon Ivan Strakoš.
Jakov Šimunić, Iskra Matijanić, Sven Kroflin, Inga Pemper, Petar Žiga, Lora Alduk, Stjepan
Šokčević, Monika Brandić, Kristina Gagulić, Lucija Sabljak, Maristela Uličnik i Paula Šprajc.

Prespavanac plišanaca – Noć knjige u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek

Odjel za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, u suradnji s Odsjekom
za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, organizirao je prespavanac plišanaca
u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek koji se održao u utorak, 23. travnja na Odjelu za rad s
djecom i mladima.

Plišanci koje su tijekom dana donijela djeca čitali su slikovnice, slušali
Kamišibaj priču, zabavljali se društvenim igrama, crtali 3D olovkama, isprobali naočale za
virtualnu stvarnost, igrali se skrivača i istražili baš svaki kutak knjižnice prije nego što su legli u
svoje krevetiće koje su im priredile knjižničarke. Već idućega dana plišanci su sretno vraćeni
svojim vlasnicima koji su cijeli događaj mogli popratiti na društvenim mrežama putem
fotografija. Prespavanac plišanaca program je kojim se potiče čitanje od najranije dobi i
popularizira aktivno sudjelovanje u knjižničnim aktivnostima.

Program je inicirala prof. dr. sc.
Sanjica Faletar, a uspješno je proveden u suradnji s asistenticom Mirnom Gilman Ranogajec,
Suzanom Biglbauer, voditeljicom dječjeg odjela za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne
knjižnice Osijek i koordinatoricom American Cornera Osijek Ivanom Turk.

In memoriam – mr. sc. Vera Erl

Od Vere Erl opraštamo se s tugom i zahvalnošću za njezin veliki doprinos hrvatskom knjižničarstvu, obrazovanju budućih informacijskih stručnjaka te očuvanju Šokačke baštine

Vera Erl (rođ. Janjić), hrvatska knjižničarka, sveučilišna nastavnica, povjesničarka i etnologinja, preminula je u Osijeku dana 23. 4. 2024. u 84. godini. Rođena je u Drenovcima 24. 8. 1940. godine. U Vinkovcima je završila gimnaziju (1960.), a na Pedagoškom fakultetu u Osijeku studij Hrvatskog jezika i književnosti i Povijesti (1973.). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je na studiju Povijesti (1982.) te na istom fakultetu 1989. godine magistrirala na poslijediplomskom studiju Hrvatske povijesti na interdisciplinarnu temu Slavonija 1683-1848. u  zapisima suvremenika (Dokumentacijsko-informatička analiza) pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Igora Karamana. U stručno zvanje bibliotekarske savjetnice birana je 1993. godine, a u nastavno zvanje višeg predavača iz informacijskih znanosti izabrana je 1999. godine.

Rad u knjižničarskoj struci započela 1959. godine u Narodnoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima gdje je između 1965. i 1975. bila ravnateljica. Bila je uključena u pokretanje i rad Vinkovačkih jeseni od 1966. do 1975., posebno Dječjih Vinkovačkih jeseni koje je i imenovala. Sredinom 70-ih dolazi u Osijek gdje od 1975. radi u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku, a od 1978. godine u Knjižnici Pedagoškog fakultetu u Osijeku, kojoj je dva puta (1978. – 1982. te 1991. – 1998) bila voditeljicom.

Zaslugama Vere Erl pokrenut je studij knjižničarstva na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (prvi studenti upisani su u akademsku 1998./1999. godinu) koji je kasnije prerastao u Odsjek za informacijske znanosti. Na poziv knjižničara iz Zadra Vera Erl, kao voditeljica Katedre za knjižničarstvo, pokreće izvanredni dislocirani studij knjižničarstva u Zadru u akademskoj 2001./2002. godini (koji 2004. godine prerasta u Odjel za knjižničarstvo na Sveučilištu u Zadru). U akademskoj 2003./2004. godini pokreće dislocirani redoviti studij u Vinkovcima, koji traje do 2006. godine.

Odlaskom u mirovinu 2010. njezin se radni vijek nije zaustavio nego je u svojstvu vanjske suradnice, više predavačice u trajnom zvanju,  nastavila  predavati  do 2013. godine knjižničarstvo na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera  u Osijeku.

Stručna aktivnost. Vera Erl bila je izrazito aktivna članica Hrvatskog knjižničarskog društva i njezina radna biografija obiluje stručnim aktivnostima. Prvo se učlanila u Hrvatsko knjižničarsko društvo (1962.), a članica tadašnjeg Društva knjižničara Slavonije i Baranje (danas Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema) postaje 1975. godine. Bila je predsjednica Društva knjižničara Slavonije i Baranje u razdoblju od 1985. do 1991., a potpredsjednica Hrvatskoga bibliotekarskog društva (danas Hrvatsko knjižničarsko društvo) u vremenu od 1987. do 1989. Kao potpredsjednica predsjedavala je 27. skupštinom Hrvatskoga bibliotekarskog društva (Dubrovnik, 12. – 14. travnja 1989.) umjesto  preminule predsjednice Anisje ČečukTijekom svoga radnog staža bila je, među ostalim, članicom Savjeta  za biblioteke Hrvatske i članica Sveučilišnoga bibliotečnog odbora u Zagrebu od 1989. do 1992., predsjedništva Hrvatskoga bibliotekarskog društva, članica raznih radnih grupa i komisija Hrvatskoga bibliotekarskog društva, ocjenjivačkog povjerenstva za dodjelu Kukuljevićeve povelje (1998.), Povjerenstva Ministarstva kulture za dodjelu zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika (2002. – 2010.).

Osim aktivnosti u knjižničarstvu, Vera Erl bila je aktivna i u kulturnom i povijesnom životu svoga zavičaja. Od 1992. godine članica je Duhovnog  hrašća, Drenovci, a od 2003. do 2007. dopredsjednica Matice Hrvatske Osijek. Jedna od njezinih izuzetno vrijednih aktivnosti bila je usmjerena prema očuvanju baštine i tradicije kroz osnutak Udruge Šokačka grana Osijek. Kao osnivačica Udruge Šokačka grana Osijek 2005. godine bila je njezina predsjednica sve do 2015. od kada je počasna predsjednica Udruge s najvišim priznanjem – Zlatnom tkanicom. Kao predsjednica Udruge bila je voditeljica i međunarodnoga projekta MOS Urbani Šokci.

Nagrade i priznanja.  Za svoj je rad dobila niz uglednih priznanja. Orden rada sa srebrnim vijencem dobila je 1975., 1996. dobitnica je Kukuljevićeve povelje – najvišeg stručnog priznanja za zasluge na unaprjeđivanju  knjižničarske struke u Hrvatskoj,  1997. odlikovana je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, 2002dobila je Priznanje Pedagoškog fakulteta u Osijeku za osobite zasluge u razvoju i radu Fakulteta, 2006. dobitnica je Povelje Marija Malbaša za unaprjeđenje knjižničarske struke,  2007. dobila je Nagradu Općine Drenovci Franjo Hanaman za promicanje i razvoj kulture i povijesne baštine, 2011. Priznanje Filozofskog fakulteta u Osijeku za utemeljenje studija Knjižničarstva2014. dobitnica je Nagrade za životno djelo Vukovarsko-srijemske županije – za znanost, obrazovanje, knjižničarstvo, 2014. dobila je GRB GRADA OSIJEKA za izuzetan doprinos u području obrazovanja te 2015. godine još dvije nagrade – Povelju Matice hrvatske za dugogodišnju vjernost i osobit doprinos Matici hrvatskoj i  ZLATNU TKANICU Šokačke grane Osijek za ukupno kulturno životno djelo.

Kroz pet desetljeća radnoga vijeka uz titulu knjižničarke s najdužim stažem u Hrvatskoj sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima te je autorica dviju monografija i preko sedamdeset stručno-znanstvenih radova iz knjižničarstva, kulturne povijesti, književnosti i šokaštva. U svojim je tekstovima vješto spajala povjesničarku i knjižničarku u sebi  kroz povijest i kulturu, znanost i strast, identitet i zavičaj (Vera Erl : prostor i žena / [esej i izbor tekstova Helena Sablić Tomić]. Osijek : Oksimoron, 2013. Str. 41.).

Priredila je brojne monografije – u knjižnici Slavonica knjige o Mari Švel Gamiršek, Bartolu Inhofu, Isi Velikanoviću te sedam tiskanih Zbornika Urbani Šokci. Jedna je od inicijatora i organizatora Međunarodnog okruglog stola Urbani Šokci. Vera Erl entuzijastički se zalagala za širenje kulture pisane riječi u Vinkovcima (Rem, Vladimir. Vera Erl i vinkovačka knjižnica. // Knjižničarstvo 13/14, 1/2(2009/2010), 25), ali i šire.

Odlaskom Vere Erl iz naših redova ostaju velika praznina i iskrena tuga. Svi njezini prijatelji i suradnici, knjižničari, bivši studenti i profesori pamtit će ju po njezinu velikom žaru i entuzijazmu, po odličnoj suradnji i timskom radu, po postojanom nastojanju njegovanja baštine i čuvanja povijesti od zaborava. A najviše ćemo našu dragu Verku pamtiti po njezinu nesebičnom srcu i uvijek velikom osmjehu.

U Osijeku 23. 4. 2024.

Kornelija Petr Balog

Predstavljanje studija – OZIZ FFOS u ELPROS-u


U četvrtak, 25. 04. 2024., u sklopu dana otvorenih vrata Elektrotehničke i prometne škola Osijek, doc. dr. sc. Tomislav Jakopec je predstavio svim zainteresiranim srednjoškolcima studije koji se izvode na Odsjeku za informacijske znanosti. Predstavljeni su studiji Informatologije, Nakladništva i Informacijske tehnologije. Kako se radi o tehničkoj školi, naglasak je stavljena na IT vertikalu kako na prediplomskoj razini tako i u sklopu Dvopredmetnog diplomskog studija Informacijske tehnologije. Na predstavljanju su sudjelovali učenici različitih smjerova te profesorica Danijela Ivanović – Ižaković.

Najava Ljetne škole ESSIS 2024 (Villach, Austrija)

Europska ljetna škola informacijskih znanosti (ESSIS 2024) intenzivni je jednotjedni nastavni događaj za studente informacijskih znanosti. 

Konačni program još nije dostupan, ali ESSIS predavanja pokrivati će sljedećih pet područja:

  • Inovacije i napredak u informacijskim znanostima
  • Metodologija istraživanja u informacijskim znanostima
  • Načela organizacije i pronalaženja informacija
  • Studije korisnika i potrebe za informacijama
  • Izrada i upravljanje digitalnim sadržajem

U jutarnjim satima održavat će se interaktivna predavanja i grupne rasprave. U poslijepodnevnim satima studenti će imati radionice i grupni rad. Osim toga, društveni program omogućit će vam da doživite Villach i njegovu okolicu.

ESSIS 2024 organiziraju sljedeće institucije: School of Management at Carinthia University of Applied Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences University of Osijek, University of Hildesheim, and University of Barcelona. ESSIS 2024 provodi se uz djelomičnu potporu Erasmus+ programa DECRIS – Digital Education for Crisis Situations: Times when there is no Alternative (2020-1-HR01-KA226-HE-094685), u kojem su sudjelovali profesori našeg Odsjeka.

Zainteresirani studenti svoj iskaz interesa mogu prijaviti ispunjavanjem ovog obrasca.

Više informacija o ESSIS 2024 pronaći u službenom pozivu.

Kontakt profesor na Fakultetu je Tomislav Jakopec (tjakopec@ffos.hr)

Gostujuće predavanje – Andrej Mlinarević i Luka Buljan

U petak, 19. siječnja 2024. godine zaposlenici tvrtke Prototyp, Andrej Mlinarević i Luka Buljan, održali su odlično predavanje studentima 2. godine prijediplomskog studija na Odsjeku za informacijske znanosti. Predavanje pod nazivom CroAI Your Future Superchanged upoznalo je studente sa širokim spektrom upotrebe AI alata uz vrlo zanimljive i konkretne primjere. Hvala predavačima i CroAI Association na pomoći pri organizaciji ovog predavanja.

Književna senzibilizacija

Tribina Književna senzibilizacija već se nekoliko godina organizira u zagrebačkom Književnom klubu Booksa, a 14. 12. 2023. po prvi puta se održala u Osijeku, u suorganizaciji Filozofskog fakulteta i Društvenog ateljea DKolektiva s ciljem senzibilizacije javnosti o problematici međukulturnog dijaloga i općenito ljudskih prava u kontekstu suvremenih migracija kroz razgovor o suvremenim književnim djelima ukrajinskih autorica i osobnu ispovijest.

U vrlo zanimljivom formatu književne tribine, voditeljica i autorica ovog projekta Ksenija Banović, književna prevoditeljica s bugarskog jezika i knjižničarka, ugostila je Olgu Olinski, sveučilišnu profesoricu iz Ukrajine koje je podijelila svoju osobnu priču o dolasku u Osijek. Pored nje, na tribini su sudjelovali i Natalija Havelka (Centar za mir nenasilje i ljudska prava), Mirna Šostarko (DKolektiv – organizacija za društveni razvoj) i Sanjica Faletar s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. 

Tribina je održana povodom nadolazećeg Svjetskog dana migranata koji se obilježava 18. 12., u okviru nastave na temu društveno odgovornog knjižničarstva za studente 1. godine prijediplomskog studija Informatologije na kolegiju Osnove informacijske djelatnosti.