Predstavljanje pilot-projekata u ak. god. 2015/2016.

Dana 24. veljače 2016. godine s početkom u 15 sati održano je predstavljanje pilot-projekata studenata druge godine diplomskog studija Informatologije.Pilot-projekti obvezna su aktivnost u 3. semestru diplomskog studija Informatologije uvrštena u Nastavni plan i program. Nose 8 ECTS-bodova te podrazumijevaju samostalnu organizaciju, provedbu i predstavljanje rezultata pilot-projekta uz nadzor mentora. Cilj je pilot-projekata ostvariti konkretan i opipljiv rezultat, a u predlaganju tema za pilot-projekte mentori se vode načelima korisnosti rezultata projekata za studente, Odsjek i nastavni proces u cjelini, ali i za širu društvenu zajednicu. U ak. god. 2015/2016. realizirano je ukupno 7 pilot projekata.

Program je započeo predstavljanjem pilot projekta Izrada mobilnih aplikacija za djecu s posebnim potrebama u suradnji s Centrom za odgoj i obrazovanje “Ivan Štark” Osijek na kojem su, pod mentorstvom dr. sc. Tomislava Jakopeca i dr. sc. Josipe Selthofer, radili studenti Marta Matijević, Domagoj Potlimbrzović i Mateja Zuzjak. U suradnji s Centrom za odgoj i obrazovanje “Ivan Štark” Osijek, implementacijom dodatnih sadržaja, dorađena je aplikacija GlasApp koju su akademske godine 2014/2015 napravili studenti Katharina Rostaš, Hana Marčetić i Antun Matanović. Također, izrađena je nova mobilna aplikacija Godišnja doba. Gosti na predstavljanju su bile i ravnateljica Centra Edit Lemal te pedagoginja Višnja Maričak koje su u ime Centra mentorima i studentima uručile zahvalnice.

Program se nastavio izlaganjem projekta Mobilna aplikacija „Članska iskaznica“ na kojem su pod mentorstvom dr. sc. Tomislava Jakopeca radili studenti Milan Balać i Luka Buljan.Cilj je ovoga projekta bio izraditi mobilne aplikacije za Android i iOS platforme pomoću kojih se korisnici Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek mogu identificirati prilikom podizanja građe u svim ograncima Knjižnice. Uz to, projekt je rezultirao i izradom web aplikacije koja će sadržavati podatke potrebne za prijavu korisnika u mobilnu aplikaciju te omogućiti osoblju Knjižnice upravljanje podacima.

Zatim je predstavljen projekt Novosti OŠ „Ivan Filipović“ – prigodno on-line izdanje koji su pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Gordane Dukić, dr. sc. Josipe Selthofer te dr. sc. Tomislava Jakopeca izradili studenti Sanja Lapiš, Martina Šalinger i Sandra Živković. Cilj ovog projekta bio je izrada prigodnih on-line izdanja školskog lista Vedrine Osnovne škole „Ivan Filipović“ u Osijeku. U okviru projekta sva postojeća (digitalizirana i elektronička) izdanja školskog lista Vedrine okupljena su na jednom mjestu u otvorenom pristupu, na OJS (Open Journal System) platformi. Predstavljanju pilot projekata prisustvovao je i ravnatelj škole Zlatko Kraljević koji je izrazio zahvalnost studentima, mentorima i Odsjeku u svoje ime, ime djelatnika škole i učenika.

 

Nakon toga predstavljen je projekt Dodjela kreiranih, te izrada novih deskriptora za zapisnike vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku na kojemu su radili studenti Stjepan Zlatić i Robert Janus pod mentorstvom dr. dc. Kristine Feldvari. Cilj je ovoga projekta bio izraditi kontrolirani rječnik pomoću kojeg će se moći pretraživati zapisnike vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku koji su pohranjeni u repozitoriju Fakulteta. Svrha ovoga projekta je olakšati pristup, te poboljšati odziv i preciznost pronalaženja traženih informacija iz zapisnika vijeća Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Sjedeći pilot projekt koji je predstavljen nosi naslov Izrada vizualnog identiteta te promotivnih i programskih materijala za međunarodnu konferenciju LIDA 2016. Na ovom projektu radile su studentice Mia Kuzmić i Iva Magušić – Dumančić pod mentorstvom dr. sc. Josipe Selthofer. Cilj projekta bio je osmisliti i izraditi vizualni identitet te promotivne i programske materijale za konferenciju Libraries in the Digital Age (LIDA) 2016. Vizualni identitet LIDA-e 2016 razvijao se na temelju ranije izrađenog logotipa. Kao rezultat pilot projekta ponuđena su četiri idejna rješenja vizualnog identiteta LIDA-e 2016.  koja su implementirana na zahvalnice, plakat programa, programsku knjižicu i akreditacije za sudionike.

Pretposljednji pilot projekt koji je predstavljen nosio je naslov Izrada vizualnog identiteta i knjige grafičkih standarda za tvrtku ORKA. Na projektu su radili studenti Mia Ilić te Petar Matusina pod mentorstvom dr. sc. Josipe Selthofer. ORKA je osječka tvrtka  specijalizirana za izradu visokokvalitetnih ERP (Enterprise Resources Planning) poslovnih informatičkih rješenja Cilj je ovoga pilot projekta bio grafički oblikovati elemente vizualnog identiteta (pripadajući simbol, znak, tipografiju, boju) za tvrtku ORKA (Osječka Radionica Kvalitetnih Aplikacija) te izraditi knjigu grafičkih standarda uporabe vizualnog identiteta u primarnim i sekundarnim sredstvima komunikacije. Pilot projekt je rezultirao četirima idejnim rješenjima logotipa tvrtke ORKA od kojih je jedan izabran kao novi logo ove tvrtke.
Program predstavljanja pilot-projekata završio je s izlaganjem studentice Tamare Lemajić koja je predstavila projekt Mrežna stranica Alumni kluba studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek na kojemu je radila zajedno sa studentom Stjepanom Horvatom pod mentorstvom dr. sc. Snježane Stanarević Katavić. Ovaj je pilot projekt proveden s ciljem izgradnje mrežne stranice Alumni kluba Odsjeka za informacijske znanosti kao prvog koraka u pokretanju navedenog kluba. Cilj Alumni kluba je uspostavljanje i održavanje veza s bivšim studentima Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku i razvijanje suradnje s institucijama u kojima su zaposleni. U sklopu pilot projekta izrađena je mrežna stranica koja sadrži pristupnicu klubu te anketu čija je svrha prikupiti podatke o diplomiranim studentima i njihovim iskustvima na tržištu rada.

(Snježana Stanarević Katavić)

BOBCATSSS 2016, Lyon

Studenti Odsjeka za informacijske znanosti i ove godine sudjelovali su na već poznatoj konferenciji BOBCATSSS, održanoj 27. – 29. siječnja. Simpozij obuhvaća teme iz područja knjižničarstva i informacijskih znanosti, a svake godine organizatori su studenti s najmanje dva europska sveučilišta.  Ove godine BOBCATSSS je održan u Francuskoj, točnije u Lyonu. Glavni su organizatori bili studenti iz Lyona, Pariza te po prvi put studenti iz SAD-a, točnije Sveučilišta Knoxville, Tennessee. Središnje teme simpozija bile su informacija, knjižnice i demokracija u društvu s brojnim podtemama kao što su intelektualne slobode i cenzura, zaštita privatnosti i mnoge druge. Svoja razmišljanja i radove o navedenim temama predstavilo je više od 200 sudionika iz čak 25 zemalja.

Za početak, reći ćemo nešto o Lyonu. Smješten je na mjestu gdje se spajaju dvije rijeke – Rhona (koja ima 15 mostova) i Saona (s njih čak 17!) što znači da se nalazi na strateškoj točki susreta sredozemne i zapadne Europe. Prema latinskom – „tvrđava svjetla“. Lyon je treći najveći grad u Francuskoj i jedan je od glavnih kulturnih i gastronomskih centara u Europi. Ima dugačku tradiciju kinematografije koju su pokrenuli izumitelji filma, braća Lumière, a poznat je i kao grad u kojem je rođen svjetski poznati književnik Antoine de Saint – Exupéry. Grad parkova, arhitekture, sira, vina, čokolade, sjedište  Interpola, svjetskog policijskog udruženja. Iz naše perspektive, Lyon je temperamentni grad sa slobodoumnim i otvorenim ljudima, grad umjetnosti i kulture, kojeg je bilo izuzetno vrijedno upoznati i zbog čega je upravo on bio izvrstan temelj za ovogodišnju temu BOBCATSSS-a – informacija, knjižnica, demokracija.

Iako su prihvaćeni svi prijavljeni radovi naših studenata, nažalost, zbog poteškoća s financiranjem samo su četiri studenta otputovala u Lyon i to zahvaljujući velikom angažmanu profesora Borisa Badurine (kojem se želimo još jednom zahvaliti!).

 

Iz Osijeka smo na put krenuli vlakom 26. siječnja u ranim jutarnjim satima. Zagreb je bio naša iduća postaja, nakon kojeg smo zajedno s profesorom krenuli na put do Lyona.  Dobra glazba (playlisti možete pristupiti ovdje, hvala kolegi Horvatu!), degustiranje kave s brojnih stajališta i, naravno, divni slovenski, talijanski i francuski krajolici – samo su neke od ključnih riječi koje opisuju zanimljiv put od preko 1000 kilometara.

Kolege sa zadarskog Odjela za informacijske znanosti čekala je slična priča. Nakon dugog puta, sastali smo se s petero studenata i profesorima Drahomirom Cupar i Franjom Peharom.

Prvi dan konferencije, 27. siječnja, uvodni govor održala je Päivikki Karhula, znanstvenica na finskom Sveučilištu Tampere koja je govorila o cenzuri i zaštiti privatnosti u suvremenom kontekstu. Nakon otvorenja, sa zadarskim kolegama posjetili smo Musée des Confluences. To je znanstveni i antropološki muzej u kojem glavne izložbe pokušavaju odgovoriti na pitanja odakle dolazimo, tko smo i što radimo. Nakon promišljana o sličnim pitanjima, ostatak dana proveli smo šetajući živopisnim ulicama Lyona.

Drugi dan, 28. siječnja, već kao pravi Lyonjani, kombinacijom javnih prijevoza uputili smo se u ENSSIB, francuski nacionalni centar za informacijske znanosti, gdje se održao ostatak predavanja. Uvodno predavanje održao je Paul Sturges, profesor na britanskom Sveučilištu Loughborough i sjevernoafričkom Sveučilištu Pretorija. Predstavio je glavne ideje o intelektualnoj slobodi i ulozi knjižnice u demokratskom životu. Istaknuo je kako intelektualna sloboda predstavlja temeljni aspekt ljudske autonomije i slobode. Ona omogućuje pristup informaciji, racionalnu raspravu i širenje ideja. P. Sturges zaključuje kako knjižnice, sada više nego ikada, trebaju biti ustanove koje njeguju slobodu i demokraciju. Tog dana predstavljeno je oko 45 radova i postera te održano 5 radionica. Raspravljalo se o nizu zanimljivih tema, kao što su uloga knjižnica u sprječavanju nadzora, transparentnost vladine dokumentacije, slobodno širenje znanstvene literature, uloga knjižnica u mjestima pogođenim prirodnim katastrofama, društveni mediji u službi demokratizacije knjižnica i slično. Među radovima toga dana bilo je i istraživanje Roberta Janusa o informacijskim potrebama studenata u demokratskom društvu te ulozi knjižnica u tom procesu. Unatoč umoru i prehladi, kolega je spretno prenio glavne ideje istraživanja koje je proveo s mentorom Darkom Lacovićem. Isto tako, Zadrani su predstavili svoje radove o javnim knjižnicama i e-demokraciji, kao i potrebi postojanja što raznovrsnijih filmskih zbirki.

Tog dana posjetili smo jedan od brojnih parkova u Lyonu, Parc de la Tête d’Or, u kojem se nalazi zoološki vrt i jezero, kao i Jardin botanique de Lyon, botanički vrt u sklopu parka. Navečer smo se pridružili sudionicima  konferencije na druženje uz francuske specijalitete i zvukove jazz banda.

29. siječnja, odnosno zadnjeg dana konferencije, uvodno predavanje održao je Denis Merklen, francuski sociolog i znanstvenik pri Sveučilištu Paris III. Govorio je o ulozi knjižnica u demokratskom društvu te naglasio kako su one puno više od pukih političkih institucija. Tog  dana predstavljeno je više od 20 radova, postera i radionica, među kojima je i istraživanje Stjepana Horvata, Sanje Lapiš i Marte Matijević o društvenim medijima i zaštiti privatnosti, odnosno o tome koje probleme doživljavaju korisnici, kojim se strategijama koriste te kako to utječe na njihovo ponašanje i dijeljenje informacija. Zadarski kolege predstavili su radove o odnosu studenata i profesora na Facebooku i privatnosti te ulozi kulturnih događanja u promociji knjižnične građe. Jedno od zanimljivijih predavanja bilo je o tome što knjižnice trebaju nakon napada na redakciju lista Charlie Hebdo, odnosno, o knjižnicama koje se trenutno  nalaze između slobode izražavanja i neutralnosti kao kulturne ustanove. Taj rad dobio je i nagradu za najbolji rad BOBCATSSS-a 2016.Na kraju, valja spomenuti i više nego zanimljiv poziv na BOBCATSSS 2017 u gradu Tampere u Finskoj koji možete pogledati ovdje.

(Tekst napisale Sanja Lapiš i Marta Matijević. Fotografije, Marta Matijević)

2. znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti

2. znanstveni kolokvij Odsjeka za informacijske znanosti održan je u srijedu, 3. veljače 2016. U okviru kolokvija Milijana Mičunović, Boris Badurina i Boris Bosančić predstavili su svoj rad s konferencije Technology, Knowledge & Society koja se održala u veljači 2014. u Madridu, Španjolska, pod nazivom “Tehnološka trijada – prema konceptu totaliteta stvarnosti današnjice”.

Svrha rada bila je predložiti konceptualnu strukturu koja bi na smisleniji način omogućila razumijevanje totaliteta nove tehnološke stvarnosti koja oko nas izranja sa sve ubrzanijim razvojem informacijsko-komunikacijske tehnologije. Predložena konceptualna struktura predstavlja novu, tehnološku trijadu koja oslikava utjecaj informacijske i komunikacijske tehnologije na sastavnice već postojeće, i u literaturi mnogo poznatije, Popperove trijade. Kao što je poznato, egzistencijska trijada Karla Poppera totalitet stvarnosti zasniva na usporednom postojanju tri svijeta: svijeta fizičkih stvari ili stanja (Fizički svijet – World 1), svijesti o postojanju fizičkih stvari ili stanja (Mentalni svijet – World 2) te intelektualnog sadržaja ljudskog mišljenja, a u neku ruku svijeta znanja ili informacija, ali i umjetničkih i književnih djela i sl. (tzv. Popperov Treći svijet – World 3). U novoj egzistencijskoj trijadi na mjesto Fizičkog svijeta predlaže se da stupi Virtualni svijet s obzirom na mogućnost tehnologije da stvori takav svijet (npr. u računalnim igricama) i koji zbog mjerljivih učinaka predstavlja još jednu vrstu stvarnog svijeta; na mjesto Mentalnog – svijet Transmentalnog, na osnovi nekih transhumansitičkih i posthumanističkih stremljenja i predviđanja razvoja ljudske svijesti; te na koncu na mjesto Popperovog svijeta 3, svijeta ‘humane kreacije’, Digitalni svijet, superračunala zasnovanih na umjetnoj inteligenciji.

(B. Bosančić)

Predavanje doc. dr. sc. Maje Krtalić “Novine kao izvor informacija u znanstvenoistraživačkom radu”

21. siječnja 2016. godine doc. dr. sc. Maja Krtalić održala je predavanje pod nazivom “Novine kao izvor informacija u znanstvenoistraživačkom radu” u sklopu projekta Filozofskog fakulteta Otvoreni četvrtak.

Danas više no ikada postaje imperativ osigurati kvalitetnu i brzu uslugu, kao i točnu informaciju, za korisnike brojnih usluga i informacijskih servisa u digitalnom okruženju. Učinkovita organizacija i ponuda informacija trajni je izazov informacijskim ustanovama, kojemu prethodi dubinsko poznavanje specifičnih potreba i zahtjeva pojedinih kategorija korisnika. Znanstvenici pripadaju posebno zahtjevnoj kategoriji korisnika, a oblikovanje usluga koje se mogu ugraditi kao podrška znanstvenoj infrastrukturi izravno utječe na dobrobit cjelokupnog društva.

Izlaganje je bilo usmjereno na dva ključna pitanja kada se promišlja o temi novina s aspekta informacijskih znanosti: zašto su novine predmet istraživanja u informacijskim znanostima, te koliko se i na koji način novine koriste kao izvor informacija za znanstvena istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima, posebice u povijesti i filologiji?

Pored toga, prikazane su odabrane digitalne novinske zbirke te mogućnosti njihova pretraživanja, dijeljenja i korištenja informacija. Izlaganje je temeljeno na rezultatima istraživanja prikupljenim u jednogodišnjem projektu Novinska građa kao izvor znanstvenih informacija u društvenim i humanističkim znanostima.

Više o temi možete pročitati u online izdanju Glasa Slavonije.