Predsjednica Kluba studenata informacijskih znanosti Antonela Čepčar te organizatorice ovogodišnje InfoDASKA-e Lana Horvatić i Ivona Palko gostovale su u emisiji Filozofski u eteru. Emisija je emitirana 23. travnja, a studentice su govorile o aktivnostima Kluba i njegovih članova i nadolazećoj konferenciji, a link na emisiju možete pronaći ovdje ili na Facebook stranici Kluba „Libros“.
Antonela Čepčar
Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku kao i svake, tako i 2019. godine, aktivno se uključio u obilježavanje manifestacije pod nazivom Noć knjige. Studenti 3. godine preddiplomskog studija Informatologije pod mentorstvom doc.dr.sc. Ivane Martinović i asistentice Mirne Gilman Ranogajec, a u suradnji s djelatnicima Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku, osmislili su i proveli radionicu jezično-likovnog karaktera “Čitajmo uz Garfielda”. Radionica je održana u prostoru knjižnice, a sudionici su čitali o najpoznatijoj lijenoj maci koja mrzi ponedjeljke – Garfieldu te se upoznali s izradom stripa kroz aktivno sudjelovanje. Aktivnost je održana s ciljem poticanja čitalačkih vještina te promocije čitanja iz užitka. Na radionici su se našli i nešto stariji ljubitelji stripa kojima su studenti spremno ponudili i dodatni sadržaj.
Mirna Gilman Ranogajec
Jasmina Kenda, dipl. knjižničarka, iz Knjižnica grada Zagreba, održala je dana 17. 4. 2019. za studente 1. godine diplomskog studija Informatologije na Filozofskom fakultetu Osijek predavanje o izgradnji knjižničnog fonda u Knjižnicama grada Zagreba. Predavanje je održano u okviru kolegija Upravljanje zbirkama u informacijskim ustanovama, a poseban je naglasak bio na problematici koordinirane nabave građe. Predavanje je održano preko Skypea.
izv. prof. dr. sc. Sanjica Faletar Tanacković
Radionica pod naslovom Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti se održala dana 17. travnja 2019. godine od 12.30 do 14.00 sati u učionici 16 na Filozofskom fakultetu Osijek. Predavačice su bile Goranka Mitrović, viša knjižničarka i Ivana Čadovska, dipl. knjižničarka, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.
Opis radionice: Svrha vrednovanja znanstvenog rada obično je vezana za usporedbe znanstvenika, ustanova, znanstvenih područja, pa i zemalja te je metodološki najprihvatljiviji upravo kvantitativni pristup koji se koristi scientometrijom i bibliometrijom. Bibliometrijske i scientometrijske analize temelje se na podacima o broju znanstvenih radova, broju dobivenih citata, zastupljenim autorima te se pomoću njih mjeri znanstvena produktivnost i odjek pojedinaca, ili istraživačkih timova, ustanova i država. Citatnim analizama moguće je otkriti značajne autore, publikacije, može se pratiti razvoj znanstvenog područja te otkrivati znanstveni komunikacijski kanali. Moguće je vrednovati pojedine znanstvenike, institucije i zemlje, ili časopise i to brojem i vrstom dobivenih citata. Kvantitativno vrednovanje kvalitete znanstvenika zaposlenih pri sveučilištu i znanstvenim ustanovama te kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstveno-stručnih časopisa za potrebe uredništva definirano je kriterijima za vrednovanje kvalitete znanstvene djelatnosti. Najčešći kriteriji za vrednovanje znanstvene produktivnosti znanstvenika hrvatske akademske zajednice su:
Radionica je bila namijenjena znanstveno-nastavnom, nastavnom i suradničkom osoblju te knjižničarima Filozofskog fakulteta Osijek.
doc. dr. sc. Anita Papić
Na ovogodišnjem Festivalu znanosti koji se održao u razdoblju od 08. do 13. travnja sudjelovali su nastavnici i studenti Odsjeka za informacijske znanosti s tri postera i jednim predavanjem. Tema ovogodišnjeg Festivala znanosti bila je BOJE.
Doc. dr. sc. Anita Papić je sa studenticama Antonelom Čepčar, Anom Boras i Katarinom Đurđević sudjelovala s dva postera. Posterom KORISNIČKO ISKUSTVO BOJA NA MREŽNIM STRANICAMA autorice su predstavile korisničko iskustvo (eng. User experience – UX) odnosno osjećaj koji osoba doživljava u interakciji sa sustavom. Korisničko iskustvo podrazumijeva i uključuje ponašanja, stavove i emocije koje korisnik doživljava tijekom uporabe određenog proizvoda, sustava ili usluge. Pri tome sustav može biti (ne)komercijalna mrežna stranica na kojoj je korisničko iskustvo različitih boja puno više od pukog estetskog doživljaja. Naime, boje kod korisnika izazivaju osijećaje i mijenjaju raspoloženje. Poster vizualno prikazuje mogućnosti manipulacije snagom boja na (ne) komercijalnim mrežnim stranicama radi poboljšanja korisničkog iskustva. Studentica Antonela Čepčar je u radijskoj emisiji Strossmayerova baština na radiju Laganini FM predstavila poster. Radijsk emisiju možete poslušati ovdje.
Poster BOJE BLOOMOVE DIGITALNE TAKSONOMIJE predstavlja Bloomovu taksonomiju u predloženu 1956. godine koju nastavnici i danas koriste za definiranje ishoda učenja. Bloomova taksonomjia u kognitivnoj domeni sadrži šest temeljnih razina obrazovnih postignuća: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i procjena. Bloomov učenik Lorin Anderson i njegov suradnik David Krathwohl 2001. godine objavljuju revidiranu Bloomovu taksonomiju. Najnoviju inačicu Bloomove taksonomije 2008. godine objavljuje novozelandski nastavnik Andrew Churces i naziva ju Bloomova digitalna taksonomija. Na posteru se bojama vizualno ilustrira šest razina suvremene Bloomove digitalne taksonomije.
Prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat asistentica su sa studenticama Adrianom Hibik i Majom Šimenić izradili poster pod naslovom KAKO VIDIMO BOJE POD MIKROSKOPOM? kojim su predstavili mogućosti primjene optičke mikroskopije i analize digitalne slike u proučavanju uzoraka obojenih objekata. Digitalne slike snimljene uz pomoć optičkog mikroskopa moguće je detaljno analizirati uz pomoć različitih računalnih programa za analizu slike. Analizom je moguće dobiti podatke o raspršenosti čestica unutar određenog uzorka, kvaliteti korištene tiskarske, ili neke druge, boje, razlici u korištenim tiskarskim tehnikama te sastavnim dijelovima boje vidljive na površini. Jedan od takvih programa u slobodnom pristupu je i ImageJ koji osim navedenih pruža i dodatne mogućnosti analize pa čak i 3D simulaciju snimljenih uzoraka. ImageJ primarno je namijenjen analizi biomedicinskih slika, no moguće ga je primijeniti i u zaštiti pisane baštine kako bi se proučavali materijali korišteni za zapisivanje ili materijalni nositelji sadržaja pisane baštine.
U sklopu Festivala znanosti prof. dr. sc. Damir Hasenay i Ines Horvat, asistentica održali su interaktivno predavanje OTKRIJMO PIGMENTE – ČESTICE OKU SKRIVENE! u kojem su sudjelovali i studenti 2. godine preddiplomskog studija Informatologije. U nastavku donosimo sažetak predavanja. Svrha zaštite pisane baštine je očuvati ju u njenom izvornom obliku kako bi bila dostupna budućim naraštajima što podrazumijeva osiguravanje čitljivosti izvornika. Ovisno o oštećenjima i postupcima koje je potrebno provesti na materijalnom nositelju pisane baštine, potrebno je provesti i pripremne radnje proučavanja samog materijala. To može uključivati i proučavanje tinte ili tiskarske boje kojom je napisan tekst pak nijansu materijala kojim je tekst pisan. Optički pojam boja predstavlja doživljaj ljudskog oka koje putem podražaja uočava određene frekvencije svjetlosnog zračenja te ovisno o valnoj duljini zračenja zapaža različite boje. Ljudsko oko stoga na ograničeni način zapaža obojenu stranicu papira ili otisnuti tekst na papiru budući da nije u mogućnosti uočiti sastav boje vidljive na površini. Primjenom optičke mikroskopije i proučavanjem uzoraka otisnutog teksta ili fotografije moguće je uočiti oku nevidljive čestice koje stvaraju boju vidljivu na površini papira ili nekog drugog materijala, a nazivaju se pigmenti. Pigmenti su osnovni sastojci tiskarskih boja i tinti odnosno nositelji obojenosti, prirodne ili umjetne praškaste tvari koje mogu imati različitu strukturu nevidljivu ljudskom oku, a povezani s vezivima imaju svojstvo obojati određenu podlogu. Uz pomoć optičke mikroskopije moguće je proučavati i analizirati strukturu i sastav pigmenata, a rezultati takvih istraživanja mogu imati primjenu i u zaštiti pisane baštine.
U četvrtak 11. travnja 2019. na Filozofskom fakultetu u Osijeku održano je predavanje Antuna Matanovića, mentora u Inchoou. U predavanju naslovljenom Od studenta društvenih znanosti do posla u IT-u osvrnuo se na svoj karijerni put kako bi posavjetovao studente o njihovim mogućnostima.
Matanović je započeo kao student društvenih znanosti, a poslije se zaposlio u IT sektoru. Entuzijastičan magistar informatologije još je u studentskim danima odlučio nadograđivati vlastite vještine pa sudjeluje u više developerskih natjecanja. Izradio je aplikaciju namijenjenu Odsjeku za engleski jezik i književnost, a okušao se i kao Java developer. Na trenutačnoj radnoj poziciji sudjeluje u razgovorima za posao te u educiranju novih zaposlenika, stoga zna što je potrebno studentima kako bi napredovali i pronašli posao u IT sektoru.
U sklopu nacionalna kampanje za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom pod nazivom “I ja želim čitati” kolegice s prve godine diplomskog studija Katarina Đurđević i Tea Bizik su u četvrtak, 4. travnja 2019. godine prvi puta predstavile svoju prezentaciju prvoj godini preddiplomskog studija Informatologije. Osim dinamične prezentacije, studenti su sudjelovali u raspravi i rješavanju zadatka za prikupljanje podataka za usporedbu čitanja kod osoba sa i bez poteškoća u čitanju i učenju. Cilj ove kampanje je informirati i educirati javnost te je učiniti osjetljivom za problematiku osoba s teškoćama čitanja i disleksijom.
Tea Bizik
U utorak, 2. travnja 2019. godine studentice našeg Odsjeka gostovale su u studentskoj emisiji našeg fakulteta „Filozofski u eteru“; predsjednica našeg studentskog klub „Libros“ (KSIZOs) Antonela Čepčar te organizatorice studentske konferencije InfoDASKA Lana Horvatić i Ivona Palko. Studentice su u razgovoru s voditeljima Petrom Rudićem i Dominikom Škaricom govorile o Klubu „Libros“, aktivnostima članova te nagrađenim studentima kao i nadolazećim aktivnostima u organizaciji Kluba. Organizatorice su se osvrnule na studentsku konferenciju InfoDASKA-u, sadržaje koji će biti ponuđeni, novitete konferencije te zanimljive činjenice o konferenciji. Ovo je još jedna od sjajnih promocija našeg Kluba i aktivnosti naših članova!
Antonela Čepčar
U četvrtak, 14. ožujka 2019. godine, predsjednica našeg Kluba studenata informacijskih znanosti „Libros“ (KSIZOs) Antonela Čepčar gostovala je u emisiji „Strossmayerova baština“ na radiju Laganini FM. Sa predsjednicom je razgovarao voditelj Marin Bilandžić, a tijekom razgovora slušatelji su mogli čuti razne informacije o Klubu, članovima, časopisu Libros, aktivnostima koje se provode i nadolazećim događajima u Klubu. Predsjednica je istaknula kako je važno da se svi studenti povežu i surađuju, te da Klub postane mjesto zajedništva i zajedničkog druženja, ali i mjesto širenja novih ideja i prilika.
Pratite Facebook stranicu Kluba na kojoj svaki dan izlaze nove obavijesti i informacije o događajima, predavanjima, studentskim aktivnostima i ostalom, a vodstvo Kluba priprema i nove projekte za nadolazeće mjesece.
Emisiju “Strossmayerova baština” možete posluštati ovdje.
Antonela Čepčar
doc. dr. sc. Tomislav Jakopec
