Moje iskustvo s prakse u Hrvatskoj narodnoj banci

Ove akademske godine objavljen je Natječaj HNB-a u kojemu je pisalo da traže studente za obavljanje studentske stručne prakse. Ono što me posebno potaknulo da se prijavim bilo je to što sam prvi put vidjela da u natječaju traže, između ostalih, i informacijske stručnjake. Bilo mi je drago što su prepoznali da traže baš nas te sam to shvatila kao priliku koju ne bih trebala propustiti i prijavila sam se.

Praksa je trajala točno mjesec dana i radila sam svaki dan puno radno vrijeme, od 8h-16h i odrađivala sam je u Informacijsko-dokumentacijskom odjelu koji inače obuhvaća arhiv i knjižnicu Banke. Radila sam kao informacijski stručnjak u arhivu, a voditelj arhiva je gospodin Egon Kraljević kojemu sam jako zahvalna što me upućivao u svaki novi posao koji je morao odraditi i sa strpljenjem mi pokazivao i objašnjavao sve što me zanimalo.

Moje radno mjesto nalazilo se u uredu s još pet studenata koji imaju priliku raditi ondje preko Student servisa. Atmosfera u uredu je bila vrlo opuštena, ali i radna, što i je najbolja kombinacija za veću efektivnost i produktivnost u poslu.

Što se tiče posla, odrađivala sam poslove vezane uz digitalizaciju gradiva. Točnije, pripremala sam gradivo za digitalizaciju, tzv. patchiranjem i skeniranjem, nakon čega sam ga vraćala u prvobitno stanje, tzv. odpatch. Ovaj postupak radi se sa svakim pojedinim registrom. Osim pripreme za digitalizaciju, išla sam i na preuzimanje gradiva u razne direkcije kojega su one pripremile te smo ga smještali u arhiv gdje smo mu dodjeljivali mjesto i brojeve. Također, jedan od poslova s kojim sam se upoznala jeste i izlučivanje gradiva iz arhiva. Poznavajući zakone i pravila, zajedno s gospodinom Egonom, izrađivala sam popise za izlučivanje. Pomoću izrađenih popisa gradivo se pronalazi u arhivu i uništava se pomoću stroja za uništavanje i rezanje papira. Najveći dio mog posla odnosio se na opis starijeg gradiva. Opisala sam stotinjak registara onim atributima koje zahtijeva poslovanje arhiva. Dakle, htjela bih naglasiti, iako je već poznato, kako je praktični rad jako bitan za razumijevanje i shvaćanje nekoga posla pa tako i ovdje. Na fakultetu sam učila o teoriji poslovanja arhiva, što mi tada i nije bilo posve jasno, ali tek kada sam i sama to primijenila, odradila neke od navedenih poslova, shvatila sam kako su svi ti postupci i procesi jednostavni i laki za odraditi. Poslove sam ukratko opisala jer ne želim stavljati naglasak samo na to što sam radila, želim reći da steći radno iskustvo ne znači samo naučiti nešto raditi, već puno više od toga.

Nakon samo prvog dana prakse, više je nisam doživljavala kao obvezu, nije mi bila opterećenje, jer, baš naprotiv, uživala sam u tih mjesec dana, spojila sam ugodno s korisnim. Ovom praksom proširila sam vidike, osjetila kako je to biti zaposlenik ovakve institucije, vidjela kako stvari funkcioniraju negdje dalje pa i konkretno upoznala arhivski posao u praksi i još puno toga. Ono što je najvažnijee jeste da su moja očekivanja ispunjena, ali ja sam doživjela i više od očekivanoga. Mislim da je svaki čovjek zadovoljan kada nakon određenog posla i uloženog truda vidi da vrijeme nije potrošeno uzalud, nego da je iz toga izvukao nešto pozitivno i korisno, ono što ide njemu na izgradnju pa prema tome, i na izgradnju njegove zajednice.

(Tekst napisala Ema Čelebić)

Obrane diplomskih radova

U četvrtak, 09. srpnja 2015. godine Ivana Macokatić obranila je diplomski rad pod nazivom Digitalna besmrtnost: stavovi i uvjerenja o digitalnom životu poslije smrti pod mentorstvom doc. dr. sc. Borisa Badurine i sumentorstvom dr. sc. Milijane Mičunović.

U petak, 10. srpnja 2015. godine Ivana Nogalo obranila je diplomski rad pod nazivom Kvaliteta knjižnične zbirke: knjižnica Osnovne škole Čeminac pod mentorstvom prof. dr. sc. Kornelije Petr Balog.

 

Obrana doktorskog rada

Dana 6. srpnja 2015. godine Darko Lacović obranio je doktorski rad na temu Informacijske potrebe i ponašanja katoličkih svećenika pri traženju i korištenju informacija za pastoralni rad pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Sanjice Faletar Tanacković i doc. dr. sc. Ive Džinića. Obrana se održala na Sveučilištu u Zadru pred stručnim povjerenstvom u sastavu: izv. prof. dr. sc. Ivanka Stričević, doc. dr. sc. Ivo Džinić i doc. dr. sc. Franjo Pehar.

Čestitamo kolegi Lacoviću i želimo mu puno uspjeha u daljnjem radu.

Svečana promocija magistara informatologije i magistara hrvatskog jezika i književnosti i knjižničarstva

Dana 03. srpnja 2015. godine u Svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Osijeku održana je svečana promocija diplomiranih studenata Filozofskog fakuletat u Osijeku. Među diplomiranim studentima na ovoj je promociji bilo i deset naših studenata, točnije šest magistara informatologije i četiri magistra hrvatskog jezika i književnosti i knjižničarstva: Bajić, Meri; Đurđević, Anja; Furi, Ivana; Jukić, Iva; Marčetić, Hana; Smajić, Andrea; Dorić, Maja; Muha, Maja; Pauzer, Mato i Tomaz, Dijana.

Čestitamo svim našim (sada već bivšim) studentima i želimo im puno osobnog i profesionalnog uspjeha!

Što Osijek Software City misli o novom studijskom programu “Informacijska tehnologija”?

Što Osijek Software City misli o novom dvopredmetnom diplomskom studiju Informacijske tehnologije možete pročitati na njihovim mrežnim stranicama.

Budući da su neki od ciljeva djelovanja OSC Udruge i usmjeravanje obrazovanja u području IT-a te zapošljavanje mladih obrazovanih stručnjaka u IT industriji, drago nam je da je program novog diplomskog studija naišao na njihovo veliko odobravanje.

Zahvaljujemo se na iskazanoj podršci i marketingu našeg novog studija i radujemo se budućoj suradnji. 🙂

Erasmus+ praksa v Mestni knjižnici Ljubljana

Vjerujem da nema potrebe za objašnjavanjem zašto je stručna praksa, a posebno Erasmus+ praksa, zanimljiva i korisna za jednog studenta. O tome se puno priča i većinom smo svi svjesni koliko je to dragocjena prilika za doživjeti i naučiti nešto novo, ali i upoznati nova mjesta i nove ljude. Radije bih se posvetila pitanju zašto baš praksa u MKL?

Moja je želja da odem upravo tamo počela zahvaljujući Kristini i Zrinki, dvjema kolegicama-studenticama iz Zadra, koje su prošlo ljeto tri mjeseca provela na praksi u Ljubljani. Njihova iskustva i oduševljenost tamošnjom gradskom knjižnicom, u kombinaciji s uvjerenjem da treba njegovati kontakte i dobrosusjedske odnose sa zemljom čije su prakse na području knjižničarstva ujedno i vrlo slične i vrlo različite hrvatskima, potaknula su me na odluku da se prijavim na Erasmus+ praksu.

Proces prijave je vrlo jednostavan (i, ako nekoga zanima, slobodno neka mi se obrati da mu pomognem – i ja sam imala pomoć od kolega koji su to već prošli) i nakon prikupljene papirologije, obavljenog testiranja znanja stranog jezika te motivacijskog razgovora, bila sam spremna za dva mjeseca u Sloveniji.

Program koji su mi poslali već je sam po sebi govorio o količini truda i razmišljanja koji su uloženi u osmišljavanje moje prakse. Svaki je dan ispunjen zbivanjima i, da vas ne varam, u početku je znalo biti i naporno. Međutim, kad mi se i činilo da je četvrta ili peta osoba s kojom trebam proći upoznavanje njegovog ili njezinog radnog mjesta već previše, njihove zanimljive priče i osoban pristup, olakšavale su mi da zadržim pozornost i maksimalno se dam u svaki novi razgovor. Moram istaknuti i da je program bio vrlo fleksibilan, da su svi bili otvoreni za prilagođavanje mojim interesima i željama, a ako sam u bilo kojem trenutku odlučila da trebam pauzu svi su imali razumjevanja.

U početku mi je jezik malo predstavljao problem, što je i najveći dio razloga zašto su prva dva tjedna teža od ostalih. No nakon toga sam bez problema mogla razumijeti slovenski, neovisno o naglascima, a na kraju sam pročitala i nekoliko knjiga na slovenskom.

Sama praksa je protekla kroz upoznavanje rada mreže knjižnica koje čine MKL, putovanja u okolna mjesta i knjižnice poput Kranjske, Kamničke, knjižnice Vrhnika (koja je uređena kao svojevrstan hommage tvornici kože koja je prije djelovala u tom prostoru, strašno originalno i dobro izvedeno!), zatim u Medvodama, Sveučilišne knjižnice itd. Posjetila sam i Centralnu tehnišku knjižnicu te Narodnu in universitetnu knjižnicu, NSK Slovenije. ￿

Bilo je tu i drugih poslova, koji su klasičniji za studentsku praksu – slaganje majica i pretipkavanje popisa pročitanih knjiga za projekt Poletavci, zatim pripremanje vreća s knjigama za projekt Maček v žaklju – nešto kao spoj na slijepo s knjigom, i slično. No i to je bilo na volju udeleženke, odnosno nisam morala raditi ako mi nije bilo zabavno. Uz nabrojane, predstavljeni su mi projekti Mesto bere (Grad čita), Beremo s tačkami (gdje djeca čitaju psima), a sudjelovala sam i u pripremi te izradi ankete za neke koji su još u fazi pokretanja. Posjetila sam Pionirski oddelk i puno čula o procesu vrednovanja literature za mlade u Sloveniji, o čemu se puno pričalo i na konferenciji Bologna po Bologni, kojoj sam također prisustvovala. Vrlo sam zavoljela i Trubarjevu hišu literature u kojoj se organiziraju razgovori s autorima i druga zanimljiva događanja. Osim ekskurzije u Kamnik na temu Priredaba i obrazovanja djece te Konferenciji Knjige brez meja Bologne po Bologni bila sam i na Danu dobrih praksi u Grosuplju, posebno zanimljivom seminaru Praktični vidiki objavljivanja v odprtem dostupu, Strukovnom događaju Evropski programi izobraževanja odraslih, na kojem sam kratko pretstavila i svoju praksu, te sam sudjelovala na obilježavanju Dana MKL. Prisustvovala sam i čitalačkim klubovima Berem, torej mislim i Brali krog.

Uz sve te načine na koje sam se imala priliku dodatno obrazovati kroz ovu praksu, na terenu sam vidjela Slovensku knjižnicu sa zbirkom minijaturnih knjiga, Šentvid – takozvanu Zelenu knjižnicu, Franceta Škerla sa zbirkom igračaka te još velik broj njih koje nema smisla nabrajati. Meni je posebno draga bila knjižnica Rudnik, a u slobodno vrijeme posjetila sam i Maribor, pa sam svratila pogledati i njiihovu knjižnicu. Bila sam iskreno impresionirana knjižnicama koje sam posjetila, svaka je bila posebna i na svoj način privlačna. Najviše sam vremena, ipak, provela u Knjižnici Otona Župančića, centralnoj knjižnici, u društvu zanimljivih, dragih i pametnih ljudi s kojima sam se brzo osjećala opušteno i domaće.

Poseban doživljaj predstavljala mi je Bibliopedagoška ura zahvaljujući kojoj sam imala priliku čitati slikovnicu i pjevati na slovenskom djeci s posebnim potrebama. Dan proveden u Bibliobusu bio je jednako uzbudljivo i zanimljivo iskustvo, a uz sve to, te one klasične aspekte knjižničarskog posla (koji nisu tako klasični u mreži knjižnica s više od 30 knjižnica), predstavljeni su mi i Borza dela, Borza znanja i Središče za samostojno učenje u sklopu Centra vseživljenskega učenja, portal e-knjiga na prodaju i posudbu Biblos, skupni katalog COBISS (jedan za cijelu Sloveniju!) te stvarno velik broj drugih usluga dostupnih na mreži. Imala sam i par zadataka koji su me podsjećali na studij Informatologije. Primjerice izrada ankete 1ka, mapiranje i eko karte, pa uz par razgovora nekoliko analiza poput zadataka analize i usporedbe strategije narodnih knjižnica, a naučila sam se snalaziti i u Joomla! CMSu. Sve je to bilo vrlo opušteno i zabavno, kao i ljudi koji su me okruživali. O tome bolje da ni ne počinjem.

Uz sve ovo, stigla sam i putovati po Sloveniji, vidjeti okolna mjesta, posjetiti Bled, Brezje, Bohinj i Maribor. Tako sam se i kupala, a doživjela sam i noćni život. Upoznala sam puno strašno zanimljivih ljudi, a naučila sam i puno toga o kulturi Slovenije, Hrvatske, multikulturalnosti… I nećete vjerovati, ali ovo je bio maksimalno skraćeni osvrt na moja dva mjeseca u Sloveniji, još sam puno toga ispustila!

Praksa u MKL za mene predstavlja ne samo jedinstveno i zanimljivo iskustvo, pa čak niti samo jedinstven uvid u djelovanje knjižnice te svjedočenje o razvoju projekata i drugih procesa unutar knjižnice od samih začetaka i teorije do konkretne implementacije, već i način da se pokrene komunikacija između ovih dviju srodnih knjižničarskih praksa te velik korak u učenju o otvaranju i razumijevanju, prilagođavanju i poštovanju te mnogo drugih velikih riječi, koje postanu još zanimljivije kada ih doživite u praksi. Imala sam sreće da sam svoje vrijeme u Ljubljani provela u vrijeme krcato događanjima i vrlo sam zadovoljna svojom odlukom da tamo provedem praksu. I iskreno se nadam da će biti još puno Osječkih studenata, a posbeno Informatologa, koji će iskoristiti ovu priliku!

(Tekst napisala Hana Marčetić)

Shift 2015

10. lipnja 2015. Dan #1

Nakon duge vožnje vlakom do Zagreba, presjedanja i čekanja idućeg vlaka te još duže vožnje uz predivne poglede na prirodu i more, napokon stižemo na odredište. Očaravajući Split čak niti rano u jutro nije pust; štandovi s torbama, šeširima i ostalim raznovrsnim suvenirima, koji privlače pažnju mnogobrojnih turista, niču na svakom koraku. Ulice su pune turista iz svih krajeva svijeta. Dok neki od njih žure na vlak ili autobus, čekaju trajekte sjedeći u parkovima i spavajući na klupama, neki, poput nas dvije, traže svoj smještaj te se probijaju gradom sa svojom prtljagom. Iako su nam sve potrebne lokacije bile međusobno poprilično blizu, detaljno smo proučile kartu kako bi izbjegle lutanja i gubljenja malim uličicama i prolazima grada Splita. Brzo smo pronašle naš hostel Golly&Bossy gdje se prijavljujemo i, oduševljene prostorom, osobljem i pogledom, započinjemo daljnje razgledavanje i pripreme za konferenciju idući dan.

Nakon odmora od puta i upoznavanja s gradom, dolazi vrijeme za ozbiljnost i ispunjavanje zadataka koji se nalaze pred nama. Nakon nekoliko razmijenjenih mailova s upitom za pomoć u organizaciji konferencije s gospođicom Katarinom, koja se bavi odnosima s javnošću, dolazimo (nakon kraće pomutnje s Google mapama) do Muzeja grada Splita, gdje se ona nalazi. Dolaskom vidimo Shift zastavice i plakate čime smo znale da smo na pravom mjestu. Mnoštvo je ljudi užurbano radilo u poslovima koji su im bili zadani te se sve činilo kako bi sutrašnja konferencija bila kvalitetno pripremljena. Upoznajemo se s Katarinom, zahvaljujući ljubaznim ljudima koji su nas do nje uputili i saznajemo da je organizacija pokrivena dovoljnim brojem volontera te da nemamo u čemu sudjelovati, osim uživati u danu i provedenom vremenu u gradu te sutra na predavanjima i ostalim događanjima na konferenciji (što nam je Katarina lijepo rekla, ugodno iznenađena našim upitom za pomoć). Kako smo se taj dan upoznale s gradom, nije nam bio problem pronaći Hrvatsko narodno kazalište u kojem se održavala konferencija. Kazalište je također bilo potpuno u znaku konferencije, ukrašeno zastavama i plakatima Shifta, ali i okruženo organizatorima i volonterima koji su užurbano obavljali posljednje pripreme za sutrašnji događaj.

11. lipnja 2015. Dan #2

Nakon što smo vidjele pripreme za konferenciju, znale smo da se sprema nešto veliko. Iz tog razloga nismo imale problema s ranojutarnjim buđenjem i pripremama na odlazak i cjelodnevno provođenje vremena na konferenciji. Dolaskom pred kazalište, imale smo što i vidjeti: nismo bile jedine takvog mišljenja. Iako je unutrašnjost kazališta bila prostrana, još je dugačak red bio vani tijekom registracije sudionika. Mnogi su novinari ispred kazališta pred kamerama govorili o događaju, fotoaparati su blicali sa svih strana i sve to u očekivanju početka konferencije. U redu nismo dugo čekale, brojni volonteri su vrlo brzo rješavali registracije i akreditiranje prijavljenih. Kako smo se unaprijed informirale o događaju, znale smo da će biti mnogo sudionika te nas broj nije iznenadio; čak što više, bile smo ushićene biti dio tako ozbiljnoga i profesionalnoga događaja. S dobivenim smo akreditacijama krenule do dvorane, koja nas je očarala svojim bogatim izgledom i u kojoj smo potražile slobodna mjesta te uzbuđeno pričekale početak programa.

Uslijedio je govor otvorenja kojeg su održali gradonačelnik grada Splita Ivo Baldasar, župan splitsko-dalmatinski Zlatko Ževrnja, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i savjetnik Predsjednice Republike za gospodarstvo Marko Jurčić. Prije početka programa na pozornici se pojavio i organizator konferencije Ivan Burazin, koji je publici objasnio kako je došao na ideju konferencije u Splitu te opisao tijek napredovanja svakog idućeg Shifta, sve do ovogodišnjega, na kojemu smo imale priliku prisustvovati. Daljnju riječ preuzeo je voditelj konferencije Peter Hopwood koji nam nije dao izbora nego napraviti najbolji meksički val kako bi nastavili dalje do prvog govornika. Uvježbavanjem vala, uspjeli smo postići onaj (po njemu) zadovoljavajući te nam je najavio Mikea Butchera s govorom o razvoju startup-a i velikim tehnološkim trendovima.

Mike je naišao na veliko oduševljenje publike koju je svojim specifičnim pristupom zalijepio za svaku svoju riječ (nakon malo istraživanja, bilo nam je jasno zašto je ‘faca’; odakle toliko oduševljenje (pa i naše), s obzirom na njegovu razvijenu profesionalnost i poprilično ispunjen životopis). Nismo primijetile da promiče vrijeme sve dok nam Mike nije uputio onaj završni „thank you Split and goodbye“, nakon čega je Peter na pozornicu pozvao Andreu Barricu. Ona nas je upoznala sa svojim startup-om InDinero, navodeći sve uspone i padove na koje je naišla zajedno sa svojim timom, te kako su zajedničkim snagama ipak izborili uspjeh, bez obzira na ekstremne poteze koje su morali povući. Nakon njezina govora, došlo je vrijeme za Shift Challenge na kojemu su četiri suca (Andrea Barrica, Nick Grossman, Amy Cosper, Mike Butcher) analizirali rad prvih šest startup timova i tražili im slabe točke kako bi poboljšali svoje projekte.

Nismo znale što očekivati, ali timovi su se pokazali veoma dobrima, većina njih je imala već aktivne projekte sa svojim korisnicima koje su htjeli unaprijediti, a ne samo ideje koje bi htjeli razviti. Challenge se pokazao veoma zanimljivim s obzirom na raznolikost predstavljenih ideja i projekata timova, a dočekali su ih suci za koje smo se već ranije uvjerile da uz njihovo sudjelovanje, ne može biti razočaravajuće, već upravo suprotno – zanimljivo i korisno. Nakon pauze za ručak, konferencija se nastavlja prezentacijom Nicka Grossmana (Union Square Ventures) koji je govorio o beskrajnom tijeku dominacije i disruptivnih inovacija koje se svakodnevno odvijaju u razvoju tehnologije. Uslijedio je chat sa Amy Cosper, glavnom urednicom magazina Entrepreneur, a zatim i novih šest timova na Shift Challenge-u. Drugi Challenge značio je predstavljenih 12 projekata koji su činili pola prijavljenih, nakon čega je uslijedila pauza za kavu, a druga polovica projekata pričekala je idući dan za 3 minute svog trenutka. Konferencija se nastavlja razgovorom sa Shai Winingerom, Tomazom Stolfaom te Orom Offerom. Iz tih razgovora saznali smo nešto više o Fiverru, Layeru i SimilarWebu.

Posljednji govor u prvom danu konferencije održao je Evan Stites-Clayton iz Teespringa, koji je govorio o rušenju granica i kreiranju novih prilika, i to na globalnoj razini. U tom još jednom u nizu zanimljivih predavanja saznali smo kako je Teespring pomogao brojnim ljudima u zarađivanju i općenito kako se rodila ideja Teespringa. Gledajući dnevni plan događaja, posljednji govor trebao je održati još Steve Huffman, no umjesto njega na pozornicu je došao Peter i objasnio kako je Steve zbog posla morao otkazati svoj govor na Shiftu. To nas je malo razočaralo s obzirom da nas je zanimalo što bi imao reći o Redditu i Hipmunku, ali vjerojatno bi nam bilo i previše toliko pozitivnih dobrih govora u jednom danu; stoga bolje spriječiti (da se malo utješimo). Tu je došao trenutak pozdravnog govora za prvi dan konferencije, poziv svima na afterparty u splitskom kafiću Moon i najava za sutrašnji, završni dan.

13. lipnja 2105. Dan #3

Drugi dan konferencije započeo je nešto malo kasnije od prvoga (vjerojatno pametno proračunato gledajući na afterparty noć ranije), tako da smo se uspjele odmoriti i skupiti energije za drugi, još uzbudljiviji dan pred nama. Zagrijavanje prezentacijom o strategiji razvoja proizvoda u svijetu startup-a započeo je Des Traynor iz Intercoma. Iako je održao podosta zanimljiv govor, u zraku se osjetila nestrpljivost publike za onim što slijedi nakon njega. To je posebno došlo do izražaja kada je u svojoj prezentaciji (slučajno ili namjerno, nismo sigurne), prikazao sliku Octocat maskote uz tekst „to help people write better code“.

Svi smo znali što slijedi. Odmah nakon što je Peter najavio Tomov izlazak pred publiku (koja je, usput rečeno, dotle popunila svako mjesto u kazalištu), pljeskanje je ispunilo cijelu unutrašnjost. Dugo iščekivanje je dočekalo svoje vrijeme. Tom Preston-Werner, jedan od osnivača i nekadašnji CEO GitHub-a, zagovornik open source-a, suosnivač Codestartera ‘i još sto i jedna kvaliteta’. Upijali smo svaku njegovu riječ. Ne zato što je to on i što svi znaju za GitHub; razlog je u tome što je svaka njegova riječ bila neopisivno ispravna, logična i realna: „Invest in your team. Help your users kick ass. Money is a by-product.“ Potvrdio je sve ono pozitivno što smo o njemu mislili. Zaposlenici mogu reći da rade s njim, a ne za njega. Moglo bi se tu još puno pisati o njegovu izlaganju, ali i drugi zaslužuju koju riječ hvale.

Publika je oduševljeno, još pod dojmom, pljeskom pozdravila Toma. Na pozornicu dolazi T. Preston-Werner te se Peter nakon najave povlači s pozornice i daje riječ novom govoru. Ne, nije greška u najavi. Riječ je o Tomovoj ženi Theresi, koja zajedno s njim sudjeluje u projektu Codestarter, kojim žele što većem broju zainteresirane djece omogućiti uvjete za kodiranje i napredovanje, ukoliko su u uvjetima koji im ne pružaju takve mogućnosti. Govor na Shift konferenciji bio je prvi veći govor koji je Theresa ikad održala te se uzbuđenost u njezinu glasu mogla primijetiti, no bez obzira na to, prenijela je govor o humanosti i objasnila važnost doniranja, s pogledom na bolju i svjetliju budućnost. Prije ručka uslijedio je govor Stana Schrodera (Mashable), a nakon njega na red je došao Allan Grant i njegova priča o nastanku Hired.com te priča gdje je tanka granica između ludosti i genijalnosti koja priječi/vodi do uspjeha. U konačnici su preostala još dva Challenge-a u kojima su preostali timovi prestavljali svoje projekte pred sucima i publikom, a između njih je publika mogla poslušati razgovor s Aaronom Whiteom iz Venrocka i zatim nakon kratke pauze priču Qasara Younisa iz Y Combinatora. Posljednji govor, prije ceremonije zatvaranja, održao je Marcus Segal (Zynga), u kojem je ispričao kako je došlo do preokreta u shvaćanju njegove budućnosti i što želi raditi, i to tijekom igranja igre s jednom staricom (iz tog je razloga i naziv njegovog govora „Lessons from the Journey“ bio veoma prikladan). Završetak Segalova govora značio je početak najnapetijeg dijela za sve timove koji su sudjelovali sa svojim projektima u Challenge-ima: proglašenje triju najboljih projekata. Završnim se govorom Shift polako privodio kraju, a konačnu zahvalu iznio je organizator Ivan Burazin, nakon koje je na pozornicu pozvao sve volontere i sudionike koji su pomogli u organiziranju i provedbi Shift konferencije u 2015. godini. S obzirom da smo i bili u kazalištu, zastori su se teatralno spustili i ostavili publiku pod posebnim doživljajem.

Za nas spušteni zastori nisu još značili kraj konferencije s obzirom da smo se ‘slučajno’ našle kod izlaza iz dvorane istovremeno kad i Tom s kojim smo se zaustavile u hodniku, izmijenile par riječi i uhvatile fotografiju koja će uvijek vraćati sjećanja na taj događaj!

I konačna poruka svih izlagača te summa summarum cijelog događaja bi bila:

(Tekst napisala Josipa Iljić)

Test Your Knowledge

 

 

Mobilna Android aplikacija FFOS Test Your Knowledge objavljena je u svibnju 2015. godine u sklopu Pilot programskih ugovora i služi za uvježbavanje engleskog jezika. Nastala je u suradnji Vlatke Ivić, više lektorice s Odsjeka za engleski jezik i književnost, dr. sc. Tomislava Jakopeca i studenta Antuna Matanovića s Odsjeka za informacijske znanosti. Sam razvoj i testiranje aplikacije trajali su više od mjesec dana i trenutna objavljena verzija je 1.0.2 što znači da se tijekom testiranja prilagođavala nekim od starijih uređaja na kojima su pronađene pogreške u radu te se povećavalo korisničko iskustvo korištenja povećanjem intuitivnosti i jednostavnosti. Izrađena je korištenjem Ionic Frameworka, radne okoline koja služi za hibridan način izrade mobilnih aplikacija, a tehnologije korištene u izradi su HTML, CSS i JavaScript (unutar koje je korišten jQuery te AngularJS na kojem je i najveći naglasak zato što predstavlja temelj tehničkih performansi same aplikacije). Kako sam sadržaj, pri tome mislim na pitanja i odgovore nije dio same aplikacije nego se nalazi na serveru kojem aplikacija pristupa, korišten je i PHP te Mysql baza podataka.

Što znači da pitanja i odgovori nisu dio aplikacije? To znači da se sva pitanja dinamički učitavaju nakon što aplikacija pristupi serveru i preuzme sadržaj. Naime, prilikom prvog pokretanja aplikacije potrebno je imati internetsku vezu, nakon čega se sve pohranjuje lokalno i daljnjim korištenjem nije potrebno imati internetsku vezu, no ukoliko ona postoji i ostvari se komunikacija sa serverom, nova verzija sadržaja će se preuzeti i napraviti izmjenu s lokalnom verzijom. To je jedna od najvećih prednosti same aplikacije. Trenutna verzija sadrži više od 150 pitanja koja su raspoređena unutar kategorija i podkategorija i svako od njih je moguće obrisati ili izmijeniti, a uz to je i neograničena mogućnost dodavanja novih pitanja unutar privatnog administracijskog dijela ukoliko su pitanja prilagođena nekoj od grupa pitanja koje aplikacija sadrži. Trenutno su to tri grupe: pitanja jednostrukog ili višestrukog izbora, unos teksta u rečenicu te povezivanje prijevoda rečenica. Kako svako pitanje može pripadati unutar više kategorija, postoji i mogućnost da profesori odluče stvoriti kategoriju koja će služiti kao priprema za ispit i nakon ispita tu kategoriju jednostavno obrisati. A u potpunosti je realno da se u budućnosti i same provjere znanja održavaju putem aplikacija, kao što je i ova. Stoga je ovaj projekt izuzetno važan. S jedne strane važan je za krajnje korisnike jer su oni ti koji će koristiti aplikaciju, ali je važan i za sam Filozofski fakultet u Osijeku koji pokazuje da je spreman koristiti suvremenu tehnologiju te za oba odsjeka uključena u njegovu izradu – Odsjek za engleski jezik i književnost ovim je projektom pokazao inovativnost u svom radu osmislivši koncept, dok je Odsjek za informacijske znanosti taj koji ideju može i tehnički realizirati.

Kako osobno, tako i profesionalno izuzetno mi je važno što sam imao priliku sudjelovati u ovom projektu. Pozitivne reakcije na aplikaciju pokazuju mi kako sam u stanju izvesti projekt od početka do kraja uz svu popratnu dokumentaciju, kako sam kao student stekao dovoljno tehničkih znanja da to bude i moguće i osobno kako sam se spreman prilagoditi različitim razvojnim fazama. Te faze uključuju i jako puno strpljenja kada se u projektu zapne, spremnost na konstantno učenje i upoznavanje s najrazličitijim pristupima u rješavanju određenog problema te dovoljno kreativnosti u osmišljavanju sustava koji će kroz duži vremenski period biti funkcionalan. Kao što sam osobno naučio, tako i drugim studentima može poslužiti kao primjer da je potrebno pronaći što nas zanima i iskoristiti sve prilike koje se pružaju jer ih ima izuzetno puno.

(Tekst napisao Antun Matanović)

Odsjek za informacijske znanosti na MIPRO 2015 – 38. međunarodnom skupu za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku

U srijedu 27. svibnja, središnjeg dana 38. međunarodnog skupa MIPRO 2015 s preko 1200 sudionika iz 42 zemlje, skup je svečano otvoren. U uvodnom izlaganju ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof.dr.sc. Vedran Mornar naglasio je da se „gospodarstvo sada konačno pomalo izvlači iz krize, da ide nabolje te da ICT tehnologija ima u tome svoju ulogu, dodavši da Hrvatsku može spasiti, ne jeftina radna snaga, nego pamet. U nastavku skupa održana je panel rasprava o Strategiji pametne specijalizacije, za koju je ministar Mornar rekao da je riječ o krovnom dokumentu inovacijske politike, koji moramo donijeti ako želimo učinkovito povlačiti sredstva iz EU fondova. Strategija ima pet prioritetnih područja – zdravlje i kvaliteta života, energija i održivi okoliš, promet i mobilnost, sigurnost i prehrambene i biotehnologije. Kroz to se onda provlače horizontalne teme – turizam, kreativna i kulturna industrija te ICT tehnologija“, rekao je ministar Mornar. U sklopu panel rasprave o Strategiji pametne specijalizacije povučena je paralela između biotehnologija i ICT-a jer s jedne strane imamo GMO i razne genetske manipulacije, a s druge strane najavu umjetne inteligencije – u oba slučaja se radi o „igranju Boga“.

Uz plenarnu raspravu na temu Strategija pametne specijalizacije, održano je i sedam okruglih stolova, četiri radionice te deset savjetovanja: MEET – Mikroelektronika, elektronika i elektronička tehnologija; DC VIS – Raspodijeljeno računarstvo, vizualizacija i biomedicinsko inženjerstvo; CE – Računala u obrazovanju; CTI – Telekomunikacije i informacije; CTS – Računala u tehničkim sustavima; CIS – Inteligentni sustavi; ISS – Sigurnost informacijskih sustava; miproBIS – Poslovni inteligentni sustavi; DE-GLGPS – Digitalna ekonomija i uprava, lokalna uprava, javni servisi; SP – MIPRO Junior.

U okviru jedne od sesija predavanja dr. sc. Anita Papić izložila je rad pod naslovom The emerging strategy of social network analysis: an overview of indicators, concepts and implications.

U srijedu navečer na plaži hotela Adriatic u Opatiji, u kojem se i održava ovaj najveći nekomercijalni ICT skup u ovom dijelu Europe, održan je tradicionalni koktel dobrodošlice, neformalno druženje sudionika skupa.

Vladimir Mrvoš, član predsjedništva MIPRO-a zadužen za odnose s javnošću, ističe da će „ovogodišnji MIPRO pamtiti po okruglom stolu 3D pisači – tehnološka i socijalna revolucija. Iako je baš MIPRO bila jedna od prvih tehnoloških konferencija u svijetu gdje je prezentiran 3D print, ovogodišnji okrugli stol o toj temi prerastao je iz tehnološke u socijalnu temu. Smatra da je u 3D printu došlo do prijelomnog tehnološkog trenutka kada će se morati postaviti novi strateški, industrijski, poslovni, etički i zakonodavni okviri.  Pitanje je kako će se društvo i civilizacija razvijati nakon što 3D print postane uobičajena pojava, poput smartfona dostupna svakome. Ne samo mogućnost printanja oružja koje će postavljati veliki sigurnosni problem u godinama koje slijede, već mogućnost printanja ljudskih organa, poput bubrega ili srca što smo vidjeli na prezentaciji, otvara neka pitanja koja više nisu samo tehnološka, pa očekujemo da će u narednim godinama MIPRO iz  tehnološke prerasti u konferenciju koja će zaći u mnogo šira znanstvena područja.“ Predsjednik međunarodnog Programskog odbora MIPRO-a, prof.dr.sc. Petar Biljanovi tom je prilikom izjavio da je „glavna vrijednost skupa MIPRO veliki broj sudionika – proizvođača znanja koje sve više postaje najvažniji društveni resurs i pokretačka snaga društva. Kroz sinergiju gospodarstva, obrazovanja, znanosti i uprave MIPRO postiže efekte koji su jači od prostog zbroja tih djelatnosti i to sinergijsko djelovanje mu je glavna snaga i kvaliteta“.

(Tekst napisala dr. sc. Anita Papić)

Predavanja gostujućeg profesora

U razdoblju od 11. do 15. svibnja 2015. godine na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, u okviru Erasmus+ razmjene nastavnika, boravio je dr. Mate Toth, profesor s University of Pecs, Faculty of Adult Education and Human Resources, Institute of Library and Information Science.

Za studente i profesore održao je predavanje o položaju knjižnica, knjižničara i studija knjižničarstva i informacijskih znanosti u Mađarskoj te o knjižnicama kao mjestu susreta.

S istom je temom sudjelovao i kao pozvani predavač na 8. konferenciji studenata knjižničarstva i informacijskih znanosti InfoDASKA koja je održana 15. i 16. svibnja 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

(Tekst napisala izv. prof. dr. sc. Gordana Dukić)