“London, baby!” bila je rečenica koju su Facebook prijatelji većine studenata 2. godine diplomskog studija informatologije mogli pročitati u rano poslijepodne ponedjeljka, 13. travnja 2015. godine, kada smo se sa Klise zaputili u London. Nakon ugodnog i prilično kratkog leta sletjeli smo na londonski aerodrom Stansted i autobusom se zaputili u sam centar Londona, do hostela Clink 261. U trenucima netom nakon kratkog ostavljanja prtljage i raspakiravanja svi smo pohrlili pronaći večeru, a zatim (ovisno o stadiju umora) razgledavati grad ili se udobno smjestiti u hostelsku common room i proveli večer uz druženje, jer ipak se nismo ovako okupili od izlaganja pilot projekata!
Sljedeće jutro smo se, poput pravih informatologa, uputili u British Museum gdje smo ostali zapanjeni svim artefaktima poput kamena iz Rosette, brojnih mumija (koje nisu najugodnijeg mirisa), rimskih umjetnina i bisti te vikinškog oružja poput Thorovog čekića. U muzeju smo susreli i još nekoliko studijskih obilazaka čiji su polaznici doduše bili puno mlađi i slađi od nas (a na trenutke i pozorniji). Nakon muzeja uputili smo se u British library te smo putem do knjižnice napokon počeli uviđati sve londonske ljepote poput raznih crkvi, parkova, kazališta i uličica prepunih crvenih telefonskih govornica i pubova. Prelazeći silne ulice, odnosno njihove pješačke prijelaze, prvog dana smo nailazili na probleme poput stajanja na crvenom svjetlu semafora i gledanja na krivu stranu ulice u potrazi za prijetećim vozilima. Naime, u Londonu jedino turisti čekaju zeleno svjetlo na pješačkom prijelazu, a rođeni Britanci očito se vode mišlju da je zeleno svjetlo na semaforu za kukavice. Nakon kave iz Starbucksa, u British Library došli smo puni elana i ostali potpuno zapanjeni. Dočekalo nas je dvoje vodiča te smo se u grupama zaputili u razgledavanje knjižnice. Prilikom razgledavanja saznali smo da je prostor knjižnice, iako ogroman, manji nego što je početno planirano te smo u praksi doživjeli knjižnično trojstvo: nedostatak novca, nedostatak osoblja i nedostatak prostora. Naravno, da nam nije naglašeno kako je prostor zapravo manji ne bismo niti primijetili nedostatke jer je knjižnica potpuno veličanstvena. Na sredini knjižnice u staklenom spremištu nalazi se tzv. King’s Library odnosno zbirka knjiga kralja Georgea III te je ta zbirka ujedno jedino od sve građe koja se može vidjeti u knjižnici. Naime, građa knjižnice nalazi se na 6 katova podrumskog spremišta te se svaka jedinica građe naručuje i korisniku dostavlja u roku od najviše 70 minuta, dok je prosjek dostavljanja knjige korisniku 20 minuta. Osobe koje se žele učlaniti u knjižnjicu u pravilu dolaze s popisom literature iz određenih predmetnih područja te jedino na taj način dobivaju pristup građi uz Reader’s pass te se ne smatraju korisnicima nego čitačima (naime, građa se ne posuđuje i niti u jednom trenutku ne napušta knjižicu). Kao šećer na kraju toga dana, imali smo čast razgledati vrijedne primjerke građe poput Gutenbergove Biblije, Codex Sinaiticusa, dnevnika Anne Frank, originalnih rukopisa Jane Austen, Shakespearea, Da Vincija te izvorne tekstove pjesama Beatlesa. Nakon razgledavanja knjižnice, s obzirom na blizinu King’s Crossa zaputili smo se na peron 9 i ¾ gdje smo se fotografirali u bojama svojih Hogwarts kuća. Potom se dio studenata zaputio u šoping na Oxford Street koja je inače poznata po mnogobrojnih trgovinama za svačiji ukus, dok su se oni umorniji uputili prema hostelu predahnuti te otišli isprobati poznati pub crawl u čemu smo se pokazali iznimno lošima jer smo stigli samo do jednog puba.
Dan treći, srijeda, bila je vrlo uzbudljiva jer je uključivala čak dva posjeta knjižnici. U prijepodnevnim satima uputili smo se u obilazak odjela konzervacije i restauracije gdje smo naučili i imali priliku vidjeti kako se realizira proces restauracije oštećenih knjiga te termički prešani zlatotisak (na kraju smo svi završili sa zlatom na rukama, a neki su si od zlata pravili i naušnice). Takvi zlatni, uputili smo se u razgledavanje odjela slavistike s gospodinom Milanom Grbom, koji nam opisao prosječan radni dan u knjižnici, postupak akvizicije građe te kriterije odabira građe. Posebno zanimljivo bilo je razgledavanje koje je pripremio posebno za nas, a sastojalo se od najvrijednijih knjiga tiskanih na hrvatskom jeziku koje British Library posjeduje, među kojima se našla i knjiga tiskana u Osijeku. Nakon razgledavanja slavističkog odjela, uputili smo se na predavanje dr. Aquilesa Alencar-Braynera koji nam je govorio o zaštiti digitalne građe, radu, ustrojstvu i projektima odjela za digitalnu zaštitu. Projekti koje bismo posebno istaknuli su projekt digitalizacije starih karti Londona koje je bilo teško pozicionirati u današnjem prostoru s obzirom na izmjene tlocrta grada; stoga je British Library omogućila geomapiranje digitaliziranih karti s današnjima na principu spajanja lokacija na starim i sadašnjim kartama identificirajući ih kao isto mjesto. Alencar-Brayner istaknuo je uspješnost projekta koja se očitovala u tome što su u roku od dva sata sve karte bile potpuno označene. Drugi projekt kojeg bismo istaknuli dostupan je na stranici knjižnice, a uključuje pohranjene zvučne zapise različitih naglasaka i narječja. Nakon predavanja nastupila je zanimljiva rasprava. Nakon obilaska knjižnice zaputili smo se prema centru Londona odnosno na Trafalgar Square, do zgrade britanskog parlamenta s poznatim Big Benom, Westminster Abbey, London Eye, Buckinghamsku palaču i brojne parkove uključujući i najpoznatiji i najveći Hyde Park. Obilazeći London poželjeli smo se odmoriti vožnjom na carouselu no na sveopću žalost isključili su ga u trenutku kad smo htjeli kupiti karte. Obilazeći Camden Market imali smo priliku okušati se u cjenkanju s mnogobrojnim prodavačima šetajući s kineskim fast foodom u rukama da stignemo kupiti što više suvenira. Nakon uzbudljivog dana ponovno smo se uputili u sada već naš pub The Rocket, ovaj puta u društvu naših profesorica.
Četvrtak smo počeli šetnjom do prekrasnog Regent’s parka u kojem smo uživali u prirodi okruženi vjevericama, a potom smo se zaputili na još jedno zanimljivo predavanje na temu digitalne zaštite koje su održali Michael Day i Peter May, popularno prozvani MayDay. Tijekom predavanja imali smo priliku nadopuniti teorijski temelj stečen na kolegiju Čuvanje i zaštita elektroničkih dokumenata te vidjeti kako se teorija provodi u praksi. Nakon predavanja, metroom smo se zaputili prema Natural History Museumu, Science Museumu te Victoria and Albert Museumu u kojima smo imali prilike vidjeti prošlost i budućnost – u Natural Historyu kosti dinosaurusa, kosti mamuta, fosile i ostale izumrle vrste, u Victoria and Albertu brojne kostime, a u Science Museumu predmete i strojeve koji su obilježili povijest poput parnog stroja, lokomotiva, aviona, automobila, raketa, ali i naše projekcije kako bismo izgledali da smo drugog spola i da smo starci. Osim samih eksponata, oduševili smo se i muzejskim trgovinama u kojima smo se zadržali podjednako kao i razgledavajući same muzeje. Nakon navedenih, posjetili smo i još jedan muzej, Sherlock Holmes Museum, na svima poznatoj lokaciji – 221b Baker Street.
Rezime putovanja mogao bi se svesti na – veliko iskustvo na području struke, ispunjenje sna svakog mladog informatologa, odlično vrijeme, čudna hrana, multikulturalnost, vrijedna poznanstva i uspomene za cijeli život.
(Tekst napisale Ivana Turk i Elizabeta Vujnovac)
“London, baby!” bila je rečenica koju su Facebook prijatelji većine studenata 2. godine diplomskog studija informatologije mogli pročitati u rano poslijepodne ponedjeljka, 13. travnja 2015. godine, kada smo se sa Klise zaputili u London. Nakon ugodnog i prilično kratkog leta sletjeli smo na londonski aerodrom Stansted i autobusom se zaputili u sam centar Londona, do hostela Clink 261. U trenucima netom nakon kratkog ostavljanja prtljage i raspakiravanja svi smo pohrlili pronaći večeru, a zatim (ovisno o stadiju umora) razgledavati grad ili se udobno smjestiti u hostelsku hfbfcommon room i provesti večer uz druženje, jer ipak se nismo ovako okupili od izlaganja pilot projekata!
