Josipa Selthofer je u od 27. svibnja do 1. lipnja 2024. godine sudjelovala u radu W4 skupine (Publishing aspects of educational media in Europe) međunarodnog projekta Compound i zajedno s kolegom sa Sveučilišta u Mainzu održala izlaganje o rezultatima istraživanja provedenog među nakladnicima Europe na međunarodnoj konferenciji IARTEM – International Conference on Textbooks and Educational Media (https://iartem.org) na Universite Paris Cite.
Više o projekt Compound može se pročitati na:
https://blogs.hu-berlin.de/compounds/2023/04/19/the-compounds-network/
Naš student 1. godine diplomskog studija Informatologije, Borna Petrović, gostovao je u 101. radio – emisiji Filozofski u eteru koja se emitirala 3. lipnja 2024. godine, na studentskom radiu UNIOS. U sklopu intervjua, predstavio je naš Odsjek i studij, a audio zapis je dostupan na: http://radio.unios.hr/2024/06/03/fue-101/
“Digitalni otisak” naziv je tematske izložbe studentskih radova 3. godine prijediplomskog studija Informatologije Filozofskog fakulteta u Osijeku. Studenti su istražili vrste digitalnog otiska, alate za kontrolu digitalnog otiska, razbili mitove o digitalnoj forenzici, analizirali razlike digitalnog otiska generacije Alfa i generacije Z te napravili kviz o sigurnosti na internetu.
Posteri su postavljeni na izložbenim panoima Odsjeka na 2. katu Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Radovi su nastali kao rezultat nastavnog procesa pod mentorstvom asistentice Mirne Gilman Ranogajec, u sklopu kolegija Pismenosti u digitalnom dobu. Cilj izložbe jest širiti svijest o važnosti digitalne pismenosti te potaknuti na razmišljanje o vlastitom digitalnom otisku.
Studenti koji su sudjelovali u izradi postera su: Katarina-Marija Radaković, Monika Ageljić, Leon Ivan Strakoš. Jakov Šimunić, Iskra Matijanić, Sven Kroflin, Inga Pemper, Petar Žiga, Lora Alduk, Stjepan Šokčević, Monika Brandić, Kristina Gagulić, Lucija Sabljak, Maristela Uličnik i Paula Šprajc.
15. međunarodna studentska konferencija InfoDASKA održala se 23. i 24. svibnja 2024. godine na Filozofskom fakultetu u Osijeku. Ovogodišnju su konferenciju organizirali studenti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku uz podršku nastavnika Odsjeka za informacijske znanosti i Uprave Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Tema ovogodišnje konferencije bila je “Umjetna inteligencija – izazovi i mogućnosti” te su studenti informacijskih znanosti iz Mostara, Osijeka, Sarajeva, Zadra i Zagreba izložili 22 rada. Prvi dan konferencije započeo je pozvanim predavanjem doc. dr. sc. Milijane Mićunović s Odsjeka za informacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Pozvano predavanje, naslovljeno kao krovna tema konferencije, pružilo je izvrstan i zanimljiv uvod u pitanja izazova s kojima se društvo susreće pri upotrebi umjetne inteligencije, ali i ukazalo na brojne mogućnosti njezine primjene. Nakon pozvanog predavanja uslijedile su tri sesije u kojima je predstavljeno ukupno 11 izlaganja.
Tijekom prvog dana konferencije svoja su izlaganja predstavili i studenti Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku: Borna Petrović i Irena Poje predstavili su temu “Pismenost u području umjetne inteligencije studenata informacijskih znanosti”, Lea Mihaljević izložila je temu “AI pismenost” te Klara Krnjić koja je izlagala na temu pod naslovom “Buđenje emocija: mogu li roboti i UI razviti emocije?. Tijekom drugog dana konferencije studenti su također u tri sesije održali preostalih 11 izlaganja te je studentica Bernarda Bošnjak, urednica časopisa Libros, predstavila 13. i posljednji broj studentskog časopisa studenata Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Izlaganje je održala i alumni studentica Donata Szombathelyi koja je predstavila temu pod naslovom “Obrana digitalnog neba uz AIDefender”.
Neke od tema koje su studenti iz Zagreba, Sarajeva i Mostara predstavili bile su “Umjetna inteligencija kao metodološki alat u procjeni ličnosti”, “Digitalni aristotel”, “AI chatbot u ulozi knjižničara na info pultu”, “Umjetna inteligencija u glazbenoj industriji”, “Can machines think?” itd. Izlaganja su pobudila zanimljive rasprave koje su se nakon izlaganja i postavljenih pitanja odvijale i tijekom pauza za kavu, a u večernjim su satima svi zainteresirani studenti sudjelovali u organiziranoj zabavi – pub kvizu te koktel zabavi. Neizostavno je napomenuti da se konferencija održala uz pokroviteljstvo Filozofskog fakulteta u Osijeku i Hrvatskog knjižničarskog društva, kao i sponzora koji su omogućili pauze za kavu (RedBull, Hell, Gondola, BalkanPharm). Sudionici su na konferenciji stekli nova znanja kroz zanimljive i opširne podteme te su imali priliku podijeliti svoje znanje s kolegama. Osim znanja konferencija im je donijela nova poznanstva, iskustva i nezaboravan provod.
Dana 14. 5. 2024. studenti 1. godine diplomskog studija Informatologije posjetili su u okviru terenske nastave iz kolegija Upravljanje zbirkama u informacijskim ustanovama i Vrednovanje informacijskih usluga Gradsku knjižnicu Požega i Gradsku knjižnicu i čitaonicu Vinkovci.
Studenti
su u pratnji nastavnica, Sanjice Faletar i Kornelije Petr Balog, prvo posjetili
Gradsku knjižnicu Požega koja je adaptirana i dograđena prije tri godine. Nakon
stručnog obilaska svih knjižničnih odjela studenti su poslušali predavanje voditeljice matične
službe Mirjane Franculić
o organizacijskoj kulturi navedene knjižnice. U okviru predavanja studenti su imali prilike čuti i vrlo korisne informacije o samom procesu planiranja, adaptacije i selidbe knjižnice u nove prostore te utjecaju novog knjižničnog koncepta (i prostora) na upravljanje knjižničnim fondom i izmijenjenu ulogu knjižnice u zajednici.
Studenti su potom posjetili novoizgrađenu narodnu knjižnicu u Vinkovcima koja je nakon potpunog uništenja u požaru tijekom Domovinskog rata, u srpnju prošle godine preselila u novi prostor u samom središtu grada. Ravnateljica knjižnice, Vedrana Lugić, održala je uvodno predavanje za studente te ih provela kroz sve knjižnične prostore (uključujući spremište). U popratnim predavanjima, Tihomir Marojević upoznao je studente s raznovrsnim knjižničnim uslugama i zbirkama, a Klaudija Ladan s izazovima upravljanja fondom (nabava, cenzura, revizija itd.) u knjižnici. Studenti su imali prilike razgledati i novonabavljeni bibliobus vinkovačke knjižnice koji oblazi preko 80 stajališta na području Vukovarsko-srijemske županije.
Odjel za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, u suradnji s Odsjekom za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, organizirao je prespavanac plišanaca u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek koji se održao u utorak, 23. travnja na Odjelu za rad s djecom i mladima.
Plišanci koje su tijekom dana donijela djeca čitali su slikovnice, slušali Kamišibaj priču, zabavljali se društvenim igrama, crtali 3D olovkama, isprobali naočale za virtualnu stvarnost, igrali se skrivača i istražili baš svaki kutak knjižnice prije nego što su legli u svoje krevetiće koje su im priredile knjižničarke. Već idućega dana plišanci su sretno vraćeni svojim vlasnicima koji su cijeli događaj mogli popratiti na društvenim mrežama putem fotografija. Prespavanac plišanaca program je kojim se potiče čitanje od najranije dobi i popularizira aktivno sudjelovanje u knjižničnim aktivnostima.
Program je inicirala prof. dr. sc. Sanjica Faletar, a uspješno je proveden u suradnji s asistenticom Mirnom Gilman Ranogajec, Suzanom Biglbauer, voditeljicom dječjeg odjela za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i koordinatoricom American Cornera Osijek Ivanom Turk.
U vremenu od 6. – 15. travnja 2024. godine u okviru programa Erasmus na Odsjeku za informacijske znanosti boravila je prof. Jannica Heinström sa Sveučilišta Oslo Metropolitan (OsloMet) iz Švedske. Tijekom svog boravka profesorica Heinström održala je sastanke s djelatnicima Odsjeka na kojima se raspravljalo o mogućnostima buduće suradnje, a u okviru kolegija Upravljanje zbirkama u informacijskim ustanovama (1. godina diplomskog studija informatologije) održala je predavanje pod naslovom “Serendipity as chaos or discovery: exploring the role of personality and sense of coherence”.
U nedjelju, 28. 4. 2024. održana je biciklijada Filozofskog fakulteta u Osijeku na ruti Osijek – Kopački rit. Biciklijada je i ove godine bila organizirana u znak podrške kampanji Hrvatskog knjižničarskog društva I ja želim čitati, čijoj se organizaciji Filozofski fakultet u Osijeku službeno pridružio 2019. godine. Pored poticanja na zdrav život, boravak u prirodi i kretanje te upoznavanje lokalne prirodne baštine osnovni je cilj biciklijade bio informirati građane o problemima s kojima se susreću osobe s teškoćama čitanja odnosno osobe koje ne mogu čitati standardni, crni tisak, u koje se ubrajaju osobe s disleksijom ali i slijepe i slabovidne osobe, gluhe i nagluhe osobe, osobe s intelektualnim teškoćama, osobe s ADHD sindromom, osobe s autizmom, zapuštene i zapostavljene osobe te osobe treće životne dobi. O važnosti senzibilizacije javnosti o teškoćama čitanja i disleksiji dovoljno govori činjenica da, prema podatcima Hrvatskog logopedskog društva, svaki deseti učenik ima teškoće čitanja pri čemu zakašnjela dijagnoza i nepravovremena terapija mogu dovesti do problema s učenjem, ranijeg odustajanja od školovanja i općenito slabijeg životnog uspjeha. Pored navedenog, trajni je cilj kampanje potaknuti intenzivniju suradnju relevantnih institucija i stručnjaka, povećati mrežu knjižnica koje provode programe za ove korisnike te pozvati nakladnike na proizvodnju knjiga prilagođenih osobama koje ne mogu čitati standardni, crni tisak.
Organizacijskom timu, koji čine Filozofski fakultet u Osijeku, Klub studenata informacijskih znanosti „Libros”, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema, osječki ogranak Hrvatskog čitateljskog društva i Poliklinika SUVAG Osijek, ove se godine pridružio i Klub studenata psihologije „Psihos“. U organizaciji ispred Kluba LIbros sudjelovali su Lea Mihaljevi, Irena Poje i Borna Petrović. Rutu od otprilike 30 kilometara odvozilo je oko 130 sudionika, među kojima su bili i učenici 2. b razreda OŠ Franje Krežme sa svojom nastavnicom i roditeljima. Zahvaljujući službenom sponzoru NextBike, u vožnji je sudjelovalo i desetak sudionika, mahom studenata, koji ne posjeduju vlastite bicikle.
Prije polaska Eleonora Matić, policijska službenica za prevenciju Ureda načelnika Policijske uprave osječko-baranjske, upoznala je sudionike s pravilima ponašanja u prometu za bicikliste. Na cilju, u Kopačkom ritu održale su se kratke edukativne radionice u organizaciji studenata Psihologije te natjecanje u najsporijoj vožnji biciklom. Nakon kratkog predaha, uz okrjepu, sudionici su uz biciklističku policijsku pratnju krenuli nazad put Osijeka. Biciklijada je bila i dobro medijski popraćena, pri čemu je poseban prilog objavljeni u središnjem Dnevniku NOVA TV. Sanjica Faletar
Od Vere Erl opraštamo se s tugom i zahvalnošću za njezin veliki doprinos hrvatskom knjižničarstvu, obrazovanju budućih informacijskih stručnjaka te očuvanju Šokačke baštine
Vera Erl (rođ. Janjić), hrvatska knjižničarka, sveučilišna nastavnica, povjesničarka i etnologinja, preminula je u Osijeku dana 23. 4. 2024. u 84. godini. Rođena je u Drenovcima 24. 8. 1940. godine. U Vinkovcima je završila gimnaziju (1960.), a na Pedagoškom fakultetu u Osijeku studij Hrvatskog jezika i književnosti i Povijesti (1973.). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je na studiju Povijesti (1982.) te na istom fakultetu 1989. godine magistrirala na poslijediplomskom studiju Hrvatske povijesti na interdisciplinarnu temu Slavonija 1683-1848. u zapisima suvremenika (Dokumentacijsko-informatička analiza) pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Igora Karamana. U stručno zvanje bibliotekarske savjetnice birana je 1993. godine, a u nastavno zvanje višeg predavača iz informacijskih znanosti izabrana je 1999. godine.
Rad u knjižničarskoj struci započela 1959. godine u Narodnoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima gdje je između 1965. i 1975. bila ravnateljica. Bila je uključena u pokretanje i rad Vinkovačkih jeseni od 1966. do 1975., posebno Dječjih Vinkovačkih jeseni koje je i imenovala. Sredinom 70-ih dolazi u Osijek gdje od 1975. radi u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku, a od 1978. godine u Knjižnici Pedagoškog fakultetu u Osijeku, kojoj je dva puta (1978. – 1982. te 1991. – 1998) bila voditeljicom.
Zaslugama Vere Erl pokrenut je studij knjižničarstva na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (prvi studenti upisani su u akademsku 1998./1999. godinu) koji je kasnije prerastao u Odsjek za informacijske znanosti. Na poziv knjižničara iz Zadra Vera Erl, kao voditeljica Katedre za knjižničarstvo, pokreće izvanredni dislocirani studij knjižničarstva u Zadru u akademskoj 2001./2002. godini (koji 2004. godine prerasta u Odjel za knjižničarstvo na Sveučilištu u Zadru). U akademskoj 2003./2004. godini pokreće dislocirani redoviti studij u Vinkovcima, koji traje do 2006. godine.
Odlaskom u mirovinu 2010. njezin se radni vijek nije zaustavio nego je u svojstvu vanjske suradnice, više predavačice u trajnom zvanju, nastavila predavati do 2013. godine knjižničarstvo na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Stručna aktivnost. Vera Erl bila je izrazito aktivna članica Hrvatskog knjižničarskog društva i njezina radna biografija obiluje stručnim aktivnostima. Prvo se učlanila u Hrvatsko knjižničarsko društvo (1962.), a članica tadašnjeg Društva knjižničara Slavonije i Baranje (danas Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema) postaje 1975. godine. Bila je predsjednica Društva knjižničara Slavonije i Baranje u razdoblju od 1985. do 1991., a potpredsjednica Hrvatskoga bibliotekarskog društva (danas Hrvatsko knjižničarsko društvo) u vremenu od 1987. do 1989. Kao potpredsjednica predsjedavala je 27. skupštinom Hrvatskoga bibliotekarskog društva (Dubrovnik, 12. – 14. travnja 1989.) umjesto preminule predsjednice Anisje Čečuk. Tijekom svoga radnog staža bila je, među ostalim, članicom Savjeta za biblioteke Hrvatske i članica Sveučilišnoga bibliotečnog odbora u Zagrebu od 1989. do 1992., predsjedništva Hrvatskoga bibliotekarskog društva, članica raznih radnih grupa i komisija Hrvatskoga bibliotekarskog društva, ocjenjivačkog povjerenstva za dodjelu Kukuljevićeve povelje (1998.), Povjerenstva Ministarstva kulture za dodjelu zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika (2002. – 2010.).
Osim aktivnosti u knjižničarstvu, Vera Erl bila je aktivna i u kulturnom i povijesnom životu svoga zavičaja. Od 1992. godine članica je Duhovnog hrašća, Drenovci, a od 2003. do 2007. dopredsjednica Matice Hrvatske Osijek. Jedna od njezinih izuzetno vrijednih aktivnosti bila je usmjerena prema očuvanju baštine i tradicije kroz osnutak Udruge Šokačka granaOsijek. Kao osnivačica Udruge Šokačka grana Osijek 2005. godine bila je njezina predsjednica sve do 2015. od kada je počasna predsjednica Udruge s najvišim priznanjem – Zlatnom tkanicom. Kao predsjednica Udruge bila je voditeljica i međunarodnoga projekta MOS Urbani Šokci.
Nagrade i priznanja. Za svoj je rad dobila niz uglednih priznanja. Orden rada sa srebrnim vijencem dobila je 1975., 1996. dobitnica je Kukuljevićeve povelje – najvišeg stručnog priznanja za zasluge na unaprjeđivanju knjižničarske struke u Hrvatskoj, 1997. odlikovana je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, 2002. dobila je Priznanje Pedagoškog fakulteta u Osijeku za osobite zasluge u razvoju i radu Fakulteta, 2006. dobitnica je Povelje Marija Malbaša za unaprjeđenje knjižničarske struke, 2007. dobila je Nagradu Općine Drenovci Franjo Hanaman za promicanje i razvoj kulture i povijesne baštine, 2011. Priznanje Filozofskog fakulteta u Osijeku za utemeljenje studijaKnjižničarstva, 2014. dobitnica je Nagrade za životno djelo Vukovarsko-srijemske županije – za znanost, obrazovanje, knjižničarstvo, 2014. dobila je GRB GRADA OSIJEKA za izuzetan doprinos u području obrazovanja te 2015. godine još dvije nagrade – Povelju Matice hrvatske za dugogodišnju vjernost i osobit doprinos Matici hrvatskoj i ZLATNU TKANICU Šokačke grane Osijek za ukupno kulturno životno djelo.
Kroz pet desetljeća radnoga vijeka uz titulu knjižničarke s najdužim stažem u Hrvatskoj sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima te je autorica dviju monografija i preko sedamdeset stručno-znanstvenih radova iz knjižničarstva, kulturne povijesti, književnosti i šokaštva. U svojim je tekstovima vješto spajala povjesničarku i knjižničarku u sebi kroz povijest i kulturu, znanost i strast, identitet i zavičaj (Vera Erl : prostor i žena / [esej i izbor tekstova Helena Sablić Tomić]. Osijek : Oksimoron, 2013. Str. 41.).
Priredila je brojne monografije – u knjižnici Slavonica knjige o Mari Švel Gamiršek, Bartolu Inhofu, Isi Velikanoviću te sedam tiskanih Zbornika Urbani Šokci. Jedna je od inicijatora i organizatora Međunarodnog okruglog stola Urbani Šokci. Vera Erl entuzijastički se zalagala za širenje kulture pisane riječi u Vinkovcima (Rem, Vladimir. Vera Erl i vinkovačka knjižnica. // Knjižničarstvo 13/14, 1/2(2009/2010), 25), ali i šire.
Odlaskom Vere Erl iz naših redova ostaju velika praznina i iskrena tuga. Svi njezini prijatelji i suradnici, knjižničari, bivši studenti i profesori pamtit će ju po njezinu velikom žaru i entuzijazmu, po odličnoj suradnji i timskom radu, po postojanom nastojanju njegovanja baštine i čuvanja povijesti od zaborava. A najviše ćemo našu dragu Verku pamtiti po njezinu nesebičnom srcu i uvijek velikom osmjehu.
U četvrtak, 25. 04. 2024., u sklopu dana otvorenih vrata Elektrotehničke i prometne škola Osijek, doc. dr. sc. Tomislav Jakopec je predstavio svim zainteresiranim srednjoškolcima studije koji se izvode na Odsjeku za informacijske znanosti. Predstavljeni su studiji Informatologije, Nakladništva i Informacijske tehnologije. Kako se radi o tehničkoj školi, naglasak je stavljena na IT vertikalu kako na prediplomskoj razini tako i u sklopu Dvopredmetnog diplomskog studija Informacijske tehnologije. Na predstavljanju su sudjelovali učenici različitih smjerova te profesorica Danijela Ivanović – Ižaković.
