Posjet Gradskoj knjižnici Požega i Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci

Dana 14. 5. 2024. studenti 1. godine diplomskog studija Informatologije posjetili su u okviru terenske nastave iz kolegija Upravljanje zbirkama u informacijskim ustanovama i Vrednovanje informacijskih usluga Gradsku knjižnicu Požega i Gradsku knjižnicu i čitaonicu Vinkovci.

Studenti su u pratnji nastavnica, Sanjice Faletar i Kornelije Petr Balog, prvo posjetili Gradsku knjižnicu Požega koja je adaptirana i dograđena prije tri godine. Nakon stručnog obilaska svih knjižničnih odjela studenti su poslušali predavanje voditeljice matične službe Mirjane Franculić

 o organizacijskoj kulturi navedene knjižnice. U okviru predavanja studenti su imali prilike čuti i vrlo korisne informacije o samom procesu planiranja, adaptacije i selidbe knjižnice u nove prostore te utjecaju novog knjižničnog koncepta (i prostora) na upravljanje knjižničnim fondom i izmijenjenu ulogu knjižnice u zajednici.

Studenti su potom posjetili novoizgrađenu narodnu knjižnicu u Vinkovcima koja je nakon potpunog uništenja u požaru tijekom Domovinskog rata, u srpnju prošle godine preselila u novi prostor u samom središtu grada. Ravnateljica knjižnice, Vedrana Lugić, održala je uvodno predavanje za studente te ih provela kroz sve knjižnične prostore (uključujući spremište). U popratnim predavanjima, Tihomir Marojević upoznao je studente s raznovrsnim knjižničnim uslugama i zbirkama, a Klaudija Ladan s izazovima upravljanja fondom (nabava, cenzura, revizija itd.) u knjižnici. Studenti su imali prilike razgledati i novonabavljeni bibliobus vinkovačke knjižnice koji oblazi preko 80 stajališta na području Vukovarsko-srijemske županije.

Prespavanac plišanaca – Noć knjige u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek

Odjel za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, u suradnji s Odsjekom
za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku, organizirao je prespavanac plišanaca
u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek koji se održao u utorak, 23. travnja na Odjelu za rad s
djecom i mladima.

Plišanci koje su tijekom dana donijela djeca čitali su slikovnice, slušali
Kamišibaj priču, zabavljali se društvenim igrama, crtali 3D olovkama, isprobali naočale za
virtualnu stvarnost, igrali se skrivača i istražili baš svaki kutak knjižnice prije nego što su legli u
svoje krevetiće koje su im priredile knjižničarke. Već idućega dana plišanci su sretno vraćeni
svojim vlasnicima koji su cijeli događaj mogli popratiti na društvenim mrežama putem
fotografija. Prespavanac plišanaca program je kojim se potiče čitanje od najranije dobi i
popularizira aktivno sudjelovanje u knjižničnim aktivnostima.

Program je inicirala prof. dr. sc.
Sanjica Faletar, a uspješno je proveden u suradnji s asistenticom Mirnom Gilman Ranogajec,
Suzanom Biglbauer, voditeljicom dječjeg odjela za rad s djecom i mladima Gradske i sveučilišne
knjižnice Osijek i koordinatoricom American Cornera Osijek Ivanom Turk.

Erasmus – prof. Jannica Heinström

U vremenu od 6. – 15. travnja 2024. godine u okviru programa Erasmus na Odsjeku za informacijske znanosti boravila je prof. Jannica Heinström sa Sveučilišta Oslo Metropolitan (OsloMet) iz Švedske. Tijekom svog boravka profesorica Heinström održala je sastanke s djelatnicima Odsjeka na kojima se raspravljalo o mogućnostima buduće suradnje, a u okviru kolegija Upravljanje zbirkama u informacijskim ustanovama (1. godina diplomskog studija informatologije) održala je predavanje pod naslovom “Serendipity as chaos or discovery:  exploring the role of  personality and sense of coherence”. 

FFOS Biciklijada

U nedjelju, 28. 4. 2024. održana je biciklijada Filozofskog fakulteta u Osijeku na ruti Osijek –
Kopački rit. Biciklijada je i ove godine bila organizirana u znak podrške kampanji Hrvatskog
knjižničarskog društva I ja želim čitati, čijoj se organizaciji Filozofski fakultet u Osijeku službeno
pridružio 2019. godine.
Pored poticanja na zdrav život, boravak u prirodi i kretanje te upoznavanje lokalne prirodne
baštine osnovni je cilj biciklijade bio informirati građane o problemima s kojima se susreću
osobe s teškoćama čitanja odnosno osobe koje ne mogu čitati standardni, crni tisak, u koje se
ubrajaju osobe s disleksijom ali i slijepe i slabovidne osobe, gluhe i nagluhe osobe, osobe s
intelektualnim teškoćama, osobe s ADHD sindromom, osobe s autizmom, zapuštene i
zapostavljene osobe te osobe treće životne dobi. O važnosti senzibilizacije javnosti o teškoćama
čitanja i disleksiji dovoljno govori činjenica da, prema podatcima Hrvatskog logopedskog
društva, svaki deseti učenik ima teškoće čitanja pri čemu zakašnjela dijagnoza i nepravovremena
terapija mogu dovesti do problema s učenjem, ranijeg odustajanja od školovanja i općenito
slabijeg životnog uspjeha. Pored navedenog, trajni je cilj kampanje potaknuti intenzivniju
suradnju relevantnih institucija i stručnjaka, povećati mrežu knjižnica koje provode programe za
ove korisnike te pozvati nakladnike na proizvodnju knjiga prilagođenih osobama koje ne mogu
čitati standardni, crni tisak.


Organizacijskom timu, koji čine Filozofski fakultet u Osijeku, Klub studenata informacijskih
znanosti „Libros”, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i
Srijema, osječki ogranak Hrvatskog čitateljskog društva i Poliklinika SUVAG Osijek, ove se godine
pridružio i Klub studenata psihologije „Psihos“. U organizaciji ispred Kluba LIbros sudjelovali su
Lea Mihaljevi, Irena Poje i Borna Petrović.
Rutu od otprilike 30 kilometara odvozilo je oko 130 sudionika, među kojima su bili i učenici 2. b
razreda OŠ Franje Krežme sa svojom nastavnicom i roditeljima. Zahvaljujući službenom sponzoru
NextBike, u vožnji je sudjelovalo i desetak sudionika, mahom studenata, koji ne posjeduju
vlastite bicikle.

Prije polaska Eleonora Matić, policijska službenica za prevenciju Ureda načelnika
Policijske uprave osječko-baranjske, upoznala je sudionike s pravilima ponašanja u prometu za
bicikliste. Na cilju, u Kopačkom ritu održale su se kratke edukativne radionice u organizaciji
studenata Psihologije te natjecanje u najsporijoj vožnji biciklom. Nakon kratkog predaha, uz
okrjepu, sudionici su uz biciklističku policijsku pratnju krenuli nazad put Osijeka.
Biciklijada je bila i dobro medijski popraćena, pri čemu je poseban prilog objavljeni u središnjem
Dnevniku NOVA TV.
Sanjica Faletar

In memoriam – mr. sc. Vera Erl

Od Vere Erl opraštamo se s tugom i zahvalnošću za njezin veliki doprinos hrvatskom knjižničarstvu, obrazovanju budućih informacijskih stručnjaka te očuvanju Šokačke baštine

Vera Erl (rođ. Janjić), hrvatska knjižničarka, sveučilišna nastavnica, povjesničarka i etnologinja, preminula je u Osijeku dana 23. 4. 2024. u 84. godini. Rođena je u Drenovcima 24. 8. 1940. godine. U Vinkovcima je završila gimnaziju (1960.), a na Pedagoškom fakultetu u Osijeku studij Hrvatskog jezika i književnosti i Povijesti (1973.). Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je na studiju Povijesti (1982.) te na istom fakultetu 1989. godine magistrirala na poslijediplomskom studiju Hrvatske povijesti na interdisciplinarnu temu Slavonija 1683-1848. u  zapisima suvremenika (Dokumentacijsko-informatička analiza) pod mentorskim vodstvom prof. dr. sc. Igora Karamana. U stručno zvanje bibliotekarske savjetnice birana je 1993. godine, a u nastavno zvanje višeg predavača iz informacijskih znanosti izabrana je 1999. godine.

Rad u knjižničarskoj struci započela 1959. godine u Narodnoj knjižnici i čitaonici u Vinkovcima gdje je između 1965. i 1975. bila ravnateljica. Bila je uključena u pokretanje i rad Vinkovačkih jeseni od 1966. do 1975., posebno Dječjih Vinkovačkih jeseni koje je i imenovala. Sredinom 70-ih dolazi u Osijek gdje od 1975. radi u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku, a od 1978. godine u Knjižnici Pedagoškog fakultetu u Osijeku, kojoj je dva puta (1978. – 1982. te 1991. – 1998) bila voditeljicom.

Zaslugama Vere Erl pokrenut je studij knjižničarstva na Pedagoškom fakultetu u Osijeku (prvi studenti upisani su u akademsku 1998./1999. godinu) koji je kasnije prerastao u Odsjek za informacijske znanosti. Na poziv knjižničara iz Zadra Vera Erl, kao voditeljica Katedre za knjižničarstvo, pokreće izvanredni dislocirani studij knjižničarstva u Zadru u akademskoj 2001./2002. godini (koji 2004. godine prerasta u Odjel za knjižničarstvo na Sveučilištu u Zadru). U akademskoj 2003./2004. godini pokreće dislocirani redoviti studij u Vinkovcima, koji traje do 2006. godine.

Odlaskom u mirovinu 2010. njezin se radni vijek nije zaustavio nego je u svojstvu vanjske suradnice, više predavačice u trajnom zvanju,  nastavila  predavati  do 2013. godine knjižničarstvo na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera  u Osijeku.

Stručna aktivnost. Vera Erl bila je izrazito aktivna članica Hrvatskog knjižničarskog društva i njezina radna biografija obiluje stručnim aktivnostima. Prvo se učlanila u Hrvatsko knjižničarsko društvo (1962.), a članica tadašnjeg Društva knjižničara Slavonije i Baranje (danas Društvo knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema) postaje 1975. godine. Bila je predsjednica Društva knjižničara Slavonije i Baranje u razdoblju od 1985. do 1991., a potpredsjednica Hrvatskoga bibliotekarskog društva (danas Hrvatsko knjižničarsko društvo) u vremenu od 1987. do 1989. Kao potpredsjednica predsjedavala je 27. skupštinom Hrvatskoga bibliotekarskog društva (Dubrovnik, 12. – 14. travnja 1989.) umjesto  preminule predsjednice Anisje ČečukTijekom svoga radnog staža bila je, među ostalim, članicom Savjeta  za biblioteke Hrvatske i članica Sveučilišnoga bibliotečnog odbora u Zagrebu od 1989. do 1992., predsjedništva Hrvatskoga bibliotekarskog društva, članica raznih radnih grupa i komisija Hrvatskoga bibliotekarskog društva, ocjenjivačkog povjerenstva za dodjelu Kukuljevićeve povelje (1998.), Povjerenstva Ministarstva kulture za dodjelu zvanja višeg knjižničara i knjižničarskog savjetnika (2002. – 2010.).

Osim aktivnosti u knjižničarstvu, Vera Erl bila je aktivna i u kulturnom i povijesnom životu svoga zavičaja. Od 1992. godine članica je Duhovnog  hrašća, Drenovci, a od 2003. do 2007. dopredsjednica Matice Hrvatske Osijek. Jedna od njezinih izuzetno vrijednih aktivnosti bila je usmjerena prema očuvanju baštine i tradicije kroz osnutak Udruge Šokačka grana Osijek. Kao osnivačica Udruge Šokačka grana Osijek 2005. godine bila je njezina predsjednica sve do 2015. od kada je počasna predsjednica Udruge s najvišim priznanjem – Zlatnom tkanicom. Kao predsjednica Udruge bila je voditeljica i međunarodnoga projekta MOS Urbani Šokci.

Nagrade i priznanja.  Za svoj je rad dobila niz uglednih priznanja. Orden rada sa srebrnim vijencem dobila je 1975., 1996. dobitnica je Kukuljevićeve povelje – najvišeg stručnog priznanja za zasluge na unaprjeđivanju  knjižničarske struke u Hrvatskoj,  1997. odlikovana je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića, 2002dobila je Priznanje Pedagoškog fakulteta u Osijeku za osobite zasluge u razvoju i radu Fakulteta, 2006. dobitnica je Povelje Marija Malbaša za unaprjeđenje knjižničarske struke,  2007. dobila je Nagradu Općine Drenovci Franjo Hanaman za promicanje i razvoj kulture i povijesne baštine, 2011. Priznanje Filozofskog fakulteta u Osijeku za utemeljenje studija Knjižničarstva2014. dobitnica je Nagrade za životno djelo Vukovarsko-srijemske županije – za znanost, obrazovanje, knjižničarstvo, 2014. dobila je GRB GRADA OSIJEKA za izuzetan doprinos u području obrazovanja te 2015. godine još dvije nagrade – Povelju Matice hrvatske za dugogodišnju vjernost i osobit doprinos Matici hrvatskoj i  ZLATNU TKANICU Šokačke grane Osijek za ukupno kulturno životno djelo.

Kroz pet desetljeća radnoga vijeka uz titulu knjižničarke s najdužim stažem u Hrvatskoj sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima te je autorica dviju monografija i preko sedamdeset stručno-znanstvenih radova iz knjižničarstva, kulturne povijesti, književnosti i šokaštva. U svojim je tekstovima vješto spajala povjesničarku i knjižničarku u sebi  kroz povijest i kulturu, znanost i strast, identitet i zavičaj (Vera Erl : prostor i žena / [esej i izbor tekstova Helena Sablić Tomić]. Osijek : Oksimoron, 2013. Str. 41.).

Priredila je brojne monografije – u knjižnici Slavonica knjige o Mari Švel Gamiršek, Bartolu Inhofu, Isi Velikanoviću te sedam tiskanih Zbornika Urbani Šokci. Jedna je od inicijatora i organizatora Međunarodnog okruglog stola Urbani Šokci. Vera Erl entuzijastički se zalagala za širenje kulture pisane riječi u Vinkovcima (Rem, Vladimir. Vera Erl i vinkovačka knjižnica. // Knjižničarstvo 13/14, 1/2(2009/2010), 25), ali i šire.

Odlaskom Vere Erl iz naših redova ostaju velika praznina i iskrena tuga. Svi njezini prijatelji i suradnici, knjižničari, bivši studenti i profesori pamtit će ju po njezinu velikom žaru i entuzijazmu, po odličnoj suradnji i timskom radu, po postojanom nastojanju njegovanja baštine i čuvanja povijesti od zaborava. A najviše ćemo našu dragu Verku pamtiti po njezinu nesebičnom srcu i uvijek velikom osmjehu.

U Osijeku 23. 4. 2024.

Kornelija Petr Balog

Predstavljanje studija – OZIZ FFOS u ELPROS-u


U četvrtak, 25. 04. 2024., u sklopu dana otvorenih vrata Elektrotehničke i prometne škola Osijek, doc. dr. sc. Tomislav Jakopec je predstavio svim zainteresiranim srednjoškolcima studije koji se izvode na Odsjeku za informacijske znanosti. Predstavljeni su studiji Informatologije, Nakladništva i Informacijske tehnologije. Kako se radi o tehničkoj školi, naglasak je stavljena na IT vertikalu kako na prediplomskoj razini tako i u sklopu Dvopredmetnog diplomskog studija Informacijske tehnologije. Na predstavljanju su sudjelovali učenici različitih smjerova te profesorica Danijela Ivanović – Ižaković.

Formalno obrazovanje bibliotekara kao osnova napretka bibliotekarske profesije

Prof. dr. sc. Sanjica Faletar sudjelovala je s izlaganjem na međunarodnom skupu “Formalno obrazovanje bibliotekara kao osnova napretka bibliotekarske profesije”, koji se 18. 4. 2024. održao na Pedagoškom fakultetu u Somboru, u organizaciji Katedre za bibliotekarstvo Univerziteta u Somboru i Bibliotekarsko društvo Srbije. Na skupu su sudjelovali predstavnici visokoškolskih ustanova u području informacijskih i knjižničnih znanosti iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i Srbije. 

Prof. dr. sc. Sanda Erdelez – dobitnica prestižne nagrade ”Utjecajne hrvatske žene”

Croatian Women’s Network™/Mreža Hrvatskih Žena (www.CroatianWomensNetwork.org) globalna je platforma koja pomaže napredovanju i osnaživanju žena. Povezuje ugledne žene hrvatskoga podrijetla diljem svijeta, potiče mentorstvo mlađih te suradnju žena različitih zanimanja iz svih dijelova svijeta. Mreža prepoznaje vodstvo, inovativnost i utjecaj žena u društvu, a nagrade dodjeljuje od 2016. ženama koje mijenjaju stereotipe i pomiču granice.


Dr. Sanda Erdelez redovna je profesorica i dekanica na Fakultetu za knjižnične i informacijske znanosti na Sveučilištu Simmons u Bostonu, SAD. Nakon što je diplomirala i magistrirala na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, doktorirala je 1995. godine kao Fulbrightova stipendistica iz područja informacijskih znanosti na Sveučilištu Syracuse, SAD. Istraživački rad dr. Erdelez usmjeren je na informacijsko ponašanje, interakciju čovjeka s računalom i upotrebljivost informacijskih sustava u online okruženjima. Objavila je više od 180 znanstvenih radova, a za svoj znanstveni rad svjetsko udruženje informacijskih stučnjaka (ASIS&T SIG USE) dodijelilo joj je 2015. godine Nagradu za izuzetan doprinos istraživanju informacijskog ponašanja. Dr. Erdelez trenutno predsjeda međunarodnom organizacijom iSchools, a znanstveno je angažirana i u hrvatskoj akademskoj zajednici. Već duži niz godina sudjeluje u znanstvenim projektima na temu informacijskog ponašanja i knjižničnih usluga za osobe s demencijom, a ak. godine 2023./2024. boravila je u okviru Fulbrightovog specijalističkog programa na Odsjeku za informacijske znanosti Sveučilišta u Osijeku.

Mreža Hrvatskih Žena profesorici Sandi Erdelez dodijelit će prestižnu nagradu ”Utjecajne hrvatske žene” na Međunarodni dan žena, 8. ožujka, 2024. godine, u Zagrebu.

Tjedan znanosti 2024.

Bernarda Bošnjak, studentica 2. godine diplomskog studija Nakladništva i Informatologije i doc. dr. sc. Darko Lacović sudjelovali su od 6. do 9. veljače 2024. na Tjednu znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku s posterom pod nazivom Kontemplativne prakse u knjižnicama.

Kako kritički vrednovati informacije?

Dana 7. 2. 2024. povodom obilježavanja Dana sigurnijeg interneta i 25 godina Odsjeka za informacijske znanosti, Borna Petrović, student 1. godine diplomskog studija Informatologije i Lucija Belošević, studentica 1. godine diplomskog studija Nakladništva održali su pod vodstvom doc. dr. sc. Marije Erl Šafar i dr. sc. Tihane Lubine, više asistentice u II. gimnaziji u Osijeku radionicu Kako kritički vrednovati informacije? za učenike 2. razreda. Učenicima su kroz aktualne primjere s hrvatskih novinskih portala na mreži predstavljeni koncepti informacijske pismenosti i kritičkog vrednovanja informacija kroz domene točnosti, svrhovitosti i relevantnosti uz poseban naglasak na vrednovanje svakodnevnih informacijskih izvora, u prvom redu sadržaja objavljenog na društvenim mrežama. Učenici su aktivno sudjelovali u kratkim raspravama tijekom radionice te pokazali, već i u ovoj dobi, visoku razinu informacijske pismenosti i osviještenosti o prisutnosti štetnih i netočnih informacija na internetu.