Konferencija MICC Medical Information Conference Croatia koja
okuplja stručnjake iz područja medicine, informacijskih znanosti i zdravstva ove
je godine održana 3. lipnja 2025. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu. Ovogodišnja tema konferencije bila je Informacijsko preopterećenje u
medicini.
Na konferenciji su se razmatrali izazovi s kojima su se
suočavali liječnici znanstvenici prilikom prikupljanja i interpretacije velikih
količina podataka u medicinskim istraživanjima. Kliničari su podijelili svoja
iskustva o utjecaju informacijskog preopterećenja na donošenje odluka u
svakodnevnoj praksi, a posebna se pažnja posvetila analizi posljedica
prekomjernog protoka informacija na upravljanje zdravstvenim sustavom.
Jedan od aspekata konferencije bio je i utjecaj informacijskog preopterećenja na korisnike zdravstvenih usluga. Razmatralo se kako prekomjerna dostupnost informacija oblikuje percepciju pacijenata o zdravstvenim temama te kako to utječe na njihovu sposobnost donošenja informiranih odluka.
Izv. prof. dr. sc. Snježana Stanarević Katavić sudjelovala
je s pozvanim izlaganjem naslovljenim „Zdravstvena pismenost u eri umjetne
inteligencije – nove prilike i novi izazovi“.
U izlaganju je predstavila potencijale umjetne inteligencije u jačanju
zdravstvene pismenosti pacijenata, naglašavajući potrebu za sustavnim razvojem
informacijske i znanstvene pismenosti kao jednog od preduvjeta za postizanje
zadovoljavajuće razine zdravstvene pismenosti pacijenata.
Od 19. do 21. svibnja 2025. održana je međunarodna
konferencija Libraries and Information Institutions
in the Digital Age (LIDA). LIDA se nakon 25 godina vratila u Dubrovnik u
prostore IUC-a (Inter-University Centre) te je i ove godine bila organizirana
uz financijsku podršku Filozofskog fakulteta u Osijeku, Odjela za informacijske
znanosti Sveučilišta u Zadru i Škole za informacije i komunikacije Sveučilišta
Rutgers (SAD).
Na zatvaranju konferencije dodijeljene su i nagrade za
najbolje postersko izlaganje (Marija Miletić, Pomorska škola Bakar, Hrvatska, „S.O.S. Heritage: Save Our School Heritage“)
i najbolje studentsko izlaganje (Marjorie Vincent, Université de Montréal,
Kanada, „Deciphering the Past Using Digital Technology: Transkribus and
Judicial Archives“).
Odabrani radovi bit će objavljeni početkom 2026. godine u
posebnom broju međunarodnog znanstvenog časopisa Canadian Journal of Information and Library Science (CJILS/RCSIB)
pod uredništvom Kornelije Petr Balog.
Na konferenciji je volontiralo pet studentica diplomskog
studija Informatologije (Monika Ageljić, Monika Brandić, Kristina Gagulić, Inga
Pemper i Irena Poje) te je izlagalo nekoliko nastavnika i studenata Odsjeka za
informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Izlaganje:
Verification of
Content Generated by Artificial Intelligence. Tomislav Jakopec, Josipa
Selthofer i Ines Hocenski
Posterska izlaganja:
Artificial
Intelligence (AI) in Education: Attitudes of European iSchools’
Representatives. Sara Martinez Cardama, Kornelija Petr Balog i Sanjica
Faletar
Promoting Gender
Equality in Information Science: Innovative Approaches in Higher Education.
Juan-José Boté-Vericad, Thomas Mandl, Kornelija Petr Balog, Drahomira
Cupar, Džejla Khattab, Stefan Dreisiebner i Michaela Dombrovská
The Technological
Triad: Descriptive Concept of Today’s Totality of Reality: Revisited. Boris
Badurina, Milijana Mićunović i Boris Bosančić
Written Heritage
Preservation Management: Importance of Goal-oriented Approach. InesHorvat
i DamirHasenay
Student Showcase:
Easy-to-Read Book
Material in Croatian Public Libraries. Irena Poje i Borna Petrović
Više o konferenciji možete pronaći na službenim mrežnim stranicama https://lida.ffos.hr/.
Dana 8. i 9. svibnja 2025. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održan je 14. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata Dfest, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promociji digitalizacijskih projekata. Na skupu su studenti diplomskog studija Informatologije Kristina Gagulić, Monika Brandić i Borna Petrović s mentoricom izv. prof. dr. sc. Kristinom Feldvari, pri Centru za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine, održali izlaganje „Umjetna inteligencija kao pomoć u predmetnoj obradi poslovica na Portalu hrvatskih poslovica“, kojim su predstavili postupak predmetne obrade i klasifikacije hrvatskih poslovica od 12. do 19. stoljeća uz osvrt na pomoć umjetne inteligencije.
Dana 15. svibnja 2025., izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari i Borna Petrović, student 2. godine diplomskog studija Informatologije, sudjelovali su ispred Centra za istraživanje kulturnog identiteta i regionalne baštine na 7. stručnom skupu „Ostvarimo potencijale knjižnica“ s izlaganjem Pristup značenju kroz jezičnu slojevitost: Portal hrvatskih poslovica kao digitalni alat za inkluzivno otkrivanje hrvatskih narodnih poslovica. Skup je održan online, u organizaciji Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac s krovnom temom „Kako do uspješnijeg obrazovanja osoba s teškoćama čitanja“.
Asistentica Mirna Gilman
Ranogajec i izv. prof. dr. sc. Ivana Martinović sudjelovale su na stručnom
skupu Knjižnica u knjižnici 2025.: bajke i baština s poster izlaganjem
pod naslovom Pripovijedanje kao način promicanja multikulturalnosti i
inkluzivnosti u knjižnicama. Tematski okvir ovogodišnjeg skupa bio je Pripovijedanje u službi izgradnje
angažiranih korisničkih zajednica knjižnica, a poster je sadržajno prikazao
pripovijedanje kao efikasan i prilagodljiv način za prijenos znanja,
jačanje identiteta i međukulturnu razmjenu. U kontekstu suvremenih izazova, kao
što su migracijska kretanja i nedostatak prilagođenih programa za nacionalne
manjine i migrante, knjižnice mogu postati središnja mjesta inkluzivnosti i
interkulturnog dijaloga. Poster prikazuje na koji način pripovijedanje može imati višestruke pozitivne učinke: jačanje osjećaja
pripadnosti među djecom različitih kulturnih pozadina, promicanje međusobnog
razumijevanja i poštovanja kulturne raznolikosti, razvoj pismenosti, kritičkog
mišljenja te kulturne svijesti. Knjižnice, kao inkluzivne i edukativne
ustanove, imaju značajan potencijal da kroz pripovjedačke programe postanu
ključni akteri interkulturnog dijaloga i društvene kohezije. Predstavljeni
primjeri mogu poslužiti kao vrijedan poticaj za daljnji razvoj i implementaciju
sličnih inicijativa u narodnim knjižnicama u Hrvatskoj.
Dana 5. svibnja 2025. godine, doc. dr. sc. Tihana Lubina i Borna Petrović u sklopu Festivala znanosti održali su postersko izlaganje AI i mi: koliko su naši podaci i privatnost zaštićeni na mreži?. Na posteru je predstavljen pregled rezultata dosadašnjih istraživanja o mrežnoj privatnosti, pregled rezultata istraživanja o percepciji privatnosti osobnih podataka studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku te praktični savjeti kako zaštititi svoje osobne podatke na mreži.
Na Festivalu znanosti, sudjelovala je i asistentica Mirna Gilman Ranogajec, s posterom Što se događa kada im čitamo.
U sklopu Noći knjige, 23. travnja 2025. godine, dr. sc. Tamara Zadravec, predavačica i Borna Petrović u holu Filozofskog fakulteta održali su postersko izlaganje na temu Životinjsko carstvo riječi: simbolika i značaj životinja kroz književnu povijest . Izlaganje su poslušali studenti 2. godine prijediplomskog studija Informatologije u okviru kolegija Knjižnički programi i usluge za djecu i mlade, nakon čega su imali priliku provjeriti svoje znanje o životinjama u književnosti rješavanjem križaljke o simbolici životinja u kanonima svjetske književnosti. Poster je bio dostupan od 17 do 21 sat, a razgledali su ga i drugi studenti koji posjetitelji Fakulteta.
U nedjelju, 30. 3. 2025.
održana je šesta po redu biciklijada Filozofskog fakulteta u Osijeku na ruti
Osijek – Kopački rit. Pored poticanja na zdrav život i upoznavanje lokalne
prirodne baštine osnovni je cilj biciklijade bio informirati građane o
problemima s kojima se susreću osobe s disleksijom i dugim teškoćama čitanja.
Biciklijada je i ove godine bila organizirana u znak podrške kampanji Hrvatskog
knjižničarskog društva „I ja želim čitati“, čijoj se organizaciji
Filozofski fakultet u Osijeku službeno pridružio 2019. godine.
U organizacijskom timu
sudjelovali su, i ove godine, Filozofski fakultet u Osijeku, Klub studenata
informacijskih znanosti Libros i Klub studenata psihologije Psihos, Gradska i
sveučilišna knjižnica Osijek, Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema,
osječki ogranak Hrvatskog čitateljskog društva, Poliklinika SUVAG Osijek te
Gradski savez za sportsku rekreaciju „Sport za sve“.
Unatoč lošem vremenu
prethodnih dana nedjelja je bila sunčana i rutu od ukupno 30 kilometara, bentom
uz Dravu, odvozilo je 59 sudionika. Zahvaljujući sponzorstvu Gradskog prijevoza
putnika Osijek, u vožnji je sudjelovalo i nekoliko sudionika koji ne
posjeduju vlastite bicikle. Eleonora Matić, policijska službenica za prevenciju
Ureda načelnika Policijske uprave osječko-baranjske, prije polaska je upoznala
sudionike s pravilima ponašanja u prometu za bicikliste te im podijelila prikladne
promotivne materijale.
Na cilju su sudionici kratko predahnuli uz osvježenje te pritom poslušali vrlo zanimljivo predavanje o Parku prirode Kopački rit i njegovu biljnom i životinjskom svijetu.
Iako su na ovogodišnjoj
biciklijadi većinu sudionika činili studenti, nekoliko učenika OŠ Franjo Krežma
svojim su sudjelovanjem potvrdili da je ovu rutu moguće izvoziti bez velike
pripreme te stoga koristimo ovu priliku da građane pozovemo da nam se sljedeće
godine pridruže u još većem broju.
Biciklijadu su i ove
godine popratili lokalni mediji: HRT Radio Osijek i Osječka TV.
Godine 2023. Vijeće Europe odobrilo je Preporuku o knjižničnom zakonodavstvu i politici u Europi (Preporuka CoE) u kojoj se opisuje suvremena vizija narodnih knjižnica kao ustanova čiji ciljevi podrazumijevaju slobodu izražavanja, slobodan pristup informacijama i demokratsko sudjelovanje građana; održivi razvoj; umjetnu inteligenciju te iznalaženje načina za rješavanje globalnih i lokalnih izazova. Projekt Europske knjižnice koje uče (TELL – The Transforming European Learning Libraries) polazi od pretpostavke da je potrebno promovirati navedena načela i ciljeve te ih prevoditi u svakodnevne prakse u knjižnicama kako bi one postale ključni akteri suvremene informacijske politike. A kako bi se to ostvarilo, knjižnice moraju preusmjeriti svoj fokus sa osiguravanja pristupa knjigama i drugim izvorima informacija (tiskanim i elektroničkim) na sljedeće aktivnosti: promicanje sudjelovanja građana u razvoju demokratskog društva, podupiranje društvene uključenosti, prepoznavanje lokalnih potreba i promicanje UN-ovih ciljeva održivog razvoja u lokalnim zajednicama, poticanje razumijevanja i korištenja alata umjetne inteligencije među svim slojevima stanovništva, razvijanje otpornosti knjižnica i njihove sposobnosti da se suoče s nepredviđenim događajima, poput pandemija i drugih katastrofa, te razvijanje sposobnosti knjižničnog osoblja za osiguravanje raznovrsnih izvora prihoda, kao što su europski strukturni fondovi i lokalna uprava zadužena za socijalnu politiku. Budući da se knjižnice u pojedinim europskim zemljama, uključujući i Hrvatsku, suočavaju s brojnim izazovima pri ostvarivanju navedenih ciljeva, a među kojima se posebno ističu potreba za stalnim razvojem vještina i kompetencija knjižničara te nedostatno financiranje na nacionalnoj i lokalnoj razini, u okviru TELL projekta planiraju se organizirati međunarodne ljetne škole i drugi oblici osposobljavanja i poučavanja knjižničara na nacionalnim razinama te raznovrsne aktivnosti senzibilizacije donositelja odluka i građana o navedenim zadaćama narodnih knjižnica u suvremenim društvima. U projektu TELL, kojeg financira Europska Unija u okviru programa Erasmus+ s 400.000,00 Eura, iz Hrvatske sudjeluju Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek i Hrvatsko knjižničarsko društvo te niz visokoškolskih ustanova i organizacija civilnog društva iz Rumunjske (Rumunjsko knjižničarsko društvo je ujedno i glavni nositelj projekta), Francuske, Italije, Portugala, Grčke i Bugarske. Glavna obveza partnera s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku vezana je uz organizaciju druge ljetne škole 2026. godine (prva će se organizirati tijekom 2025. u Grčkoj) na kojoj će se sudionici iz zemlje i inozemstva upoznati s Europskim strukturalnim fondovima te usvojiti znanja i vještine neophodne za njihovo korištenje.
U sklopu Tjedna znanosti koji se održao na Filozofskom fakultetu, od 10. veljače do 14. veljače 2025., održana je i podjela priznanja i nagrada studentima i djelatnicima fakulteta. Ispred Odsjeka za informacijske znanosti, priznanja su dodijeljena doc. dr. sc. Milijani Mičunović i dr. sc. Ines Hocenski, višoj asistentici. Profesorice Mičunović i Hocenski dobile su priznanje za izvrsnu ocjenu (5.0) na temelju rezultata jedinstvene sveučilišne studentske ankete za akademsku 2023./2024. godinu.
