U četvrtak, 18. prosinca 2014. godine Ivana Furi obranila je diplomski rad pod nazivom Ponašanje studenata prilikom traženja informacija u elektroničkom okruženju pod mentorstvom prof. dr. sc. Kornelije Petr Balog.
Čitanje tiskanog teksta vs. čitanje e-teksta
Svi oni koji su slušali kolegij Elektroničko nakladništvo i knjižarstvo, kao i Komparativne studije iz nakladništva i knjižarstva vjerojatno su već čuli kako mnoge studije i istraživanja potvrđuju činjenicu da tiskani tekst još uvijek ima prednost pred e-tekstom, čak i kada je u pitanju generacija digitalnih urođenika. Iako gotovo tijekom cijeloga dana koriste svoje gadgete – prijenosna računala, pametne telefone, i dr., te unatoč činjenici da većinu svojih studentskih obveza i zadataka moraju obaviti uz pomoć računala i druge tehnologije, mladi i dalje više vole čitati tiskanu knjigu.
Razlozi su brojni, a profesorica Naomi S. Baron s Američkog sveučilišta u Washingtonu, inače profesorica lingvistike i digitalne komunikacije, zaključuje kako je jedan od razloga i činjenica da čitanje e-teksta često podrazumijeva slabiju koncentraciju i pažnju, pa samim time i slabije razumijevanje pročitanog teksta.
“Without having read Baron’s book, he offered reasons for his print preference that squared with her findings.
The most important one to him is “building a physical map in my mind of where things are.” Researchers say readers remember the location of information simply by page and text layout — that, say, the key piece of dialogue was on that page early in the book with that one long paragraph and a smudge on the corner. Researchers think this plays a key role in comprehension.
But that is more difficult on screens, primarily because the time we devote to reading online is usually spent scanning and skimming, with few places (or little time) for mental markers. Baron cites research showing readers spend a little more than one minute on Web pages, and only 16 percent of people read word-by-word. That behavior can bleed into reading patterns when trying to tackle even lengthier texts on-screen.
“I don’t absorb as much,” one student told Baron. Another said, “It’s harder to keep your place online.” (Izvor: The Washington Post)
Članak možete pročitati na mrežnim stranicama Washigton Posta.
U veljači ove godine profesorica Baron objavila je i novu knjigu pod naslovom Words Onscreen: The Fate of Reading in the Digital World u kojoj istražuje na koji način tehnologija mijenja naše razumijevanje samog procesa čitanja.
Svečano predstavljanje novog izdanja temeljnog bibliografskog standarda “ISBD: Međunarodni standardni bibliografski opis”
Svečano predstavljanje novog izdanja temeljnog bibliografskog standarda ISBD: međunarodni standardni bibliografski opis održat će se u ponedjeljak, 9. veljače 2015. u 13:00 u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnice u Zagrebu. Ovo objedinjeno izdanje ISBD-a zamjenjuje sva dosadašnja izdanja specijaliziranih ISBD-ova za pojedine vrste knjižnične građe te predstavlja vrijedeći IFLA-in standard za bibliografski i kataložni opis svih vrsta građe. Knjigu je prevela dr. sc. Ana Barbarić, a stručna je redaktorica prijevoda dr. sc. Mirna Willer.
O knjizi će govoriti urednica Dina Mašina, prevoditeljica doc. dr. sc. Ana Barbarić i lektorice Tanja Buzina i Elia Ekinović-Micak. Predstavljanje se održava u organizaciji Hrvatskog knjižničarskog društva i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Kazalu sadržaja i predgovorima ISBD-a možete pristupiti putem ove poveznice (bibliografija izdanja HKD-a).
The International Librarians Network – novi ciklus
U ožujku 2015. godine počinje novi ciklus The International Librarians Network (ILN). ILN je međunarodna profesionalna mreža i suradničko-mentorski program usmjeren na pomoć knjižničarima. Program je do sada povezao 1500 knjižničara iz 103 zemlje diljem svijeta, a sudionicima nudi mogućnost da izgrade svoju profesionalnu mrežu, da doznaju kako rade njihovi kolege diljem svijeta te da sudjeluju u stručnim putovanjima.
Mreža/program otvoren je za sve zaposlene u knjižnicama i drugim informacijskim ustanovama, ali i za studente knjižničarstva i informatologije i netom diplomirane knjižničare i informatologe. Program je besplatan, a jedini uvjeti sudjelovanja su postojeća internetska veza, tečno znanje engleskog jezika, sat Vašeg vremena tjedno te želja za razvojem profesionalne suradnje i razmjenom znanja među kolegama iz područja.
Sljedeći ciklus počinje u ožujku 2015. godine, a prijave se zatvaraju u nedjelju, 15. veljače 2015. godine. Broj sudionika je ograničen pa vam savjetujemo da se prijavite na vrijeme kako biste si osigurali mjesto u programu.
Prijaviti se možete ovdje.
(Vijest je preuzeta sa mrežnih stranica HKD-a)
Sudjelovanje studenata na Web hackathonu Software Startup Akademije
U subotu, 31. siječnja 2015. godine održao se OSC SSA (Osijek Software City Software Startup Akademija) Web hackathon čiji je cilj bio izraditi mrežno mjesto za potrebe Software Startup Akademije. Hackathon se održao u prostorima Poduzetničkog inkubatora BIOS d.o.o. u Osijeku (J. J. Strossmayera 341).
Što je Software Startup Akademija? Udruga Osijek Software City (u suradnji s Microsoft Hrvatska, Ekonomskim fakultetom, Elektrotehničkim fakultetom i BIOS poduzetničkim inkubatorom) odlučila je organizirati niz tehničkih i business predavanja na kojima bi se polaznicima kroz praktične primjere približio proces razvoja uspješnih softverskih rješenja. U realizaciji programa sudjeluju iskusni predavači i mentori koji će polaznike pratiti u procesu osmišljavanja i realizacije njihovih softverskih rješenja. Najbolji timovi svoje će projekte prezentirati na WinDays konferenciji.
Kao i na mnogim drugim događajima u organizaciji OSC-a i ovaj su put studenti informatologije, pod mentorstvom dr. sc. Tomislava Jakopeca, sudjelovali u Web hackathonu. U hackathonu je sudjelovalo ukupno 25 natjecatelja podijeljenih u timove, od čega i sedam studenata informatologije: Ana Leh i Dajana Stojanović (tim ADSL) te Ivana Dejanović i Vlado Flinčec (dio tima #labOS) kao studenti 2. godine preddiplomskog studija te Milan Balać, Luka Buljan i Antun Matanović (tim NotFound) kao studenti 1. i 2. godine diplomskog studija. Svaki je tim trebao osmisliti i izraditi svoje rješenje za mrežno mjesto oslanjajući se pritom na određene (obvezne i poželjne) kriterije koji su nosili određene bodove, a svaki je tim mogao skupiti maksimalno 100 bodova.
Hackathon je započeo u 09:00 sati i trajao je do 17:00 sati. Od 17:30 do 18:30 sati timovi su predstavljali svoje radove, nakon čega je stručni žiri od 18:30 do 19:00 sati iste ocjenjivao i na kraju proglasio pobjednika. Pobjedu je odnio tim Noobz u sastavu Filip Stojić i Kristijan Šimenić.
Sudjelovanje na ovom hackathonu pomoglo je studentima informatologije da usporede svoja znanja i vještine s drugim sudionicima i da razviju dodatnu motivaciju za daljni rad i usavršavanje koji će im, vjerujemo, donijeti i još bolje rezultate. Svakako čestitamo svim studentima i želimo im puno uspjeha u daljenjem radu, usavršavanju i na budućim hackathonima.
(Tekst priredio dr. sc. Tomislav Jakopec)
Obrana diplomskog rada
U četvrtak, 22. siječnja 2015. godine Meri Bajić obranila je diplomski rad pod nazivom Informacijske potrebe i čitateljske navike zatvorenika pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković.
Svečana promocija magistara informatologije
Dana 29. siječnja 2015. godine u Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku održana je svečana promocija 32 magistara informatologije: Balković, Luka; Begović, Mia; Borovac, Nikolina; Brčina, Josip; Čičak, Zrinka; Delač, Filip; Ferko, Martina; Glas, Božidar; Grašić, Tanja; Hefer, Ana; Horvat, Maja; Jokić, Andrea; Juhas, Biljana; Klajić, Maja; Knežević, Božana; Koljenik, Dragana; Krstanović, Tanja; Marić, Jasminka; Marjanović, Katarina; Marković, Martina; Orak, Kristina; Pejaković, Andrea; Pejin, Lucija; Perić, Ivona; Putnik, Lea; Račman, Anita; Radmilović, Dino; Rajh, Đuro; Rendulić, Ana; Slijepčević, Tanja; Šehić, Silvana; Vačora, Zsolt.
Čestitamo svim našim (sada već bivšim) studentima i želimo im puno osobnog i profesionalnog uspjeha!
Predavanje gostujućeg predavača
Dr. sc. Sofija Klarin Zadravec, knjižničarska savjetnica za digitalizaciju i djelatnica Zavoda za knjižničarstvo pri NSK održala je 14. siječnja 2015. godine studentima 2. god. preddiplomskog i 2. god. dipl. studija (u okviru kolegija Org. inf. 1 i Teorija i praksa org. informacija) predavanje na temu Funkcionalna granularnost u organizaciji informacija digitalne knjižnice.
Intenzivni razvoj digitalnih knjižnica ukazao je na nepostojanje jednoznačnih pravila u organizaciji informacija digitalne knjižnice što pred samu knjižnicu stavlja različite stručne, organizacijske i tehničke izazove. Tako se počinju javljati novi konceptualni modeli i norme podataka za opis građe koji podrazumijevaju različite razine granularnosti. Odnosno, javlja se koncept funkcionalne granularnosti koji omogućuje prilagodbu stupnja granularnosti određenim potrebama, zahtjevima ili uvjetima doprinoseći tako učinkovitosti i kvaliteti cijelog sustava.
Putovanje knjige podzemnom željeznicom
Reinier Gerritsen, poznati nizozemski fotograf iz Amsterdama, odlučio se na zanimljiv projekt – želio je zabilježiti putovanje knjige podzemnom željeznicom. Tako je počeo fotografirati ljude koji na svojim putovanjima posežu za knjigom. Osim što je svojim fotografijama zabilježio kulturu čitanja pod zemljom, autor je došao i do nekih zanimljivih zaključaka.
“Gerritsen was struck by the incredible diversity of books he saw in the subway system. He was also interested in observing how an individual’s choice of book was as much an expression of identity as an item of clothing. Gerritsen found the L train’s reading material especially interesting.
“The L is the most intellectual line, I think. A lot of people are going to Brooklyn. They read certain books. There is a difference,” he said.
This past spring, Gerritsen returned to New York to take a different look at the decline of printed books, this time photographing readers with their e-readers for a digital book app, The Last Book Revisited.
“I found it quite boring. If you shoot people with a book, it’s so much more interesting,” he said.”
Tko su ‘najčitaniji autori i naslovi’ u podzemnoj željeznici možete provjeriti i na Gerritsenovim fotografijama objavljenima na njegovoj mrežnoj stranici.
Potpisan sporazum o suradnji s tvrtkom Osječka Radionica Kvalitetnih Aplikacija d.o.o.
Filozofski fakultet potpisao je sporazum o suradnji oko održavanja stručnih aktivnosti studenata preddiplomskog studija Informatologije. Sporazum je potpisan s tvrtkom Osječka Radionica Kvalitetnih Aplikacija d.o.o. (ORKA). Tvrtka je specijalizirana za izradu visokokvalitetnih ERP (Enterprise Resources Planning) poslovnih informatičkih rješenja za proizvodnju i maloprodaju – kako za male, tako i za velike korisnike..
Ciljevi i organizacija stručne prakse, studentske obveze, sadržaj stručne prakse, mentorstvo i voditeljstvo te ostala pitanja u vezi sa stručnom praksom uređeni su dokumentom Pravilnik o stručnoj praksi studenata preddiplomskog studija Informatologije.