U četvrtak 11. srpnja 2013. godine u Rektoratu Sveučilišta u Zadru Josipa Selthofer, dipl. ing., javno je obranila sinopsis disertacije pod naslovom Kulturološka obilježja vizualnog identiteta hrvatskog akademskog mrežnog prostora pred stručnim povjerenstvom u sastavu: prof. dr. sc. Srećko Jelušić, doc. dr. sc. Mario Barišić i doc. dr. sc. Nives Tomašević.
Obrane diplomskih radova
U srijedu, 5. lipnja 2013. Diana Musić obranila je diplomski rad pod nazivom Usporedba sustava navigacije mrežnih stranica inozemnih i domaćih nakladnika pod mentorstvom doc. dr. sc. Borisa Bosančića.
U srijedu 26. lipnja 2013. Jelena Jurić obranila je diplomski rad pod nazivom Aplikacijski profil za Institucijski repozitorij Filozofskog fakulteta u Osijeku pod mentorstvom doc. dr. sc. Borisa Bosančića.
U srijedu, 26. lipnja 2013. Ines Kuharić obranila je diplomski rad pod nazivom Ključne koncepcije autroskog prava u hrvatskim zakonima od 1846. do 2007. godine pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Zorana Velagića.
Thinking like a historian: searching in the archives for the evidence of book ownership
“Thinking like a historian: searching in the archives for the evidence of book ownership” naslov je predavanja koje je doc. dr. sc. Jelena Lakuš održala na konferenciji RAMS (Conference and School on Records, Archives and Memory Studies) u Zadru u svibnju ove godine.
Predavanje je pokušalo ukazati na mnoštvo arhivskog materijala pohranjenog u arhivima i drugim baštinskim ustanovama, a koje predstavlja dragocjen izvor podataka svima koji se bave područjem povijesti knjige i čitanja. Poseban je dio predavanja bio posvećen problematici objavljenih i neobjavljenih izvora koji se bave pitanjem vlasništva nad knjigom (ex librisu, knjižnim kletvama, rukopisnim posvetama, testamentima, dokumentima cenzure, knjigama inventara i katalozima, dnevnicima čitanja, narudžbenicama knjiga i dr.) problematizirajući ujedno i stupanj njihove pouzdanosti kao izvora o dokazu samog vlasništva.
Sudionici konferencije su tako kroz niz odabranih primjera mogli čuti koliko su arhivi i druge baštinske ustanove važne za povjesničare knjige, povjesničare i druge znanstvenike, teoretičare i stručnjake te saznati kako navedene vrste izvora mogu svjedočiti o vlasništvu nad knjigom, posebno kada je u pitanju privatno vlasništvo.
(Izvor fotografije: John Melker Blomberg)
Vrjednovanje informacijskih usluga – radionica
Odsjek za informacijske znanosti i Društvo knjižničara Slavonije i Baranje organizirali su 22. veljače 2013. radionicu na temu vrjednovanja informacijskih usluga koja je kroz teorijski i praktični dio knjižničarima predstavila teorijska i praktična znanja potrebna za mjerenje uspješnosti u knjižnicama.
Radionica je orgaznizirana s ciljem podizanja svjesnosti i razine informiranosti o pitanjima vrjednovanja u knjižničnom kontekstu te s ciljem motiviranja sudionika za kontinuirano provođenje tih aktivnosti. Uz to, cilj je radionice bio osposobiti polaznike za inicijalno prikupljanje podataka u svojim knjižnicama, njihovu obradbu, analizu, prikaz i interpretaciju na razini deskriptivne statistike.
Voditelji radionice izv. prof. dr. sc. Kornelija Petr Balog i doc. dr. sc. Boris Badurina sudionike radionice upoznali su s temeljnim postavkama i razlozima mjerenja postignuća pojasnivši koncepte poput kvalitete, organizacijske kulture, kulture vrjednovanja i uravnoteženih bodovnih kartica (Balanced Scorecard), objasnivši važnost prikupljanja statističkih podataka i pitanje korisničkog zadovoljstva i njihovih iščekivanja (SERVQUAL, LibQUAL) te naglasivši ulogu učinkovitosti, uspješnosti i metoda i tehnika prikupljanja podataka u knjižnici. Na vježbama su se polaznici upoznali s osnovnim vrstama statističkih testova, osnovama koncipiranja uspješnog anketnog upitnika, obradom upitnika i unosom u statistički softver (SPSS) te deskriptivnom statističkom analizom unesenih podataka.
(Izvor fotografije: SLU Madrid Campus)
Kompetencije dječjih knjižničara – predavanje
Doc. dr. sc. Ivana Martinović održala je 23. siječnja 2013. godine predavanje pod nazivom “Kompetencije dječjih knjižničara: koliko poznaju literaturu za svoje korisnike”. Predavanje je održano u Studijskoj čitaonici Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku, a u suradnji s Društvom knjižničara Slavonije i Baranje.
Jedna od ključnih kompetencija koje dječji knjižničari moraju posjedovati jest poznavanje i prosuđivanje literature za djecu – knjiga, časopisa, audiovizualnih materijala, mrežnih stranica i ostalih elektroničkih i drugih izvora da bi u knjižnične zbirke uključivali što aktualniju, raznolikiju i relevantniju građu koja odgovara razvojnim osobitostima djece i potrebama i interesima svakog pojedinca. Predavanje je problematiziralo pitanje razine kompetencije u ovom području koja se, prije svega, odražava se na kvalitetu knjižničnih zbirki, no utječe i na nabavnu politiku knjižnice. Ta je kompetencija izravno povezana s uslugom preporučivanja kvalitetne literature djeci i za djecu te drugim informacijsko-referentnim uslugama. Također, ista čini polazište k osmišljavanju različitih knjižničnih programa kao što je primjerice poticanje čitanja te savjetodavni rad s roditeljima u području čitanja djeci. Postavlja se pitanje kako je moguće izgraditi i održavati kvalitetne knjižnične zbirke, a potom i razvijati i osmišljavati ostale programe i usluge na primjeren način, te koji se zahtjevi postavljaju pred knjižničare u smislu poznavanja literature za djecu koja je dostupna na tržištu. Na kraju, na predavanju je dan prikaz rezultata provedenog istraživanja o tome koliko dječji knjižničari županijskih knjižnica u Hrvatskoj poznaju slikovnice za djecu i knjige za djecu mlađe dobi, razmatraju se mogući razlozi nedovoljno razvijenih kompetencija knjižničara u tom području, te predlažu moguća rješenja problema.
InfoDASKA2013 – Zagreb
Studentska konferencija Dani studenata knjižničarstva, poznatija pod nazivom DASKA, odnosno infoDASKA, održava se već šestu godinu zaredom okupljajući polaznike studija informacijskih znanosti iz Zagreba, Zadra i Osijeka. Za temu ovogodišnjeg skupa odabran je naslov „Pristup informacijama u umreženome svijetu“, koji obuhvaća širok spektar aktualnih tema iz područja informacijskih znanosti. Ove je godine konferencija održana u Zagrebu, a trajala je dva dana, od petka 17. do subote 18. svibnja. Osim studenata, svoja su predavanja izložile dr. sc. Aleksandra Horvat i dr. sc. Ana Barbarić te knjižničarka Marijana Glavica, djelatnica knjižnice Filozofskog fakultetu u Zagrebu, a održana je i radionica na kojoj je demonstrirano kako što bolje zaštititi profile na društvenim mrežama koje se danas masovno koriste, s naglaskom na Facebook.
Odsjek za informacijske znanosti u Osijeku predstavljale su studentice 1. godine diplomskog studija, Anja Đurđević i Eleonora Đekić, prezentirajući istraživanje pod nazivom „Wikipedija u ocjenskim radovima studenata i očima nastavnika: pilot istraživanje na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku“. Pilot istraživanje provedeno je pod mentorstvom izv. prof. Sanjice Faletar Tanacković, pomoću anketnih upitnika na uzorku studenata i nastavnika odabranih preddiplomskih i diplomskih studija osječkog Sveučilišta. Istraživanje donosi odgovore na pitanja kada, u kojoj mjeri i zašto studenti koriste Wikipediju, mrežnu encikopediju slobodnog sadržaja pri izradi seminarskih i završnih radova te kako na to gledaju profesori. Rezultati istraživanja prikazani su u obliku statističkih podataka dobivenih obradom rezultata uz nekoliko reprezentativnih komentara ispitanika.
Konferencija je protekla u prijateljskoj i opuštenoj atmosferi uz razmjenu mišljena, znanja i iskustva studenata, a bile su zastupljene i brojne teme iz područja bibliotekarstva, muzeologije, nakladništva i informatike te drugih područja povezanih s predmetom skupa. Osim formalnog dijela konferencije, organiziran je i party u Klubu studenata Filozofskog Fakulteta te vođeni obilazak Muzeja suvremene umjetnosti, a svi se sudionici već raduju sljedećem susretu.
(Tekst napisale Anja Đurđević i Eleonora Đekić)
May books be always with you!
“Ljudi koji su čitali dobre knjige, živjeli su više
od onih koji nisu… Nije istina da imamo samo
jedan život. Ako možemo čitati, možemo živjeti
onoliko života koliko poželimo…”
(Samuel Ichiye Hayakawa)
Poslušajte kratki govor Lise Bu o iskustvu čitanja i čudesnosti knjiga.
(Ilustracija: Vlad studio wallpapers)
Life Begins at Rewirement (kratki film)
Kratki film autora Trevin Matceka “Life begins at rewirement” istražuje i propituje budućnost starosti. Film postavlja mnoga pitanja, od toga kako će se društvo budućnosti brinuti za starije i nemoćne osobe i što je to što nas određuje – tijelo, um i sjećanja ili nešto više, pa do toga može li nam tehnologija budućnosti ponuditi besmrtnost i je li takvo postojanje uistinu ono čemu težimo. Film, također, problematizira i druga pitanja – društvene i obiteljske odnose, što učiniti kada bolesno tijelo i um bespovratno izgube svoje prvotne mogućnosti te koja je cijena ‘povratka u prošlost’ u kojoj osoba može ponovno dijeliti sjećanja i trenutke s oboljelim ili možda komunicirati i biti s osobom koja više nije dijelom ove realnosti.
RAMS: susret (Bucklandove) teorije i (Dunsireove) prakse
U Zadru se od 6. do 10. svibnja 2013. održala Konferencija i škola o zapisima, arhivima i pamćenju (Conference and School on Records, Archives and Memory Studies – RAMS). Konferencija je okupila oko šezdesetak izlagača i sudionika među kojima svakako vrijedi istaknuti Michaela Bucklanda, profesora emeritusa sa Sveučilišta Kalifornija, nekada zaposlenog u svojstvu knjižničara u Knjižnici Bodleiani Sveučilišta Oxford i Gordona Dunsirea, neovisnog konzultanta iz Edinburgha, koji se u posljednje vrijeme najviše dovodi u vezu s implementacijama tehnologija semantičkog weba u knjižničarstvu.
Posebno nadahnuto bilo je predavanje profesora Bucklanda na temu teorije dokumenta u kojem je ponovio svoj otprije poznat stav u pogledu pojma informacije kao ‘pomodarskog’ koje će vrijeme progutati. Naspram pojma infromacije Buckland podsjeća da je pojam dokumenta puno prikladniji za uspostavu odgovarajuće teorije koja bi bila od neke koristi u tipično knjižničnim aktivnostima/procesima skupljanja, organiziranja te omogućavanja pristupa i zaštiti građe. Knjižničari, ako već nešto čine s informacijama, čine to u aspektu ‘informacije kao stvari’ (information-as-thing), autorovom poznatom konceptu koji je predstavio u svojoj knjizi “Informacija i informacijski sustavi” s početka 1990-ih.
S druge strane, Gordon Dunsire ponudio je miks predavanja i radionica (sa suradnicima) u kojima je detaljno predstavio trenutna kretanja u knjižničarstvu u pogledu primjene tehnologija semantičkog weba poput povezanih podataka (linked data), RDF-izacije knjižničnih zapisa, implementacije imenskih prostora u knjižničnim domenama i dr. Posebno vrijedi istaknuti radionicu Konceptualni modeli i semantički web koju je izvodio u suradnji s Predragom Perožićem, doktorskim studentom Poslijediplomskog studija informacijskih znanosti Sveučilišta u Zadru, u kojoj se povela zanimljiva rasprava na temu predstavljenih grafičkih koncepata u okviru semantičkog weba.
Od ostalih predavanja vrijedi izdvojiti predavanje Sue McKemmish sa Sveučilišta Monash iz Melbourna, Australija u kojem je na vrlo zanimljiv način izložena teorija kontinuuma zapisa (Records Continuum Theory).
Osim prilike za slušanje zanimljivih izlaganja, u okviru konferencije bilo je moguće ostvariti i niz neformalnih susreta kako s eminentnim izlagačima tako i s ostalim istraživačima iz područja informacijskih znanosti. Ovaj niz neformalnih razgovora na specifičnu temu koji se obično događa u pauzama predavanja često zna rezultirati čitavim nizom novih ideja, kontakata i prilika za suradnju. Tako je bilo i u ovom slučaju.
(Tekst napisao doc. dr. sc. Boris Bosančić)
Rektorova nagrada studenticama Informatologije
Studentice Tanja Krstanović i Maja Horvat primile su u ponedjeljak, 27. svibnja 2013., Rektorovu nagradu kao znak javnog priznanja za izvrstan seminarski rad iz predmeta Teorija i praksa organizacije informacija pod nazivom “Višejezično predmetno označivanje”. Studentice su u svome seminarskom radu, napisanom pod mentorstvom prof. Kornelije Petr Balog, dale prikaz složenog zadatka višejezičnog predmetnog označivanja građe pokazavši zrelost u razmišljanju, suvislom i detaljnom argumentiranju teme, analitičkom pregledu relevantne literature te kritičkom promišljanju i zaključivanju.
Naime, kako je navedeno u obrazloženju “Jedna od glavnih prepreka za interoperabilnost je višejezičnost. Prilikom pretraživanja informacija na više jezika važno je da korisnicima koji žele pronaći relevantne informacije jezik ne predstavlja prepreku.” Rad Tanje Krstanović i Maje Horvat definira pojam informacijskog pretraživanja te predmetnog označivanja na više jezika, a istaknuti su i glavni problemi i izazovi poput dvosmislenosti prijevoda, različitog pisanja riječi istog značenja ili drukčijih značenja riječi u pojedinim jezicima te problem stop riječi. Svi ti problemi mogu rezultirati smanjenjem točnosti pretraživanja ili nemogućnošću pronalaska željenih informacija. Širenjem interneta i IK tehnologije pretraživanje informacija na više jezika postaje sve važnije, posebno korisnicima koji pristupaju udaljenim izvorima informacija. Ti izvori mogu sadržavati dokumente koji nisu pisani na materinjem jeziku korisnika, ali su pisani na nekom drugom jeziku kojeg korisnik razumije ili za koji si može pronaći prijevod.
To je ujedno i druga Rektorova nagrada koju su primili studenti Odsjeka za informacijske znanosti. U akademskoj godini 2010./2011. nagradu je primila Iva Sopka za seminarski rad pod nazivom “Korisničke oznake sadržaja (tagovi) ili predmetne oznake knjižnica”, također iz predmeta Teorija i praksa organizacije informacija