Author: Ines Hocenski

13. i 14. prosinca 2024. godine, izv. prof. dr. sc. Kristina Feldvari i Borna Petrović, student 2. godine diplomskog studija Informatologije, sudjelovali su na 120. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji ESD-a “Building Resilient Society” u Zagrebu s izlaganjem rada “Satisfaction and Usability of the Intranet for Knowledge Management in Higher Education Institutions: a Case Study of the Faculty of Humanities ans Social Sciences, Osijek”, napisanog u koautorstvu s prof. dr. sc. Borisom Badurinom.

U Poreču, od 27.11. do 29.11.2024. održao se 27. seminar Arhivi, knjižnice i muzeji “Opisujemo, uvijek i zauvijek!”. AKM seminar organizira Hrvatsko arhivističko društvo, Hrvatsko knjižničarsko društvo i Hrvatsko muzejsko društvo, a jedan od suorganizatora je i Odsjek za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Na ovogodišnjem seminaru, sudjelovale su i izv. prof. dr. sc. Josipa Selthofer i dr. sc. Ines Hocenski. Izv. prof. dr. sc. Josipa Selthofer održala je radionicu pod nazivom Kako izgraditi vizualno prepoznatljiv brand baštinskih ustanova u Hrvatskoj putem izdavačke djelatnosti, a dr. sc. Ines Hocenski održala je radionicu pod nazivom Nakladnički projekti koji educiraju javnost o kulturnoj baštini. Na radionicama su sudjelovali knjižničari, kustosti i arhivisti iz različitih dijelova Hrvatske. Na radionicama su kolege iz struke dobili priliku čuti za novosti i mogućnosti unaprjeđenja za svoja poslovanja, a vezana uz nakladničku djelatnost.

5. i 6. prosinca 2024. godine, doc. dr. sc. Tihana Lubina i Borna Petrović, student 2. godine diplomskog studija Informatologije, sudjelovali su na Međunarodnom interdisciplinarnom 4. kongresu Centra za interdisciplinarna istraživanja Filozofskog fakulteta u Osijeku: »Perspektive društva, znanosti i umjetnosti u dobu umjetne inteligencije« s posterskim izlaganjem Percepcija studenata informacijskih znanosti o privatnosti osobnih podataka s posebnim osvrtom na utjecaj umjetne inteligencije.

Tefko Saracevic, profesor emeritus Sveučilišta Rutgers (Sjedinjene Američke Države) i ugledni znanstvenik i sveučilišni profesor u području informacijskih znanosti, preminuo je dana 5. listopada 2024. u  svojoj 93. godini.

Tefko, kako su ga jednostavno zvali i studenti i kolege diljem svijeta, rođen je u Zagrebu 24. studenog 1930. godine. Nakon završetka studija elektrotehnike na Sveučilištu u Zagrebu, preselio se u Sjedinjene Američke Države gdje je na Sveučilištu Case Western Reserve u Clevelandu, Ohio, doktorirao u području informacijskih znanosti. Na tom je Sveučilištu radio od 1962. do 1985. godine kada odlazi na Fakultet za komunikacije, informacije i knjižničarstvo na Sveučilištu Rutgers u New Jerseyju, gdje je ostao sve do kraja svog radnog vijeka. Tijekom svoje dugogodišnje nastavničke karijere predavao je kao gostujući profesor na brojnim sveučilištima, a Sveučilište u Zadru dodijelilo mu je 2011. počasni doktorat znanosti za višegodišnju suradnju  i izniman doprinos razvoju zadarskog Odjela za knjižničarstvo (današnjeg Odjela za informacijske znanosti). Tefko se uvijek rado odazivao pozivu da svoje znanje podijeli i s nastavnicima i studentima na Odsjeku za informacijske znanosti Sveučilišta u Osijeku na kojem je gostovao u više navrata. Štoviše, osječkom je Odsjeku pružio nesebičnu podršku i pri oblikovanju „bolonjskih“ studijskih programa dijeleći svoje znanje i iskustvo u sveučilišnom obrazovanju budućih informacijskih stručnjaka. O njegovoj nepresušnoj energiji i želji da prenosi svoje bogato znanje te razvija ljubav prema kontinuiranom obrazovanju i znanstvenom radu govori i činjenica da je godinama nakon što je otišao u mirovinu predavao svoj online kolegij Digitalne knjižnice te izlagao na brojnim međunarodnim konferencijama diljem svijeta na kojima bi uvijek pronašao vremena za neformalno druženje i motivirajući razgovor s mladim znanstvenicima i studentima.

Tijekom svoje plodne znanstvene karijere, objavio je više 150 znanstvenih radova, uključujući nekoliko monografskih publikacija i poglavlja u knjigama, te brojne članke u časopisima i zbornicima konferencija. Pored koncepta relevantnosti u informacijskim znanostima, čime se bavio u svom doktorskom radu, Tefko se bavio istraživanjem problema kao što su vrednovanje sustava za pretraživanje informacija, istraživanje korisnika i interakcija čovjeka i računala tijekom procesa pretraživanja i pronalaženja informacija te vrednovanje digitalnih knjižnica. Svojim je dugogodišnjim i bogatim znanstvenim radom značajno pridonio razvoju teorijske misli koja je bila neophodna za razvoj suvremenih informacijske tehnologija i informacijske djelatnosti. Tefko je dao poseban doprinos razvoju medicinskih informacijskih sustava u zemljama u razvoju te proučavanju teorijsko-metodoloških uporišta informacijske znanosti te tumačenju njezinih osnovnih pojmova ili pristupa. Zanimljivo je ovdje, primjerice, istaknuti da je upravo on autor enciklopedijske natuknice „Information Science“ u prestižnoj Encyclopedia of Information Science iz 2009. godine koja predstavlja nezaobilaznu ispitnu literaturu na knjižničarskim i informacijskim školama diljem svijeta.

U svom je istraživačkom radu, tijekom karijere, uživao potporu brojnih američkih i međunarodnih organizacija kao što su Američka zaklada za znanost, Zaklada Rockefeller, UNESCO itd. Pored nastavnih i znanstvenih postignuća, Tefko je obnašao i brojne (profesionalne) dužnosti. Od 1990. do 1991. godine bio je predsjednik Američkog udruženja za informacijske znanosti i tehnologiju (ASIST), a više od dva desetljeća je obnašao ulogu glavnog urednika uglednog časopisa Information Processing & Management.

Zajedno s prof. Tatjanom Aparac-Jelušić pokrenuo je međunarodnu konferenciju Libraries in the Digital Age (LIDA), koja se od 2000. godine redovito održava u Hrvatskoj (Dubrovnik, Zadar, Osijek) u suorganizaciji Odsjeka za informacijske znanosti Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Odjela za informacijske znanosti Sveučilište u Zadru i Sveučilišta Rutgers iz SAD-a. Tijekom godina, LIDA je postala ključno mjesto susreta i suradnje hrvatskih i američkih, a potom i svjetskih, znanstvenika i stručnjaka iz područja knjižničnih i informacijskih znanosti te je postavila Hrvatsku na svjetsku kartu informacijskih znanosti.

Recentna bibliometrijska istraživanja pokazala su da je Tefko jedan od najcitiranijih autora u području informacijskih znanosti, a za svoj izniman doprinos knjižničnoj i informacijskoj znanosti, još je za života dobio brojne nagrade i priznanja, kao što su Award of Merit, najznačajnija ASIS&T-ova nagrada (1995.), Nagrada za izvrsnost u znanosti Gerard Salton Award for Excellence in Research koju dodjeljuje Association for Computing Machinery (1997.), ASIS&T-ovu nagradu za najboljeg nastavnika Outstanding Information Science Teacher Award (1985.) itd.    

Tefko Saracevic je dao izniman doprinos razvoju knjižnične i informacijske znanosti i djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu, a imao je i neprocjenjiv utjecaj na razvoj Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta u Osijeku. Pamtiti ćemo ga po njegovoj životnoj energiji, vedrom duhu i ljubavi prema planinama te neumornoj podršci studentima i mladim znanstvenicima koje je uvijek poticao da propituju svrhu i društvenu korisnost svojih (doktorskih) istraživanja postavljanjem onog nezaboravnog pitanja And so what?

Od 13. do 15. studenoga 2024. godine, studenti diplomskog studija Informatologije Borna Petrović, Bruno Sadiković i Mirna Turčinović sudjelovali su pod mentorstvom prof. dr. sc. Kornelije Petr Balog na 49. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva u Opatiji.

Na Skupštini je Borna Petrović u tematskom bloku Knjižnice u multikulturalnom kontekstu: inkluzivnost, raznolikost i održivost – istraživanja održao izlaganje ‘Tajni kupac’ u hrvatskim narodnim knjižnicama, gdje je predstavio rezultate vrednovanja Gradske knjižnice Požega i Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci, metodom tajnoga kupca. Istraživanje su proveli studenti 2. godine diplomskog studija Informatologije Borna Petrović, Irena Poje i Bruno Sadiković u okviru kolegija Vrednovanje informacijskih usluga kod prof. Kornelije Petr Balog.

Ovogodišnja Skupština okupila je stručnjake iz akademske zajednice iz Hrvatske i cijeloga svijeta. Tijekom četiri dana, kroz predavanja, radionice i panel-diskusije na teme knjižnica i umjetne inteligencije, knjižnica u multikulturalnom kontekstu te knjižnica i knjižničnih usluga u kontekstu zelene tranzicije i ekološke osviještenosti društva, raspravljalo se o aktualnim izazovima u struci, kao i o mogućim smjerovima razvoja iste.

Tekst napisao: Borna Petrović